Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović govorio je na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje je upozorio da je političko-sigurnosno stanje u BiH “kompleksno i izazovno”. Poručio je da međunarodna zajednica mora ostati aktivno uključena u očuvanje mira, stabilnosti i Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Na početku izlaganja Bećirović je pozdravio predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti UN-a, ambasadore država članica i visokog predstavnika Christiana Schmidta. Istakao je da Schmidtov izvještaj pokazuje kako je Bosni i Hercegovini i dalje potrebna stalna pažnja međunarodne zajednice.

Osvrćući se na evropske i evroatlantske integracije BiH, podsjetio je da je Evropsko vijeće u decembru 2022. Bosni i Hercegovini dodijelilo status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, a da je u martu 2024. donesena odluka o otvaranju pristupnih pregovora.

Naveo je i da je BiH usvojila te u sjedište NATO-a u Briselu dostavila šest programa reformi, dok se trenutno priprema dokument za 2026. godinu.

“Bosna i Hercegovina je ispunila uslove da dobije poziv za članstvo u NATO-u”, rekao je Bećirović, dodajući da bi rezultati bili bolji da nije bilo “stalnih opstrukcija i blokada iz entiteta Republika Srpska”.

Osvrt na rat

U svom obraćanju podsjetio je i na ratna dešavanja od 1992. do 1995. godine. Rekao je da je Republika Bosna i Hercegovina bila žrtva agresije, da su protiv nje vođeni udruženi zločinački poduhvati, te da je nad Bošnjacima počinjen genocid, koji je nazvao jedinim genocidom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

“Ignoriranje ovih činjenica, utvrđenih i presudama sudova UN-a, ne pomaže nikome. Naprotiv, njihovo zanemarivanje može dovesti do pogrešne dijagnoze stanja”, rekao je.

Bećirović je ocijenio da je Bosna i Hercegovina iza sebe ostavila “veoma tešku 2025. godinu”. Prema njegovim riječima, antidejtonska politika rukovodstva Republike Srpske dovela je zemlju do ruba oružanog sukoba.

Kazao je da je najteži scenario izbjegnut zahvaljujući institucionalnom djelovanju na pravnom i vanjskopolitičkom planu.

Posebno je skrenuo pažnju na, kako je rekao, pokušaje da se ugroze pozicija Ustavnog suda BiH, državne pravosudne institucije i visoki predstavnik.

“Visoki predstavnik postoji na osnovu Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i on je konačni tumač civilnih dijelova Sporazuma”, rekao je Bećirović.

Poručio je i da Dejtonski sporazum “nije jelovnik” iz kojeg se može birati šta će se poštovati, a šta neće.

OHR i Dejton

Govoreći o budućem izboru visokog predstavnika, Bećirović je kazao da novi visoki predstavnik treba biti imenovan kao i do sada, odlukom Vijeća za implementaciju mira, te da se ne smiju dovoditi u pitanje nadležnosti i mandat OHR-a.

“O zatvaranju OHR-a može se govoriti tek nakon što bude ispunjen program 5+2”, rekao je.

Prema Bećirovićevim riječima, problem Bosne i Hercegovine nije visoki predstavnik, nego “antidejtonska politika koja otvoreno zagovara rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Bosne i Hercegovine”.

U nastavku je naglasio da Dejtonski sporazum “ruši rukovodstvo entiteta Republika Srpska, a ne visoki predstavnik”. Pozvao je međunarodnu zajednicu da “zaustavi rušitelje Sporazuma, a ne da slabi institucije koje ga čuvaju”.

Kada je riječ o ulozi susjednih država, Bećirović je poručio da Srbija i Hrvatska nemaju pravo miješati se u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Podsjetio je da su obje zemlje potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma i da su dužne poštovati nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Također je istakao da su članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, povodom 30. godišnjice Dejtonskog sporazuma, naglasile da BiH nije nastala 1995. godine, već da je nastavila svoje pravno postojanje, kao i da suverenitet pripada isključivo državi Bosni i Hercegovini.

Kritike RS-u

Bećirović je optužio rukovodstvo Republike Srpske da i dalje ugrožava Dejtonski sporazum, zagovarajući, kako je rekao, unilateralno destruiranje Sporazuma i uništenje države Bosne i Hercegovine.

Posebno se osvrnuo na ugovor koji su čelnici Republike Srpske potpisali s jednom lobističkom kućom. Ustvrdio je da su među ciljevima tog ugovora promjena američke politike prema BiH, redefiniranje statusa Republike Srpske, osiguravanje međunarodne podrške za secesiju i osporavanje ključnih dijelova Dejtonskog sporazuma.

“Ovakva antidejtonska politika direktno ugrožava mir i stabilnost u cijeloj regiji”, rekao je.

Komentarišući izvještaj Vlade Republike Srpske koji je dostavljen Vijeću sigurnosti UN-a, Bećirović je rekao da taj dokument sadrži neistine i elemente propagande “kakvoj smo svjedočili uoči izvršenja genocida nad Bošnjacima”.

“Bit ću jasan: ovo je ponovno aktiviranje genocidne propagande”, rekao je.

Upozorio je i na pokušaje uspostavljanja novih etničkih podjela, među kojima je i ideja trećeg entiteta. Naveo je da su slične politike tokom 1990-ih vodile ka sukobima i stradanjima.

“Zagovaranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini nije politika, to je direktna prijetnja miru”, poručio je.

Prioriteti BiH

Bećirović je kazao da se obraća i kao “glas miliona ljudi iz Bosne i Hercegovine koji vjeruju u budućnost”. Dodao je da budućnost zemlje vidi u znanju, inovacijama i snažnijim institucijama.

Govoreći o prioritetima za naredni period, izdvojio je zaštitu državne imovine kao vlasništva države Bosne i Hercegovine, provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava, jačanje multietničke države i poštivanje supremacije države nad entitetima.

Pozvao je Vijeće sigurnosti UN-a da produži mandat misije EUFOR/Althea i tokom 2026. godine, ocijenivši da je njeno prisustvo važno za očuvanje mira i stabilnosti.

Naglasio je i značaj ubrzanja puta Bosne i Hercegovine prema NATO-u i Evropskoj uniji, kao i potrebu da međunarodna zajednica i visoki predstavnik zaustave, kako je naveo, antidejtonske pokušaje ugrožavanja državnih institucija.

Kao jedan od primjera naveo je pokušaje iz Republike Srpske da se ugasi Javni radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine.

Na kraju obraćanja zahvalio je državama članicama Ujedinjenih nacija koje su pružale pomoć Bosni i Hercegovini.

“Čuvajmo zajedno mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regiji”, zaključio je Bećirović.

Francuski ambasador u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) Jérôme Bonnafont izjavio je da Bosna i Hercegovina, 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, još mora preći dug put do stabilne i prosperitetne države. Pritom je naglasio da Francuska u potpunosti podržava suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH.

Obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a, Bonnafont je zahvalio visokom predstavniku Christianu Schmidtu na podnesenom izvještaju i njegovom angažmanu, navodeći da međunarodno prisustvo i dalje ima presudan značaj za stabilnost Bosne i Hercegovine i regiona.

Ambasador Francuske upozorio je da osporavanje temeljnih principa Dejtonskog sporazuma, bilo kroz nacionalističku retoriku ili separatističke prijetnje, nije prihvatljivo. Poručio je i da politički akteri u BiH trebaju izbjegavati blokade te pojačati reformske aktivnosti.

Podrška BiH

Istakao je da se budućnost Bosne i Hercegovine, ali i cijelog zapadnog Balkana, nalazi u Evropskoj uniji, podsjećajući na odluku o otvaranju evropskog puta za zemlju i podršku građana tom procesu.

Bonnafont je posebno naglasio da mladi u Bosni i Hercegovini očekuju evropsku perspektivu. Podsjetio je i na nedavni sastanak u Parizu između predsjedavajućeg i članova Predsjedništva BiH i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kojem je prisustvovala evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

Prema njegovim riječima, Francuska smatra da međunarodno prisustvo u BiH, uključujući misiju EUFOR Althea, ostaje važno za očuvanje stabilnosti, dok Ured visokog predstavnika i dalje ima ključnu ulogu u provedbi mirovnog sporazuma.

Evropski put

Podsjetio je i da Francuska podržava reformski proces u okviru agende 5+2, ističući da je napredak u njenoj realizaciji od ključne važnosti za buduću transformaciju uloge OHR-a.

Bonnafont je pozdravio najavu Schmidtovog odlaska s funkcije, navodeći da će se o pitanju njegovog nasljednika razgovarati na narednom sastanku Vijeća za implementaciju mira, koji će u junu biti održan u Sarajevu.

Govoreći o izborima planiranim za oktobar u Bosni i Hercegovini, francuski predstavnik je poručio da je ključno da oni budu održani u slobodnim, poštenim i transparentnim uslovima, uz dodatno jačanje integriteta izbornog procesa.

Slobodni izbori

Na kraju je poručio da Bosna i Hercegovina može računati na podršku Francuske i njenih partnera na putu prema Evropskoj uniji, naglašavajući da je reformski napredak u interesu svih građana zemlje.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da će RS proglasiti nezavisnost od Bosne i Hercegovine ukoliko visoki predstavnik Christian Schmidt “nametne zakon o državnoj imovini”.

“Ako Schmidt nametne zakon o državnoj imovini, istog trenutka bit će donesena odluka o nezavisnosti Republike Srpske”, rekao je Dodik tokom obraćanja na obilježavanju Dana Vojske RS u kasarni “Kozara” u Banjoj Luci.

Nove Dodikove prijetnje

Dodik, kojem je Sud BiH odlukom zabranio obavljanje političkih dužnosti, kazao je da vlasti RS neće prihvatiti odluke visokog predstavnika. Naglasio je da, prema njegovom stavu, te odluke moraju biti poništene prije bilo kakvih razgovora na nivou Bosne i Hercegovine.

Dodao je da, kako smatra, “ovakva BiH ne može opstati”, nazivajući je “antidejtonskom”, te je naveo da poistovjećivanje Srba s državom BiH smatra “izdajom”.

Također je istakao da Republika Srpska ne želi sukobe, ali da očekuje kako bi globalna politička kretanja mogla otvoriti pitanje prava naroda na samoopredjeljenje.

Schmidt podnosi ostavku

Državna imovina jedno je od najvažnijih političkih pitanja oko kojih se u BiH vode sporovi. Ured visokog predstavnika (OHR) zadužen je za nadzor civilne provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, a taj mandat uključuje i mogućnost nametanja zakona.

Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je saopćio da podnosi ostavku, čime su dodatno otvorena pitanja o budućoj ulozi OHR-a i međunarodnog nadzora u BiH.

Schmidt je tokom mandata u više navrata najavljivao mogućnost donošenja rješenja o državnoj imovini. Tome se protive vlasti Republike Srpske, tvrdeći da entitet ima pravo raspolagati imovinom koja se nalazi na njegovoj teritoriji.

Donald Trump sve otvorenije pokazuje nezadovoljstvo načinom na koji Iranci pristupaju pregovorima o završetku rata.

Prema informacijama koje je CNN dobio od njegovih saradnika, američki predsjednik sada, ozbiljnije nego u bilo kojem trenutku proteklih sedmica, razmatra mogućnost povratka velikim vojnim operacijama.

Bijesan zbog Hormuškog moreuza

Trump je, kako se navodi, izgubio strpljenje jer je Hormuški moreuz i dalje zatvoren.

Istovremeno vjeruje da podjele u iranskom rukovodstvu onemogućavaju bilo kakve konkretne ustupke u nuklearnim pregovorima, navode izvori upoznati s razgovorima u Bijeloj kući.

NOW – Trump: "I have the best plan ever… Iran cannot have a nuclear weapon." pic.twitter.com/BclwFV9mtt

— Disclose.tv (@disclosetv) May 11, 2026

Najnoviji odgovor iz Teherana, koji je Trump javno odbacio ocijenivši ga “potpuno neprihvatljivim” i “glupim”, naveo je brojne američke zvaničnike da se zapitaju da li Iran uopće ima namjeru ozbiljno pregovarati.

Pentagon zagovara agresivniji pristup

U samoj administraciji formirale su se grupe koje nude sasvim različite pravce za nastavak rješavanja krize.

Jedan dio zvaničnika, uključujući i predstavnike Pentagona, zalaže se za oštriji pristup kojim bi se Iranci silom doveli za pregovarački sto.

Prema njihovim planovima, to bi podrazumijevalo ciljane zračne udare s ciljem dodatnog slabljenja pozicije Teherana.

PROČITAJTE JOŠ Trump najavio širenje vojne operacije u Hormuškom moreuzu

Istovremeno, dio njegovih saradnika i dalje vrši pritisak na predsjednika da diplomatiji da stvarnu šansu prije nego što naredi napad.

Sumnje u posredovanje Pakistana

Mnogi iz Trumpovog najbližeg okruženja smatraju da bi pakistanski posrednici morali biti znatno direktniji u razgovorima s Irancima.

Dio Trumpovih saradnika već duže vrijeme sumnja da Pakistanci iranskom vrhu prenose predsjednikovo nezadovoljstvo jednako oštro kao što ga on iznosi u javnosti.

Dva izvora navode da dio administracije vjeruje kako Pakistan Amerikancima predstavlja “uljepšanu” verziju iranskih stavova, koja ne prikazuje stvarno stanje na terenu.

“Posljednja prilika za diplomatiju”

Regionalne sile i Pakistan uložili su veliki napor da Irancima stave do znanja kako je Trump na ivici strpljenja i da im je ovo posljednja prilika za bilo kakav diplomatski dogovor.

“Ipak, čini se da Teheran nikoga ne sluša niti ikoga shvaća ozbiljno”, izjavio je u ponedjeljak jedan regionalni dužnosnik.

Isti izvor dodaje da SAD i Iran imaju potpuno različite pragove tolerancije i rokove.

“Teheran pod ekonomskim pritiskom živi decenijama i očito ne planira tek tako ustuknuti”, naveo je.

Konačna odluka uskoro

Trump se jučer u Bijeloj kući ponovo sastao sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi razmotrili sve opcije koje su mu na raspolaganju.

Izvori upoznati s tim razgovorima kažu da je malo vjerovatno da će konačna odluka o narednim koracima biti donesena prije današnjeg poslijepodneva, kada bi predsjednik trebao otputovati u Kinu.

Pažnja je sada usmjerena na Bijelu kuću, dok svijet čeka hoće li Trump odabrati diplomatski put ili ponovo pokrenuti vojnu mašineriju.

Direktor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Emir Spahić obratio se javnosti na press-konferenciji nakon objave spiska igrača za predstojeće Svjetsko prvenstvo. Tom prilikom govorio je o emocijama pred Mundijal, novim reprezentativcima i organizaciji priprema Zmajeva.

Na početku obraćanja Spahić nije skrivao emocije zbog nastupa Bosne i Hercegovine na najvećoj nogometnoj smotri.

“Do sada se nisam oglašavao jer su emocije zaista jake. Himnu Bosne i Hercegovine sam doživio i kao igrač 2014. godine, ali ovo sada nosi potpuno drugačiju težinu. U drugoj sam ulozi i osjećaj je poseban”, poručio je Spahić.

O Mahmiću i Janeltu

Govoreći o procesu promjene sportskog državljanstva Ermina Mahmića, direktor reprezentacije istakao je da posao nije bio jednostavan, s obzirom na to da je mladi fudbaler ranije nastupao za Austriju.

“Znali smo da će procedura biti zahtjevna, ali velika želja igrača i njegove porodice bila je ključna. Na kraju smo uspjeli završiti sve na pozitivan način”, rekao je Spahić.

Tokom konferencije dotakao se i pitanja potencijalnih novih reprezentativaca, među kojima se posljednjih sedmica često spominjalo ime Vitalyja Janelta, ali nije želio otkrivati detalje.

“O novim imenima ćemo govoriti drugom prilikom. Fokus sada treba biti na igračima koji su na spisku za Svjetsko prvenstvo”, naglasio je.

Problemi s vizama

Kada je riječ o organizaciji puta i priprema za Mundijal, Spahić je otkrio da je Nogometni savez Bosne i Hercegovine već kontaktirao ambasade Kanade i Sjedinjenih Američkih Država kako bi se ubrzao proces izdavanja viza za članove delegacije.

Ipak, kako je pojasnio, administrativne procedure zahtijevaju određeno vrijeme i ne mogu biti završene preko noći.

Reprezentacija Bosne i Hercegovine će nakon prijateljske utakmice protiv Paname, zakazane za 6. juni, dio priprema obaviti u američkom gradu St. Louisu. Tu će Zmajevi čekati duel protiv Kanade u Torontu, nakon čega slijedi odlazak u završni kamp, čija će lokacija biti naknadno objavljena.