Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine imenovalo je sutkinju Minku Kreho za predsjednicu Suda Bosne i Hercegovine, nakon što je ona predstavila program rada na drugom danu sjednice VSTV-a, javlja Detektor. Kreho je od 2023. godine obavljala funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice Suda BiH.
Glasanje članova VSTV-a bilo je zatvoreno za javnost, saopćeno je tokom sjednice na kojoj je donesena odluka o imenovanju. Vijeće je navelo da je proces vođen u skladu sa svojim nadležnostima.
Kreho upozorila na odlazak velikog broja sudija u penziju
U izlaganju programa rada Kreho je istaknula da je Sud Bosne i Hercegovine jedini sud koji postupa u predmetima genocida i zločina protiv čovječnosti, dok se manje složeni predmeti ratnih zločina ustupaju entitetskim sudovima. Također je podsjetila da Apelaciono odjeljenje Suda BiH postupa po izbornim žalbama.
Kao ozbiljan problem označila je smanjenje broja sudija uslijed odlaska u penziju: ove godine četiri sudije su otišle u starosnu penziju, a naredne godine očekuje se odlazak još osam sudija. Prema njenim riječima, Sud BiH trenutno ima 42 sudije, a VSTV je u septembru imenovao još četvero.
„Znamo da će finansijske provjere trajati jedan duži period, tako da sam ja odmah po odlasku svakog od ovih sudija njegove predmete, da ne bi stajali, rasporedila u postojeća vijeća i oni su već u radu. Međutim, iduće godine će to biti malo teži problem kada ode osam sudija u penziju, kako ćemo to organizovati sa umanjenim brojem sudija“, rekla je Kreho.
Pooštrena kontrola oduzetih predmeta
Kreho je upozorila i na slabosti u sistemu kontrole privremeno i trajno oduzetih predmeta. Navela je da je ove godine jedan zaposlenik Odjela za čuvanje oduzetih predmeta pritvoren i osuđen te da to nije prvi takav slučaj, zbog čega je pooštrila kontrole nad tim predmetima.
„Mi smo sada pooštrili kontrole. Čak smo u pregovorima s Centralnom bankom da novac koji je oduzet smjestimo u neki posebni trezor, gdje taj novac ne bi bio dat u opticaj“, kazala je Kreho. Ona je također navela da na državnom nivou ne postoji agencija za upravljanje privremeno oduzetom imovinom.
Kao dodatni problem Kreho je izdvojila izostanak postupanja Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine u predmetima prinudne naplate sudskih troškova i imovinske koristi. Zbog toga je ranije donesena odluka da sudija koji donese pravosnažnu presudu sam pokrene izvršni postupak.
„Na taj način smo uspjeli za ove dvije godine preko osam miliona maraka da ubacimo u državni budžet, u kasu, jer Pravobranilaštvo ne želi to da radi“, rekla je Kreho.
Podrška svjedocima i transparentnost
Kreho je navela kao prednosti Suda BiH visok stepen efikasnosti, kvaliteta rada te stručnost i specijaliziranost sudija i zaposlenih. Istaknula je da je Odjel za podršku svjedocima proširen: ranije se prvenstveno bavio svjedocima u predmetima ratnih zločina, a sada njegovo djelovanje obuhvata i predmete organizovanog kriminala, korupcije i finansijskog kriminala.
Tokom posljednje tri godine, kako je rekla, uvela je dane otvorenih vrata za domaće i strane studente prava i uvela transparentnije izvještavanje o suđenjima i presudama. „Uveli smo da u isto vrijeme dok se čita objava presude izlazi i saopćenje za sve medije o toj presudi kako bismo na neki način ograničili drugačije tumačenje onoga što je sudija pročitao prilikom objave presude“, izjavila je Kreho.
Fokus na organizovani kriminal i korupciju
Minka Kreho je kazala da je jedan od njenih glavnih ciljeva povećanje efikasnosti i kvaliteta rješavanja predmeta organizovanog kriminala i korupcije. Posebno je, kako je navela, praćenje predmeta pranja novca i finansiranja terorizma.
Nakon izbora novih sudija planira jedno vijeće s Odjela za ratne zločine prebaciti na Odjel za organizovani kriminal, obrazlažući to tvrdnjom da se broj predmeta ratnih zločina smanjuje, dok broj predmeta organizovanog kriminala raste.
Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić kazao je da je Vijeće primijetilo određenu disproporciju između sudija različitih odjela kada je riječ o broju održanih ročišta te je pitao da li su moguće korekcije. Kreho je odgovorila da je zatražila podatke o zaduženosti i utvrdila da su sudije podjednako opterećene.
Kreho je navela da je tokom posljednjih šest ili sedam mjeseci završeno 17 predmeta ratnih zločina: sedam je okončano presudama, dok su u deset predmeta postupci završeni jer su optuženi preminuli. „Samo to vam je pokazatelj da je vrijeme proteklo. Razbolijevaju se optuženi, razbolijevaju se svjedoci“, kazala je Kreho, ukazujući na kompleksnost tih postupaka posebno kada predmet nije moguće razdvojiti.
Sudska karijera i ranija imenovanja
Minka Kreho imenovana je za sutkinju Suda BiH u januaru 2007. godine. Prije toga radila je kao sutkinja za prekršaje Općine Centar Sarajevo, a 1995. godine izabrana je za sutkinju Općinskog suda, na kojoj je ostala do 2003. kada je imenovana za sutkinju Kantonalnog suda u Sarajevu. Četiri godine kasnije prešla je u Sud Bosne i Hercegovine.
Za vršiteljicu dužnosti predsjednice Suda BiH imenovana je sredinom decembra 2023. godine, nakon hapšenja tadašnjeg predsjednika Suda Ranka Debevca, i nakon gotovo tri godine na toj funkciji sada je VSTV imenovao Minku Kreho za predsjednicu Suda Bosne i Hercegovine.
