Mandatni period probosanskog političkog bloka u Bosni i Hercegovini uskoro se privodi kraju, a ocjene o efikasnosti stranaka koje čine Trojku — Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Narod i pravda i Naša stranka — i dalje su podijeljene, sa pitanjima o rezultatima njihovog rada tokom protekle četiri godine.
Vertikalna struktura vlasti, od Predsjedništva Bosne i Hercegovine preko Vijeća ministara Bosne i Hercegovine do državnog parlamenta, pokazala je razlike u pristupima prema vanjskoj politici i lobiranju. Dok Savez nezavisnih socijaldemokrata ostaje dominantna politička sila manjeg bh. entiteta RS i snažno promoviše svoje interese, predstavnici Trojke su, prema ocjenama analitičara i dostupnim izvještajima, u toj utakmici često korak iza ili fragmentirani u svojim strategijama.
U tekstovima objavljenim u javnom prostoru od 2022. godine intenzivno se govorilo o višemilionskim lobističkim angažmanima manjeg bh. entiteta RS, što je, kako se navodi u dostupnim izvještajima, dovelo do pitanja koliko su efikasni diplomatski i lobistički napori probosanskih snaga. Radiosarajevo.ba.
Lobistički angažmani i MVP BiH
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, koje je u januaru 2025. bilo na čelu Elmedin Konaković iz Narod i pravda, sklopilo je ugovor s organizacijom Bosnian American Alliance (BAA). Prema informacijama iz faktografske baze, BAA je trebala pružati lobističke usluge bez naknade za Ministarstvo, ali je istovremeno angažovala američku firmu Continental Strategy za 35.000 dolara mjesečno.
O angažmanu BAA i Continental Strategy dostupni izvještaji navode da su aktivnosti bile usmjerene na unapređenje odnosa BiH i SAD-a, ali "ostaje pitanje kakve je konkretne i dugoročne rezultate donio za državu", navodi se u tim izvještajima. Dodatne kritike izazvala je činjenica da je jedan od predstavnika BAA poslovno povezan s firmom za klimatizaciju na Floridi.
Odbacujući jednostrane zaključke, Elmedin Konaković je uoči inauguracije Donalda Trumpa rekao da "nije loše imati lobističke grupe, kao krunu neke vrste lobiranja", ali i da svoj posao možemo obavljati "ovako kako radimo"; ta izjava ostaje službeni stav koji je javno iznio Konaković.
Pitanje unutarnjeg pozicioniranja Trojke
Stranke Trojke, kako je navedeno, predstavljaju politički savez u nestajanju i fragmentirane su u svojim stajalištima ili načinima realizacije određenih nastojanja. U odnosu na pristup SNSD-a, ovaj savez je, prema analizi autora teksta, pokazao "maksimalni politički amaterizam" u praćenju poteza Milorada Dodika, koji je, kako autor teksta navodi u analizi, "uspješno prati međunarodna kretanja i fluidno se pozicionira po potrebi".
U nekim medijskim izvještajima pojavile su se procjene da Konaković želi preći u opoziciju uprkos tome što je pozicioniran kroz vlastiti izborni rezultat; ta tvrdnja o njegovim namjerama prenesena je kroz domaće medije.
Političari su, kako se navodi u analizi autora teksta, svjesni presudnosti narednog mandata za generalne prilike u BiH. To sa sobom donosi dileme o tome da li predstavnici Trojke ostaju na vlasti nakon četiri godine ili će povući drugačije poteze kako bi sačuvali političke pozicije.
Uloge Bećirovića, Ćudić i Cvijanović
Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i tokom mandata je boravio na međunarodnim adresama, što je zabilježeno u službenim aktivnostima. Za njegove posjete SAD-u u navodima iz izvještaja nema širokog komentara o značajnim rezultatima.
Sabina Ćudić iz Naše stranke djelovala je u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope i unutar evropskih liberala; kritičari su njen angažman često opisivali kao "puki diplomatski aktivizam", što je saopćeno kao interpretacija tih kritičara. Ćudić je također bila i ostala državna parlamentararka, bez obnašanja izvršne funkcije, a izborni rezultat Naše stranke je, prema analizama, ukazao da njen rad nije imao širi odjek.
Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata paralelno je promovisala interese manjeg bh. entiteta RS. Prema neimenovanim izvorima, sada se tvrdi da bi na liderskoj poziciji u SNSD-u trebala zamijeniti Dodika jer je, navodno, prihvatljiv političar za prilike u Washingtonu; ta tvrdnja prenesena je kao neimenovano mišljenje.
RS, lobiranje i pravni izazovi
Tako manji bh. entitet RS, uprkos finansijskim pritiscima i odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje njegovo djelovanje iznova proglašavaju neustavnim, sistematično angažuje strane lobiste. U faktografskim navodima navedeno je da je takav angažman ponekad opisan i kao agresivan angažman stranih lobista.
U međuvremenu, probosanski blok i stranke Trojke, prema analizi autora teksta, vode, kako se to opisuje, "tihu diplomatiju" u kojoj su pojedinačni nastupi bh. političara uglavnom rezultirali deklarativnom podrškom bez stvarnih rezultata koji bi mogli parirati organiziranim lobističkim mrežama i separatističkim nastojanjima.
Šta očekivati od narednog mandata?
Teret odluka koje će stranke na vlasti od 2026. godine morati donijeti ocijenjen je kao presudan za generalne prilike u BiH. Autor teksta navodi da će pozicije u državnom parlamentu biti idealne za one koji žele četiri godine aktivno graditi kampanju za naredne Opće izbore, pri čemu će krivica za eventualne neuspjehe biti prebacivana na one koji budu na vlasti.
U zaključnim razmatranjima, autor teksta ističe da su pojedinačni nastupi i medijski atraktivne posjete korisni samo ukoliko se podrede jedinstvenoj strategiji državnih institucija, te da odgovornost neće mjeriti broj sastanaka i izjava nego sposobnost institucija da koordinisano djeluju u odbrani ustavnog poretka, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Autor teksta također navodi kao svoj stav da su pojedinačni nastupi iznjedrili samo deklarativnu podršku bez rezultata koji mogu parirati ozbiljno postavljenoj igri separatista i milionskim lobističkim mrežama.
