Pedeset tri migranta vraćena su 11. novembra 2026. iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu, a prema navodima humanitarne organizacije SOS Balkanroute, neki od njih pritom su pretrpjeli ozbiljne povrede. Među vraćenima su bile tri žene i dvoje maloljetnika.
Organizacija navodi da su migranti nasilno vraćeni na područje Bosanske krajine, nakon što su, prema njihovim tvrdnjama, bili izloženi fizičkom nasilju na granici. Pojedini su imali slomljene kosti, povrede glave i rebara, dok su neki nakon povratka jedva hodali.
SOS Balkanroute tvrdi da je u događaju učestvovalo oko 15 maskiranih hrvatskih policajaca. Migranti su, prema tim navodima, prebačeni preko granice i ostavljeni na području Tršca, Šturlića i Crnaje.
Humanitarni radnici pronašli su ih raspoređene u šest grupa. Pet osoba imalo je teške povrede, među kojima su bili prijelomi ruku i nogu te povrede glave, a među povrijeđenima su bili i ljudi sa slomljenim rebrima.
Dvanaest migranata prevezeno je u migrantski kamp Lipa kod Bihaća. Dvojica su se narednog dana žalila na snažne bolove i iskašljavanje krvi.
Hrvatska policija ne potvrđuje optužbe o nasilju. Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović izjavio je da hrvatska policija nema informacije koje potvrđuju ovaj incident i da su pokrenute provjere.
Na društvenim mrežama objavljen je i snimak na kojem su, kako se navodi, povrijeđeni migranti nakon događaja na granici. Okolnosti nastanka snimka još nisu nezavisno potvrđene.
Slučaj bez potvrđenih okolnosti
Navodi SOS Balkanroute odnose se na postupanje hrvatskih policijskih službenika, ali dostupne okolnosti slučaja nisu nezavisno potvrđene. Službeni stav hrvatskih vlasti jeste da nema informacija koje potvrđuju incident, dok je istovremeno navedeno da su pokrenute provjere.
Prema navodima humanitarne organizacije, ljudi s teškim tjelesnim povredama završili su na teritoriji Bosne i Hercegovine nakon kontakta s policijom države članice Evropske unije. Njihovo zbrinjavanje organizovali su humanitarni radnici, koji su povrijeđene pronašli na području Bosanske krajine.
U takvim okolnostima potrebno je utvrditi gdje su migranti povrijeđeni, ko ih je pronašao, na koji način su prebačeni u Bosnu i Hercegovinu te kakvu su medicinsku pomoć dobili. Važno je i dokumentovati njihove povrede i uzeti iskaze osoba koje su bile u grupama.
Ostaje otvoreno i pitanje da li su domaće institucije sačinile službene izvještaje o pronađenim migrantima i njihovim povredama, kao i da li je od hrvatskih institucija zatraženo službeno očitovanje.
Granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine mjesto je na kojem se primjenjuju državni propisi, ali navodi o povrijeđenim ljudima zahtijevaju provjeru bez obzira na njihov migracijski status. Hrvatska ima pravo štititi svoju granicu, ali to pravo ne može samo po sebi potvrditi niti odbaciti tvrdnje o postupanju policije.
Ako se navodi SOS Balkanroute potvrde, trebalo bi utvrditi kako su osobe s teškim povredama dospjele na teritoriju Bosne i Hercegovine i ko je za njihove povrede odgovoran. Ako se ne potvrde, potrebno je razjasniti šta se dogodilo i na koji su način povrede nastale.
U oba slučaja, odgovori bi trebali proizaći iz provjera, medicinske dokumentacije, svjedočenja migranata i drugih dostupnih podataka, a ne samo iz različitih tvrdnji o događaju.
Bosanska krajina već se suočava s posljedicama migrantske krize, dok pomoć ljudima na terenu pružaju humanitarni radnici i zdravstvene ustanove. U ovom slučaju humanitarne organizacije morale su organizovati prijevoz dijela povrijeđenih, uključujući dvanaest osoba koje su prevezene u kamp Lipa kod Bihaća.
Podaci o 53 vraćena migranta, pet osoba s teškim povredama i dvanaest prevezenih u kamp pokazuju razmjere slučaja kako ga opisuje SOS Balkanroute. Ipak, brojke same po sebi ne daju odgovor na ključno pitanje: šta se dogodilo 11. novembra 2026. na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Među vraćenima su bile tri žene i dvoje maloljetnika, a dvojica muškaraca narednog dana navodno su se žalila na snažne bolove i iskašljavanje krvi. Takve navode potrebno je provjeriti kroz medicinske nalaze i izjave povrijeđenih.
Postupanje policije mora biti zakonito, a osobe koje su povrijeđene trebaju dobiti odgovarajuću pomoć. Ako se utvrdi odgovornost pripadnika hrvatske policije, njihovo postupanje trebalo bi biti predmet odgovarajućih postupaka; ako se to ne utvrdi, istraga bi trebala pokazati ko je nanio povrede.
Razjašnjenje slučaja važno je i zbog toga što se navodi odnose na ljude koji su nakon povratka ostavljeni na području Tršca, Šturlića i Crnaje. Njihova svjedočenja i medicinska dokumentacija mogu pomoći da se utvrde okolnosti događaja.
Snimak objavljen na društvenim mrežama prikazuje navodno povrijeđene migrante, ali okolnosti njegovog nastanka nisu nezavisno potvrđene. Zato se sadržaj snimka ne može samostalno uzeti kao konačna potvrda navoda o nasilju.
Hrvatska policija, prema izjavi Davora Božinovića, nema informacije koje potvrđuju ovaj incident, a provjere su pokrenute. SOS Balkanroute, s druge strane, navodi da je 53 ljudi nasilno vraćeno i da su neki od njih imali slomljene kosti, povrede glave i rebara.