04.11.2026.
BiH Bosna i Hercegovina

Kaja Kallas: Izgledi BiH za napredak ka EU su neujednačeni

Kaja Kallas je predstavila izvještaj Evropske komisije o proširenju za 2026., navodeći da je Crna Gora najbliža potpisivanju ugovora, a Ukrajina provodi reforme uprkos ruskoj agresiji.

Kaja Kallas: Izgledi BiH za napredak ka EU su neujednačeni

Evropska komisija predstavila je godišnji paket o proširenju za 2026. godinu, a visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas ocijenila je da zemlje uključene u proces pristupanja nemaju jednake izglede za napredak. Među najnaprednijima su, prema njenim riječima, Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, dok su izgledi Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije neujednačeni.

Kallas je to izjavila na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen izvještaj koji obuhvata deset zemalja u procesu proširenja. Naglasila je da proširenje EU vidi kao jedno od ključnih sredstava za jačanje evropske sigurnosti, političke stabilnosti i geopolitičkog utjecaja.

“Za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju izgledi su neujednačeni”, kazala je Kallas, predstavljajući zaključke izvještaja.

Evropska komisija je, kako je navedeno, prvi put predstavila mape puta za pristupne pregovore s Crnom Gorom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom. Kallas je taj potez povezala s napretkom koji su te zemlje ostvarile.

“Današnji izvještaj šalje jasnu poruku: reforme donose rezultate. Članstvo je sve bliže zemljama koje ispunjavaju svoje obaveze. Prvi put predstavljamo mape puta za pristupne pregovore s Crnom Gorom, Albanijom, Moldavijom i Ukrajinom”, istaknula je.

Crna Gora i Albanija među najnaprednijima

Crna Gora je, prema ocjeni Kallas, najbliža završetku pristupnog procesa i ima jasan put prema potpisivanju ugovora o pristupanju do narednog ljeta.

Albanija je za nešto više od godinu dana otvorila sve pregovaračke klastere. Kallas je naglasila da je za tu zemlju sada važno zadržati ostvareni tempo i ubrzati provođenje reformi.

Moldavija, kako je navela, napreduje uprkos nezapamćenim vanjskim pritiscima. Istovremeno nastavlja provoditi reforme i usklađivati svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Evropske unije.

Ukrajina reforme provodi uprkos ruskoj agresiji

Posebno mjesto u njenom izlaganju imala je Ukrajina, koja provodi sveobuhvatne reforme uprkos ruskoj agresiji.

“Ukrajina provodi opsežne reforme pod ruskim bombama. Nijedna zemlja kandidatkinja nikada nije provodila reforme takvog obima dok je bila u ratu i to zaslužuje priznanje”, poručila je Kallas.

Na osnovu dosadašnjeg napretka Ukrajine, kazala je, trebalo bi otvoriti sve pregovaračke klastere prije kraja ove godine.

Turska ostaje kandidatkinja, proces Gruzije de facto zaustavljen

Turska i dalje ima status kandidatkinje i važnog partnera Evropske unije, ali se njen pristupni proces ne nastavlja jer i dalje postoje okolnosti koje su ga zaustavile.

Kallas je za Gruziju rekla da je na putu sukobljavanja s Evropskom unijom zbog nazadovanja u demokratiji i zaštiti osnovnih prava. Zbog toga je njen proces pristupanja de facto zaustavljen.

“Zasluge i reforme nastavit će određivati brzinu pristupanja, kao i poštivanje vladavine prava i osnovnih prava”, naglasila je Kallas, dodajući da obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora ne prestaju važiti ulaskom u Evropsku uniju.

Sigurnosna dimenzija proširenja

Kallas je upozorila da se evropsko sigurnosno okruženje značajno pogoršalo od prošlogodišnjeg izvještaja o proširenju.

“Rat, strateško nadmetanje i ekonomska neizvjesnost su se povećali. Malo je nade za skori završetak ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, dok su napadi u takozvanoj sivoj zoni i sabotaže protiv Evrope u porastu”, kazala je.

Takve okolnosti, prema njenim riječima, dodatno ističu potrebu za proširenjem EU.

“Snaga je u brojnosti. Veća Unija znači i jačanje evropske sigurnosti, povećanje naše geopolitičke težine na međunarodnoj sceni, kao i sposobnosti da ostvarujemo utjecaj. To također znači veće tržište i nove mogućnosti za naše ekonomije”, istaknula je.

Ovogodišnji izvještaj zato veći naglasak stavlja na sigurnosnu dimenziju evropskih integracija. Prvi put sadrži posebno poglavlje o sigurnosti i odbrani. Većina zemalja kandidatkinja je tokom protekle godine povećala ili zadržala visok nivo usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što je Kallas navela kao pokazatelj njihovog strateškog opredjeljenja i privrženosti evropskim vrijednostima.

Kallas je zaključila da zemlje kandidatkinje već doprinose evropskoj sigurnosti, posebno Ukrajina, Moldavija i partneri sa zapadnog Balkana.

“Ukrajina predstavlja prvu liniju odbrane Evrope od Rusije. Iskustvo Kijeva stečeno na bojnom polju nema premca i od presudnog je značaja za evropsku sigurnost i odbrambenu spremnost”, kazala je.

Google Preferred Source

Pratite MojCazin i na Googleu

Dodajte MojCazin.ba kao omiljeni izvor na Googleu i lakše pratite vijesti iz Cazina, Krajine, BiH i dijaspore.

Dodajte nas na Google
Oznake:
Nastavite čitati
Oglas