Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, ocijenila je da Evropska komisija u izvještaju o proširenju za 2026. godinu nije dovoljno uzela u obzir političku i ustavnu složenost Bosne i Hercegovine. Njena poruka nakon rasprave bila je da toj zemlji nisu potrebne nove kritike, već podrška i konkretna pomoć.
Zovko je o tome govorila na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET), nakon što je komesarka za proširenje Marta Kos predstavila Paket proširenja za 2026. godinu. Posebno je kritikovala način na koji je u dokumentu tretiran status Ureda visokog predstavnika (OHR), navodeći da se ne uvažavaju dovoljno ustavno uređenje BiH i uloga međunarodne zajednice u poslijeratnoj reformi njene administracije.
U raspravi je dovela u pitanje i kriterije Evropske komisije za ocjenjivanje reformi u BiH. Prema njenim riječima, reforma Ustavnog suda ne može biti posmatrana na istom nivou kao tehnički zahtjev za uvođenje interneta u 200 škola.
Zovko je ukazala na tehničke zahtjeve zbog kojih je, kako je navela, blokirano 400 miliona eura, odnosno 782,49 miliona KM, namijenjenih jednoj poslijeratnoj zemlji. Tokom sjednice upitala je:
"Zaista mislite da će tehnički detalji zbog kojih je blokirano 400 miliona eura jednoj zemlji koja je izašla iz rata poslužiti kao primjer za buduće postkonfliktne zemlje poput Ukrajine?"
U izjavi nakon sastanka ponovila je da, prema njenom mišljenju, Evropska komisija nije dovoljno prepoznala specifičnosti Bosne i Hercegovine.
"Bosni i Hercegovini nisu potrebne nove kritike, već konkretna pomoć i politička podrška. Bez razumijevanja njenog ustavnog uređenja i osiguravanja jednakopravnosti tri konstitutivna naroda nema ni održivog napretka na europskom putu", poručila je Zovko.
Ona je pozdravila to što je u izvještaju prepoznata potreba reforme izbornog zakonodavstva u skladu s presudama Ustavnog suda BiH, ali je upozorila da nije napravljen konkretan iskorak prema otvaranju pristupnih pregovora. Dodala je da je Marta Kos najavila poseban pristup Bosni i Hercegovini, ali da detalji tog pristupa još nisu poznati.
Zovko je pozdravila i ambiciozan plan da Crna Gora svoje pristupne pregovore okonča do decembra. Istovremeno je upozorila na šest otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, koja još trebaju biti riješena. Prema njenim riječima, njihovo rješavanje mora biti sastavni dio napretka Crne Gore prema Evropskoj uniji, posebno u okviru poglavlja 23 i 31.
"Proširenje je najvažniji vanjskopolitički instrument Evropske unije. Upravo zato mora biti vjerodostojno, pravedno i realno. Ne smijemo stvarati nova razočarenja u jugoistočnoj Europi, već ponuditi jasnu perspektivu uz konkretne rezultate i poštivanje preuzetih obaveza", poručila je Zovko.
