Politička kriza u BiH i uloga međunarodne zajednice

Bosna i Hercegovina suočava se s jednom od najtežih političkih kriza u posljednjih nekoliko decenija. Dok se situacija pogoršava, ključno je pitanje: kako reagira međunarodna zajednica? Jesu li njihovi stavovi usklađeni ili podijeljeni, i kakve to posljedice može imati za BiH? Da li diplomatski pozivi na europski put i dijalog donose rezultate? Kako se o Bosni i Hercegovini raspravlja u Ujedinjenim nacijama i Europskom parlamentu, te koja je uloga Ureda visokog predstavnika (OHR) u ovome?

Analiza gostiju u emisiji FTV-a

U nedavnoj emisiji FTV-a, gosti Slobodan Šoja, Srećko Latal i Jasmin Mujanović podijelili su svoja viđenja trenutne situacije. Šoja je naglasio da postoji stalna veza između međunarodne zajednice i BiH, ističući kako je reakcija međunarodne zajednice odgovor na dugogodišnje zahtjeve iz Bosne i Hercegovine za intervencijom.

"Uvijek postoji neka veza između njih. To je jasna poruka da su oni samo nama odgovorili na ono što mi već više godina, čak skoro i decenija, stalno tražimo - da se oni uključe u intervenciju, da bi se riješili neki naši problemi. Mislim da su oni ovaj put jasnije nego što su prije kazali ustvari ono što mi već znamo - da nemamo ništa novo," rekao je Šoja.

Šoja o ulozi međunarodne zajednice

Šoja je dodao kako velike zapadne sile koordiniraju i donose ključne odluke, dok drugi nemaju utjecaja. Smatra da je neka odluka već donesena, a njezine posljedice tek će se vidjeti. "Postoji nešto, neka odluka koja je donesena, mi ćemo još vidjeti šta je. Predosjećam da se već nešto valja iza brda, ali to je nezavisno od nas, naših zahtjeva," izjavio je Šoja.

On smatra da je situacija u BiH ozbiljna, ali ne nužno kriza. "Oni žele da se kriza u BiH riješi. Mada ja nju ne zovem krizom, jer ovo je permanentno stanje u kojem se nešto mi nadgovaramo, naduravamo. Jeste ozbiljno kada kršite državni ustav, naravno, to su ozbiljne stvari, ali da li to nazvati političkom krizom - onda bi se moglo kazati da u političkoj krizi živimo 30 godina," dodao je Šoja.

Šoja o kraju političke priče

Šoja vjeruje da će međunarodna zajednica riješiti političku situaciju na elegantan način. Spomenuvši non-paper, rekao je: "Međunarodna zajednica je - uslovno rečeno - donijela odluku da završi to na jedan elegantan način, ne pominjući nikakva imena, ništa ne radeći, ne komunicirajući, ali ustvari samo stežući obruč oko glavnog, u ovom trenutku, problema koji je u BiH, Milorada Dodika, koji će se završiti kako se mora završiti."

"Milorad Dodik će biti odstranjen iz političkog života u Bosni i Hercegovini i ka tome se ide. Koliko će vremena trebati, druga je priča. Ali pravi problem nastaje poslije toga, jer mi koji smo ubijeđeni da je on jedini problem naše zemlje i da će s njegovim odlaskom početi da teče med i mlijeko, naći ćemo se u košmarnom buđenju u kome ćemo shvatiti da imamo puno većih problema mi sami i svi redom i da to nije vezano samo za jednog čovjeka, nego za sistem koji ne funkcioniše i za društvo koje se uništava 30 godina, te da je problem Bosne i Hercegovine mnogo veći nego neki pojedinaci koji su danas neka moć, a već sutra su niko i ništa," rekao je Šoja.

Mujanović o potrebi za jasnom strategijom

Jasmin Mujanović, politolog i stručnjak za međunarodne odnose, naglasio je važnost unutarnjeg angažmana. "Bosanci i Hercegovci bi se trebali ugledati na ono što se dogodilo u proteklih nekoliko godina u Ukrajini. Dakle, ako niste na prvom mjestu u stanju da sami sebi pomognete i da se borite za svoj politički interes, onda vam niko drugi neće biti spreman čak ni pomoći," rekao je Mujanović.

"U ovom momentu mislim da je od najveće važnosti da se bosanskohercegovački lider, pogotovo oni koji se zalažu za suverenu državu Bosnu i Hercegovinu, koja će imati evropski, atlantski horizont, da oni artikulišu stvarni plan, strategiju, viziju za završetak ove političke krize," dodao je Mujanović.

Latal o globalnim političkim promjenama

Srećko Latal, politički analitičar, izrazio je zabrinutost zbog promjena u globalnoj politici. "Mislim da je Bosna i Hercegovina u potpunosti prepuštena sama sebi. A posebno nakon izbora Donalda Trumpa, koji je sa sobom donio jednu realpolitiku - gdje je apsolutno sve dozvoljeno i ništa nas ne smije iznenaditi," kazao je Latal.

"Nažalost, bojim se da niti jedan ugovor – domaći ili strani – više nije sveto slovo na papiru. Trump, a onda poslije toga svi ostali spremni su da bilo koji mirovni ili drugi sporazum zanemare ukoliko odluče da je to u njihovim ličnim ili nacionalnim interesima," zaključio je Latal.