Miha Švent, EU predstavnik Evropske investicione banke (EIB) u Bosni i Hercegovini, naglašava da je modernizacija distributivne mreže ključna za energetsku tranziciju u zemlji. U intervjuu za FENA, on je istakao da bez efikasnije mreže neće biti moguće povezivati nove obnovljive izvore energije i smanjivati gubitke u sistemu.
Švent će učestvovati na Sarajevskoj sedmici energije i klime (SECW), koja će se održati od 21. do 25. septembra. On je izjavio da energetska tranzicija nema alternativu, ali da ulaganja u obnovljive izvore moraju ići ruku pod ruku s modernizacijom mreže, razvojem sistema za skladištenje energije i primjenom pametnih rješenja.
SECW predstavlja najveću regionalnu konferenciju posvećenu održivoj energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji Zapadnog Balkana. Na pitanje koja bi investicija mogla najviše utjecati na energetsku sliku BiH, Švent je odgovorio da je to upravo distributivna mreža.
"Ako bih morao izabrati jednu, počeo bih s distributivnom mrežom. To je osnovna infrastruktura koja bi omogućila priključivanje obnovljivih izvora energije, ali bi istovremeno povećala efikasnost i smanjila gubitke energije na putu od mjesta proizvodnje do domaćinstava i kompanija", kazao je Švent.
On je ukazao na promjene u elektroenergetskom sistemu BiH, koji je izgrađen u vrijeme kada je proizvodnja bila centralizovana. S obzirom na to da se sve više decentralizovanih izvora i malih proizvođača pojavljuje, mreža mora biti prilagođena tim novim okolnostima. "Mrežu ne treba samo osposobiti da prihvati nove izvore energije, nego je treba učiniti pametnijom", naglasio je.
EIB već radi na nekoliko velikih projekata obnovljivih izvora energije, uključujući vjetroparkove Vlašić i Poklečani, a očekuje se da će uskoro biti konkretnih radova na terenu. Švent je istakao da EIB ne realizira ove projekte samostalno, već u saradnji s evropskim partnerima kao što je njemačka razvojna banka KfW.
Pored toga, EIB priprema i treći projekat, vjetropark na planini Bitovnja. "To je još jedan dodatak obnovljivim izvorima energije u Bosni i Hercegovini", kazao je.
Švent je naveo da više od polovine električne energije u BiH još uvijek dolazi iz uglja i drugih fosilnih izvora, te je naglasio da povećanje udjela zelene energije nije samo važno zbog klimatskih ciljeva, već i zbog ekonomske konkurentnosti zemlje.
EIB je prošle godine globalno investirao više od 33 milijarde eura u obnovljive izvore energije i energetsku infrastrukturu. "Što više zelene energije imamo, to ne znači samo pouzdaniji i efikasniji sistem, već se to direktno pretvara u finansijsku korist", istakao je Švent.
Za bh. kompanije, prelazak na zelenu energiju predstavlja izazov, ali i priliku. Kako bi zadržale konkurentnost na evropskom tržištu, kompanije će morati smanjivati emisije i prelaziti na čišće tehnologije. EIB već ima uspostavljene kreditne linije za takve investicije širom regiona.
Švent je dodao da prelazak s uglja na obnovljive izvore ne može biti samo zatvaranje rudnika i termoelektrana. "Pravedna tranzicija ne znači samo zatvaranje rudnika. Potreban je sveobuhvatan program kojim se pomaže ljudima na koje će te promjene uticati", kazao je.
On smatra da su glavni problemi u sporosti energetske tranzicije u BiH nedovoljna koordinacija među institucijama i faza pripreme projekata. "Potrebno je više napora u pripremi i implementaciji projekata kako bi se oni ubrzali", naglasio je Švent.
EIB nastoji osigurati tehničku pomoć uz gotovo svaki veći projekat, kako bi se ideje pretvorile u konkretne projekte. "Sve je važno i sve mora napredovati paralelno. Obnovljivi izvori zahtijevaju moderniziranu mrežu", zaključio je Švent.
