Predrag Bastah, koji je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora za ratne zločine na području Vlasenice i Mračnog dola, preminuo je 2. januara. Sahrana će biti obavljena na groblju Boraz u Han Pijesku, javlja N1.
Bastah je osuđen za krivično djelo ratni zločin protiv čovječnosti.
Predrag Bastah proglašen je krivim što je u periodu od 21. aprila 1992. godine do kraja septembra 1992. godine, u okviru širokog i sistematičnog napada vojnih, paravojnih i policijskih snaga Srpske Republike BiH, usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog i ostalog nesrpskog stanovništva općine Vlasenica, znajući za takav napad te da njegove radnje čine dio tog napada, kao pripadnik rezervnog sastava MUP-a RS, SJB Vlasenica, vršio progon civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti na političkoj, nacionalnoj i vjerskoj osnovi, učestvujući u zajedničkom planu i njegovom doprinošenju ostvarenju zajedničkog cilja lišavanja drugih osoba života (ubistvima).
Bastah je tokom postupka tvrdio da je po naredbi i pod prijetnjom oružjem Miroslava Kraljevića ušao u autobus sa zatvorenicima, koji su potom odvezeni na strijeljanje na području Vlasenice.
Ustvrdio je da je među strijeljanim prepoznao neke ljude, uključujući svog prijatelja Batu Saračevića. Na pitanje tužiteljice, on je kazao da je sve gledao, ali da nije mogao nikome pomoći, jer nije smio od Kraljevića.
Otkrio gdje su grobnice
Također, naveo je da je kada je dolazio SFOR, otkrio gdje su grobnice žrtava.
VEZANO Optuženi rekao identitet neidentifikovane žrtve: “Mustafu nisam uspio odbraniti”
U prvom postupku Bastah je za zločine u Vlasenici osuđen na 22 godine zatvora 4. februara 2010. godine, dok je druga objedinjujuća presuda i za zločine u Mračnom dolu izrečena 22. marta 2022. godine kojom je osuđen na 35 godina zatvora.
Bastah je uputio i pismo iz zatvora 2015. godine u kojem je naveo kako nije počinio nikakav zločin već da je samo bio vozač svojih starješina u PS Stanić Radenka komandira, Mana Đurića načelnika PS, Šargić Milenka načelnika Krim službe u PS Vlasenica. Naveo je i to kako su ga nasilno mobilizirali 7. maja 1992. godine te poimenice naveo, kako kaže, zločince i one koji su bili “strah i trepet” te odlučivali o paljenju, uništavanju i ubistvima.
Add new comment