Francuska razgovara s Njemačkom o tome kada i na koji način Berlin treba koristiti rakete dugog dometa protiv Rusije, objavio je Financial Times pozivajući se na šest izvora upoznatih s razgovorima. Pariz želi da se njemačka doktrina o takozvanim dubokim preciznim udarima uskladi s francuskom nuklearnom strategijom.

Francuski zvaničnici strahuju da bi nejasna pravila mogla dovesti do nuklearnog rata. Jedan francuski zvaničnik upozorio je da bi konvencionalni napad na cilj u Rusiji mogao izazvati nuklearni odgovor.

„Ako Rusi ne pročitaju signal ispravno, mogli biste doći do nuklearnog praga, a da toga niste ni svjesni“, rekao je taj zvaničnik.

Njemačka u saradnji s Velikom Britanijom, Poljskom, nordijskim i baltičkim državama jača arsenal oružja velikog dometa. Berlin nabavlja i razvija rakete s kopnenih lansera, dometa od 500 do više od 2000 kilometara, koje bi mogle doseći ciljeve duboko u Rusiji.

Njemački odbrambeni budžet za pet godina, do kraja 2030., iznosi 780 milijardi eura. Jačanje tih sposobnosti dio je nastojanja Berlina da predvodi evropsko naoružavanje nakon ruske invazije na Ukrajinu i kolebanja SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Francuska o nuklearnoj doktrini razgovara s više evropskih zemalja otkako je predsjednik Emmanuel Macron u martu najavio raspravu o tome kako bi francuski nuklearni program mogao štititi i druge države. Zvaničnici u Parizu strahuju da bi Moskva, zbog Macronovog koncepta „isturenog odvraćanja“, Francusku mogla smatrati odgovornom za udare partnerskih zemalja.

„Ako nekoga pozovete u svoju kuću, odgovorni ste ako je zapali“, rekao je jedan izvor upoznat s razgovorima. Prema riječima jednog zvaničnika, Francuska je kao nuklearna sila razvila nepisana pravila ponašanja koja Njemačka nema, zbog čega bi jasna i javna doktrina mogla smanjiti rizik od pogrešnog tumačenja signala.

Visoki njemački zvaničnik rekao je da se Berlin „ne bi mogao više složiti“ s tim da evropskim prijestolnicama trebaju zajednička doktrina i razumijevanje ljestvice eskalacije. Naveo je da je Njemačka prije tri godine pokrenula raspravu o jačanju konvencionalnog odvraćanja, uz stav da nabavku takvih sposobnosti mora pratiti dogovor o njihovoj upotrebi.

Formalni razgovori kasnili su zbog unutrašnje francuske rasprave o nuklearnoj strategiji. Jedan od mogućih ishoda bila bi zajednička izjava Njemačke, Francuske i Velike Britanije, ali je taj dogovor još daleko.

Visoki britanski zvaničnik ocijenio je da se njemačka strateška kultura brzo mijenja. Velika Britanija i Njemačka na osnovu bilateralnog sporazuma iz 2024. godine razvijaju oružje dometa većeg od 2000 kilometara, a razgovaraju i o mogućem uključivanju Francuske.

Prema tom zvaničniku, duboki precizni udari bili bi usmjereni na komandne centre, logistička čvorišta, skladišta municije i fabrike oružja, s ciljem slabljenja ratnog potencijala protivnika, a ne na vladine zgrade ili nuklearna postrojenja.

Njemački general Ingo Gerhartz, koji predvodi NATO-ovu komandu zaduženu za odbranu centralne Evrope i istočnog krila, rekao je na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji da se takve odluke moraju donositi u dogovoru sa saveznicima.

„Šta god jedna država uradi prema Rusiji, oni će to uvijek pripisati cijelom NATO-u“, kazao je Gerhartz. Glasnogovornik njemačkog ministarstva odbrane potvrdio je da Njemačka razvija sposobnosti dubokih preciznih udara s Velikom Britanijom i ispituje mogućnost uključivanja Francuske.