Grupe za ljudska prava izrazile su uznemirenost i upozorile na "klizavu stazu" ponovnog prihvatanja jednog od najrazornijih oružja na svijetu, nakon što je pet evropskih zemalja reklo da namjeravaju da se povuku iz međunarodnog sporazuma o zabrani protupješadijskih mina.

Najavljujući svoje planove ranije ove godine, Finska, Poljska, Estonija, Letonija i Litvanija su ukazivale na eskalaciju vojne prijetnje iz Rusije. Sredinom aprila, latvijski parlament postao je prvi koji je formalno podržao tu ideju, nakon što su zakonodavci glasali za povlačenje iz Ugovora o zabrani mina iz 1997. godine, koji zabranjuje korištenje, proizvodnju i skladištenje nagaznih mina dizajniranih za korištenje protiv ljudi.

Zagovornici kampanje su te odluke, prve promjene među više od 165 potpisnika, opisali kao šokantan korak unatrag.

Učesnici kampanja dugo su pretpostavljali da je mala vjerovatnoća da će zemlje promijeniti svoje stavove protiv nagaznih mina, rekla je Alma Taslidžan iz Humanity & Inclusion, koja radi na pomoći osobama s invaliditetom i ugroženim osobama širom svijeta.

"Stvarno smo mislili da se ovakav pokret nikada ne može dogoditi s nagaznim minama, jer ko želi nagazne mine?”

Umjesto toga, njena organizacija i mnoge druge su ostavljene da se bore da ponovo upozore na ogromne opasnosti od ovog oružja.

"Ovo je zaista prekretnica za nas. Ne radi se samo o nagaznim minama. Radi se o normama koje su napisane za ratnu situaciju – bojimo se da će to stvoriti val slabljenja međunarodnog humanitarnog prava koje ima prvu obavezu da štiti civile”, rekla je Taslidžan.

Prvi javni nagovještaj preokreta došao je u martu, kada su ministri odbrane Estonije, Letonije, Litvanije i Poljske objavili zajedničku izjavu u kojoj su obrazložili svoj interes da napuste sporazum.

"Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče sa Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle", navodi se u saopštenju.

Rusija, koja nije potpisnica sporazuma iz 1997. godine, intenzivno je koristila nagazne mine od svoje potpune invazije na Ukrajinu, što je zauzvrat pomoglo da ta zemlja postane zemlja s najviše mina na svijetu.

Ubrzo nakon toga, Finska, čija se zajednička granica s Rusijom proteže više od 800 kilometara, pridružila se listi zemalja koje prijete da napuste sporazum. Time će, rekao je novinarima, premijer te zemlje Petteri Orpo, dati zemlji "mogućnost da se pripremi za promjene u sigurnosnom okruženju na svestraniji način".

U Bosni i Hercegovini, gdje je rat iza sebe ostavio oko tri miliona neeksplodiranih mina, što iznosi oko 152 mine po kvadratnom kilometru, nagazne mine i dalje predstavljaju prijetnju za mnoge, prenosi Guardian.

Kao rezultat toga, tri decenije nakon što je oružje odloženo, zaostale nagazne mine su nastavile prijetiti ubivši i ranjavajući stotine širom zemlje.