U Bosni i Hercegovini započeo je treći tjedan kampanje za opće izbore zakazane za 4. oktobar, a dosadašnji tijek kampanje ukazuje na to da se politička borba ponovo fokusira na identitet, ratnu prošlost i međunacionalne tenzije, umjesto na ekonomske izazove.
Prema izbornom zakonu, službena kampanja počela je 4. septembra i traje do 3. oktobra u 7 sati, kada će nastupiti izborna šutnja.
Na izborima 4. oktobra biraće se članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kao i u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, te zastupnici u skupštinama deset kantona Federacije BiH.
U Središnji birački popis upisano je nešto više od 3,4 miliona birača, a riječ je o deseti općim izborima nakon rata, pri čemu političko ozračje ponovo odražava nasljeđe rata.
Početak kampanje podudario se sa smrću Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika bosanskih Srba, koji je pravomoćno osuđen za genocid i ratne zločine. Njegova smrt ponovo je pokrenula političke debate o ratnoj prošlosti, s oštrim polemikama između Sarajeva i Banje Luke.
Bitka za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda
Kampanja obuhvata teme kao što su plaće, penzije, obrazovanje, investicije i europski put, ali najveće reakcije izazivaju izjave o ratnim protagonistima i pitanjima legitimnog predstavljanja Hrvata. U trci su kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović, Zdenko Lučić koji ima podršku pet oporbenih stranaka, te Slaven Kovačević iz Demokratske fronte.
Filipović naglašava ravnopravnost Hrvata i pravo na legitimno političko predstavljanje, dok Lučić kritizira dugogodišnju dominaciju HDZ-a i Dragana Čovića. Kovačević svoju kandidaturu vidi kao borbu protiv politika HDZ-a i Zagreba.
Filipović je poručila da Hrvati moraju imati jednaka politička prava i pravo na izbore svojih predstavnika, te je najavila obnovu ureda hrvatskog člana Predsjedništva u Mostaru, ukoliko bude izabrana.
Lučić, neovisni kandidat, gradi svoju kampanju na kritici Čovića i poziva mlade birače da se uključe u izbore, naglašavajući potrebu za promjenama unutar hrvatskog političkog korpusa.
Kovačević zaoštrava retoriku
Kovačević, savjetnik Željka Komšića, otvoreno se protivi HDZ-u i SNSD-u, ističući da Milorad Dodik neće biti premijer Republike Srpske. Njegove poruke su usmjerene i prema Hrvatskoj, koju izjednačava sa Srbijom, optužujući ih za agresiju i ratne zločine u BiH.
Oštre reakcije izazvale su njegove tvrdnje o građanskoj državi, što je dovelo do sukoba političkih gledišta unutar BiH. Fra Petar Jeleč kritizirao je DF zbog zloupotrebe koncepta građanske države.
Biskupska konferencija BiH pozvala je katolike da se masovno odazovu na izbore, naglašavajući važnost jednakopravnosti konstitutivnih naroda.
Na srpskoj političkoj sceni, Milorad Dodik i Draško Stanivuković vode unutrašnji sukob, dok se na bošnjačkoj sceni Bakir Izetbegović bori za povratak političke moći.
Hrvatska, Srbija i Bruxelles
Izetbegović se fokusira na ekonomske teme, dok Denis Bećirović naglašava ljudski kapital kao ključni resurs. Ipak, nacionalna pitanja i dalje dominiraju političkim diskursom.
Kampanja je dobila međunarodnu dimenziju, a Elmedin Konaković kritizirao je navodne nastupe hrvatskih političara u Bruxellesu, optužujući ih za negativnu percepciju BiH.
Dok se BiH formalno nalazi na putu ka EU, proces je usporen, a zemlja je podnijela zahtjev za članstvo 2016. godine, dobivši kandidatski status u decembru 2022.
Iznimka u kampanji
Međutim, Denis Bećirović predstavlja drugačiji pristup, naglašavajući borbu protiv nezaposlenosti, kriminala i korupcije, te odbacujući svađalačku politiku.
