Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, smatra da je potrebno značajno unaprijediti izborni sistem uspostavljen 1996. godine, posebno u kontekstu glasačkih prava državljana BiH koji žive u inostranstvu.
U intervjuu za Fenu, Arnautović je istakao nekoliko ključnih promjena koje bi buduće vlasti trebale razmotriti nakon Općih izbora 2026. godine.
Predlaže automatsku registraciju birača izvan BiH
Prema njegovom mišljenju, država bi trebala automatski registrirati sve državljane BiH s biračkim pravom koji glasaju izvan zemlje.
“Prvo je da državljane Bosne i Hercegovine sa biračkim pravom koji glasaju izvan BiH, država Bosna i Hercegovina mora registrirati za glasanje po automatizmu. To je takozvana pasivna registracija, na osnovu službenih evidencija koje vodi država,” kazao je Arnautović.
Napomenuo je da bi ovo trebalo biti prioritetno pitanje nakon formiranja nove vlasti.
Koverte bi se slale preko ambasada i konzulata
Druga promjena koju predlaže odnosi se na postupak glasanja poštom.
Arnautović predlaže da birači ne šalju glasački materijal direktno u Sarajevo, već da ga dostavljaju najbližem diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH.
“Potpuno bi se skratilo, da tako kažem, jedno mučenje građana BiH koji žive izvan BiH, koji glasaju, da oni šalju koverte i plaćaju troškove slanja prema Sarajevu,” dodao je.
Također, Arnautović smatra da bi trebalo osigurati sredstva iz državnog budžeta za troškove slanja glasačkog materijala.
Ambasade bi trebale voditi stalnu evidenciju birača
On vjeruje da bi Ministarstvo vanjskih poslova BiH, zajedno s ambasadama i konzulatima, trebali voditi stalnu službenu evidenciju birača koji žive izvan BiH.
Uz to, ambasade bi trebale imati aktivniju ulogu u informiranju i edukaciji tih birača o izbornom procesu.
Arnautović je naglasio da bi uspješnost u ovom zadatku trebala biti jedan od kriterija za ocjenu rada ambasadora i konzula.
Otvorio i pitanje dvojnog državljanstva
Također je ukazao na pitanje dvojnog državljanstva kao jedno od strateških pitanja.
“Nepojmljivo je da naš član Predsjedništva, dakle predsjednik države Bosne i Hercegovine može glasati za predsjednika druge, susjedne države. To je nepojmljiva stvar koja ne postoji nigdje u svijetu,” istakao je Arnautović.
Prema njegovim riječima, postojeća ustavna i zakonska rješenja trebala bi se značajno izmijeniti i uskladiti s međunarodnim standardima.
Dodao je da bi se nova Parlamentarna skupština BiH i Predsjedništvo trebali izjasniti o ovim pitanjima.
Za glasanje izvan BiH registrovano 48.078 birača
Govoreći o interesu dijaspore za Opće izbore, Arnautović je napomenuo da je CIK poduzeo aktivnosti na informiranju i edukaciji birača.
Međutim, smatra da je broj registrovanih birača i dalje značajno manji od stvarnog broja državljana BiH koji žive izvan zemlje.
“Najbolje možemo vidjeti kroz organiziranje ovih grupa koje su pratile Svjetsko prvenstvo u fudbalu, pa smo vidjeli kako je jako dobro organizirana dijaspora kada je to u pitanju. Nešto slično bi se moralo u budućnosti desiti i sa njihovom inkluzijom u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini,” rekao je.
Na Općim izborima za glasanje izvan BiH registrovano je ukupno 48.078 birača.
Od tog broja, 45.457 birača će glasati putem pošte, dok je 2.621 birač registrovan za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Uslove za registraciju nije ispunilo 5.259 birača.
Glasanje planirano u 20 DKP-ova
Glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima planirano je u 20 DKP-ova u 13 država.
Najveći broj birača registrovan je u Minhenu, njih 434. Slijede Beč sa 266, Aman sa 199 i Berlin sa 186 birača.
U Zagrebu je registrovano 59 birača, u Rijeci 46, a u Beogradu 51.
CIK navodi da je za organizaciju glasanja u DKP-u obično potrebno najmanje 50 prijavljenih birača, uz mogućnost izuzetka kada je broj blizu tom pragu i postoje tehnički uslovi.
Nove tehnologije neće se koristiti u ambasadama
Arnautović je naglasio da se nove specifične izborne tehnologije neće primjenjivati direktno u ambasadama i konzulatima.
“Da ponovim da tokom glasanja u našim ambasadama i konzulatima neće biti primijenjene nove specifične izborne tehnologije, nego će se taj proces skeniranja dokumenata, skeniranja glasačkih listića, vršiti u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu,” izjavio je.
Glasački listići birača koji glasaju putem pošte i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima brojat će se u Glavnom centru za brojanje.
