Direktor izraelskog Mossada Roman Gofman tokom posjete Washingtonu tražio je od američke administracije podršku za nove zajedničke vojne udare na Iran. U Washingtonu se sastao s direktorom CIA-e Johnom Ratcliffeom i drugim visokim zvaničnicima Trumpove administracije.

Gofman je američkim zvaničnicima predstavio izraelske obavještajne podatke o Iranu, uključujući informacije o iranskom nuklearnom programu. Prema pisanju izraelskih medija, otputovao je i u Miami, gdje je razgovarao s američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom.

Posjeta je uslijedila nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump 9. novembra objavio da odgađa nove napade na Iran, poslije razgovora s katarskim premijerom. Katar posreduje u indirektnim pregovorima Washingtona i Teherana.

U SAD-u je, prema Reutersu, boravio i bivši izraelski ministar Ron Dermer, blizak saradnik premijera Benjamina Netanyahua. I on je kod zvaničnika administracije lobirao za nastavak vojne akcije, a dva izvora navode da je to dio šireg Netanyahuovog nastojanja da uvjeri Trumpa da pokrene novu ofanzivu.

Netanyahu, prema tim navodima, smatra da se prostor za vojnu akciju sužava. Izrael, između ostalog, strahuje da bi Washington do kraja godine mogao početi smanjivati veliko vojno prisustvo na Bliskom istoku.

Bijela kuća je saopćila da Trump trenutno ekonomski pritisak na Iran smatra dovoljno djelotvornim za izbjegavanje velikih borbenih operacija. Zvaničnik Bijele kuće rekao je da predsjednik i dalje zadržava sve opcije kako bi spriječio Iran da dođe do nuklearnog oružja.

Lideri zaljevskih država zasebno su pozvali Trumpa da odustane od novih napada, upozoravajući da bi Teheran mogao uzvratiti udarima na arapske saveznike SAD-a.

Prema izvorima Reutersa, izraelska vojska procjenjuje da Iran trenutno ne predstavlja neposrednu prijetnju koja bi zahtijevala hitnu vojnu akciju. Dva evropska zvaničnika sumnjaju da bi novi udari značajno oslabili iransku vlast, uprkos sve većem ekonomskom pritisku.

Sukob je počeo 28. februara koordiniranim američko-izraelskim napadima na Iran, nakon čega je Teheran uzvratio napadima širom regije. Krhko primirje formalno je na snazi od aprila, ali su nastavljene razmjene vatre između američkih i iranskih snaga, uključujući nedavne američke udare na jedno iransko ostrvo te iranske napade na Kuvajt i Bahrein.

Netanyahu je premijer u tehničkom mandatu nakon izbora bez jasnog pobjednika. Politički protivnici optužuju ga da iz političkih razloga želi eskalaciju sukoba, što on negira.