Rusija prema procjeni penzionisanog generala Virgila Bălăceanua želi za pregovaračkim stolom dobiti četiri ukrajinske oblasti "bez borbe". O tome je u petak govorio na rumunskoj televiziji Digi24, komentarišući pregovore delegacija Ukrajine, SAD-a i Rusije u Abu Dhabiju.

"Suština je u ovome: Ukrajina treba biti isključena iz sigurnosnih uslova i sigurnosnih aranžmana", rekao je Bălăceanu. Ocijenio je da razgovori nisu donijeli mnogo novog, osim učešća Evropljana u preliminarnim fazama. Prema njegovim riječima, takav pristup podržava Washington, dok su Putina na prihvatanje evropskog učešća uvjerile posjete Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa Moskvi.

Na listi ruskih ciljeva, kako je naveo, nalazi se cijela Luganska oblast, u kojoj Ukrajina kontroliše 0,38 posto teritorije. Slijede Donjecka oblast, uključujući pojas utvrđenih gradova koji je pod ukrajinskom kontrolom, zatim Zaporoška i Hersonska oblast.

Bălăceanu je rekao da Ukrajina kontroliše skoro četvrtinu Zaporoške i 31 posto Hersonske oblasti. Upozorio je da bi Rusija, ako dobije desnu obalu Hersona, dobila mostobran za novi rat.

"Rumunija mora biti veoma oprezna", poručio je. Prema njegovom objašnjenju, Moskva bi tako lakše došla do pravca Mikolajiv - Odesa, ušća Dunava i Pridnjestrovlja, proruske separatističke regije u Moldaviji.

Ruska vizija nove sigurnosne arhitekture Evrope, prema Bălăceanuovim riječima, podrazumijeva potpunu demilitarizaciju Ukrajine i smanjeno prisustvo NATO-a. Ukrajina po toj viziji ne bi mogla ući u NATO, "iako Ustav još sadrži tu odredbu", dok bi Rusija prihvatila njeno članstvo u EU samo uz ostanak izvan evropskih odbrambenih aranžmana.

Bălăceanu je spomenuo i tri scenarija koja je, kako kaže, iznio šef odjela za vanjsku politiku u jednom ministarstvu vanjskih poslova, čije ime nije naveo. To su odbrambeni savez ili uzajamne sigurnosne garancije, politička obaveza da se ne podržava država agresor te bilateralni sporazumi o nenapadanju s pojedinim članicama NATO-a.

Multinacionalne brigade NATO-a u Poljskoj i Rumuniji vidi kao posljedicu rata, dok je Finsku naveo kao primjer ozbiljne pripreme za odbranu. Prema njegovim riječima, ta zemlja može mobilisati blizu pola miliona ljudi, uz još toliko u rezervi.