U središtu aktivnosti organizacije Civil Society, čiji je projekt menadžerica Laura Bošnjak, nalaze se Izborni zakon Bosne i Hercegovine, primjena novih tehnologija u izbornom procesu za sprečavanje izbornog inženjeringa, kao i problemi s kojima se suočava Javni RTV servis, gdje je Bošnjak bila jedan od prvih urednika. Ova organizacija okuplja mnoge istaknute ličnosti, a Bošnjak je u razgovoru za Faktor istaknula da im nije cilj zatrpavati medije saopćenjima o svakom svom koraku, već raditi na postizanju konkretnih rezultata.
Do sada su organizirali dvije konferencije posvećene izbornom zakonodavstvu i stanju na BHRT-u. Bošnjak najavljuje novu konferenciju o povećanju izbornog praga sa tri na pet posto, kao i nužnost uvođenja vanrednih izbora. Također će otvoriti temu "Aprilski paket 2", koja je vrlo kompleksna jer se djelomično odnosi i na ustavni preustroj, s obzirom na sve glasnije najave o novim podjelama u Bosni i Hercegovini.
Da li je BHRT danas pred potpunim institucionalnim i finansijskim slomom i šta bi eventualno urušavanje javnog servisa značilo za državu?
- BHRT je dio evropske agende, a Javni servis predstavlja stub demokratskog društva. Njegovo urušavanje bi značilo povratak unazad od demokratije, kao i od Evropske unije, što bi negativno uticalo i na samu državu Bosnu i Hercegovinu.
Kako ocjenjujete učinak Trojke nakon što je nametnuta u vlast 2022. i da li je ispunila očekivanja građana koji su na ovu koaliciju gledali kao na alternativu SDA?
- Smatram da nisu pokazali visok nivo prilagodljivosti u obnašanju vlasti. Na taj način su iznevjerili očekivanja građana i nisu odgovorili na trenutne izazove. Tokom kampanje su obećavali stabilizaciju političkih odnosa, napredak na evropskom putu, kao i premještanje dogovaranja iz kafana u institucije. Također su tvrdili da će birati sposobne, a ne podobne, no vidimo da su se odlučili za podobne. Iznevjerili su građane.
Nisu alternativa SDA, što je Narod i pravda htjela biti. Ne treba zaboraviti da su to dugogodišnji članovi SDA, koji su iz te stranke izašli kao ugledni, a sada su taj epitet izgubili. Pojedinci su stavili lične interese iznad onoga za što su dobro plaćeni, proizveli su brojne afere vezane za korupciju, nepotizam i organizirani kriminal. Posebno naglašavam da je katastrofalno što nisu pružili podršku Javnom RTV servisu, dok su izdvojili sredstva za TV Herceg Bosne i entitetske televizije. To znači da su kritike upućene HDZ-u BiH samo blef, a da im je cilj biti "urednici" nad entitetskim emiterima. Također, važno je napomenuti da je RTV servis dio evropske agende, što očigledno nije prioritet.
No, ne možemo u potpunosti amnestirati prethodnu vlast. Ni oni nas nisu odveli ka evropskoj porodici i nisu pokazali odgovornost. Nadam se da su napravili "bilans stanja", resetovali se i da će nakon izbora uraditi ono što Trojka nije. Čeka ih mnogo posla, naslijeđe koje treba popraviti, kao i velike obaveze. Iako ćemo imati novog visokog predstavnika, lično bih voljela da to bude neko iz Velike Britanije, jer se sjećam vremena lorda Ashdowna kada smo postigli značajne korake, dok nakon njega gotovo ništa. Također, smatram da domaća elita ne smije očekivati da visoki predstavnik obavlja njihov posao.
Na političkoj sceni sada imamo međusobno posvađanu Trojku, SDA, Stranku za BiH, HDZ, vraća se i SBB, tu je hrvatska Petorka, a u entitetu RS imamo s jedne strane SNSD, a s druge međusobno posvađanu opoziciju, te desetine malih stranaka koje će se zadovoljiti i mrvicama "kolača vlasti". Kakvu političku atmosferu očekujete pred Opće izbore 2026. i ko će, prema vašem mišljenju, činiti buduću vlast?
- Dok sam čitala ovo pitanje, nasmijala sam se. Upravo ste opisali nešto što bismo mogli nazvati cirkusom. No, to smo mi. Još samo fali da se kandidiraju svi građani. Trojka se posvađala, a mislim da odnosi nisu bili sjajni ni prilikom formiranja koalicione vlasti. Istupali su s kontradiktornim izjavama, poput raštimanog orkestra, demantirajući sami sebe. Mislili su da će stvari riješiti odlazeći ili smijenjeni visoki predstavnik Schmidt, čime su sebi zadali autogol. Trenutno jedino HDZ profitira. Politika je umijeće nemogućeg. Dva i dva nisu uvijek četiri. Što se tiče opozicije u RS-u, mislim da nije dobro što se nisu okupili oko jedne ozbiljne platforme. Na primjer, u mojoj emisiji, Nebojša Vukanović je kritikovao Branislava Borenovića, koji je bio veći diplomata, no sve se svodi na isto. Svađama i razjedinjenošću čine uslugu SNSD-u, preciznije Drašku Stanivukoviću, ne zato što je Stanivuković bolji, nego upravo zbog porodične svađe opozicije iz RS-a.
Kada govorimo o strankama u Federaciji BiH i kandidatima, evidentno je da su umjesto ujedinjenosti pokazali razjedinjenost, a sa toliko kandidatura će sami sebi oduzimati glasove. Imamo Trojku, ali i hrvatski opozicioni blok Petorku. U njihovim nastupima ne vidim razliku između Čovića i, na primjer, njegove protuteže Maria Karamatića, predsjednika HSS-a. On radikalno i ozbiljno govori o podjeli Federacije BiH, najavljuje treći entitet, federalne jedinice ili kako god to nazvali. Slično zastupa i kandidatkinja HDZ-a Darjana Filipović. Ako je to sve što će ponuditi biračkom tijelu, onda je to "nepristojna" ponuda. Iako smatram da je Dragan Čović dobar političar, jer je, barem do sada, uspijevao zadržati kontrolu, vjerujem da će to tako ostati i dalje.
Moja prognoza, iako se stvari ovdje mijenjaju na dnevnom nivou, jeste da će neka okosnica buduće vlasti biti: SDA, SBB, DF, Stranka za BiH, ali ne možemo isključiti ni SDP na državnom nivou, gotovo sam sigurna da će biti prisutni.
Ponovo naglašavam, stvari se mijenjaju svakodnevno, ali mislim da će u parlamentarnoj većini biti i HDZ BiH i SNSD, iako ne smijemo potcijeniti Zdenka Lučića kada je riječ o Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, koji ima ozbiljne šanse. Kada govorimo o članu Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, mislim da su šanse i birači kod Bakira Izetbegovića i Fahrudina Radončića. Dakle, jedno je parlamentarna većina, a drugo članovi Predsjedništva. Parlamentarna većina formira vlast, i mislim da bi pored navedenih u njoj mogle biti i stranke hrvatske Petorke. Važne su ruke, tako oni kažu.
Atmosfera je već neko vrijeme napeta. Uoči izbora očekujem "vulkan", iako ne znači da će tako biti. Imamo i prelatače, kao i one koji se povlače, a ne smijemo zaboraviti ni nešto drugo. Svijet više nije isti. Geopolitička scena se drastično promijenila i to stalno treba imati na umu.
Kako gledate na zahtjeve Dragana Čovića za "legitimnim predstavljanjem" i vodi li taj koncept BiH ka dodatnim etničkim podjelama?
- Smatram da bi, ako se to može postići razumnim dogovorom, član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda trebao biti izabran od strane hrvatskog biračkog tijela, a ne od Bošnjaka. Činjenica je da druga dva člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog i srpskog naroda biraju bošnjačko i srpsko biračko tijelo. Etničke podjele su nešto sasvim drugo.
Nisam za etničke podjele, posebno ako bi one rezultirale konfliktom. Ustavni ustroj, koji je samo Aneks Dejtonskog sporazuma, nikada nije usvojen od strane Parlamenta BiH, a koji je veoma kompleksan i skup, donio je mir, no smatram da se mora mijenjati. To se mora činiti dogovorom i to će biti dug proces. Kako god, potrebna nam je država BiH, njene institucije koje će raditi, koje se više neće blokirati, nego će funkcionirati, jer su političari za to plaćeni našim novcem, i moramo kao država BiH ući u evropsku porodicu, jer trenutno ne vidim drugu alternativu.
Koliko su žene u Bosni i Hercegovini danas stvarno uključene u procese političkog odlučivanja i da li su još uvijek više forma nego suštinska politička snaga?
- Nemamo "gender equality". To je loše. Imamo dijelimično jake političarke, ali to ne znači da se slažem s njihovim stavovima, poput gospođa Željke Cvijanović, Borjane Krišto, Marine Pendeš, Sebije Izetbegović i još nekih. No, ne možemo reći da imamo ravnopravnost spolova u politici. Ako želimo ići putem demokratije, Evrope i svjetskih naprednih država, posebno izdvajajući Sjedinjene Američke Države kao primjer, onda je hitno osigurati ravnopravnost žena u politici. Mislim čak da se više pokazuju kao lideri nego muškarci, a zna se šta znači biti lider.
Da danas možete poslati jednu poruku političkim liderima u Bosni i Hercegovini, šta biste im poručili?
- Poručila bih mnogo toga, ali više bih voljela da to urade birači. Razmišljajući o ključnim pitanjima kao što su Južna plinska interkonekcija, državna imovina i niz drugih, evo moje poruke: preuzmite odgovornost, gospodo! Ne pravite od navedenih i drugih stvari lični biznis, nego kada ste već lideri, pokažite da znate vladati i graditi državu.
Add new comment