Grupe koje se bave ljudskim pravima izrazile su zabrinutost i upozorile na "opasan put" ponovnog usvajanja jednog od najrazornijih oružja na svijetu, nakon što je pet evropskih država objavilo da planira povlačenje iz globalnog sporazuma o zabrani protupješadijskih mina.

Objavljujući svoje namjere ranije ove godine, Finska, Poljska, Estonija, Letonija i Litvanija su naglasile povećanje vojne prijetnje iz Rusije. U sredini aprila, latvijski parlament je bio prvi koji je službeno podržao ovu ideju, nakon što su zakonodavci glasali za povlačenje iz Sporazuma o zabrani mina iz 1997. godine, koji zabranjuje upotrebu, proizvodnju i skladištenje mina namijenjenih protiv ljudi.

Zagovornici kampanje opisali su ove odluke, kao prve promjene među više od 165 potpisnika, kao šokantan korak unazad.

Učesnici kampanja dugo su vjerovali da je mala šansa da će države promijeniti svoje stavove o nagaznim minama, izjavila je Alma Taslidžan iz organizacije Humanity & Inclusion, koja pomaže osobama s invaliditetom i ugroženim ljudima širom svijeta.

"Zaista smo mislili da se ovakav pokret neće dogoditi s nagaznim minama, jer ko bi želio nagazne mine?”

Umjesto toga, njena organizacija i mnoge druge suočene su sa zadatkom ponovnog upozoravanja na ogromne opasnosti od ovog oružja. "Ovo je zaista prekretnica za nas. Ne radi se samo o nagaznim minama. Govorimo o normama stvorenim za ratne situacije – bojimo se da će ovo izazvati val slabljenja međunarodnog humanitarnog prava koje prvenstveno štiti civile”, izjavila je Taslidžan.

Prvi javni nagovještaj promjene dogodio se u martu, kada su ministri odbrane Estonije, Letonije, Litvanije i Poljske izdali zajedničku izjavu u kojoj su objasnili svoj interes za napuštanje sporazuma.

"Vojne prijetnje državama članicama NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom značajno su porasle", navodi se u izjavi.

Rusija, koja nije potpisnica sporazuma iz 1997. godine, masovno je koristila nagazne mine od invazije na Ukrajinu, što je doprinijelo da ta zemlja postane najviše minirana na svijetu.

Nedugo zatim, Finska, čija granica s Rusijom ima više od 800 kilometara, pridružila se listi zemalja koje prijete napuštanjem sporazuma. Premijer te zemlje, Petteri Orpo, izjavio je novinarima da će to omogućiti zemlji "da se pripremi za promjene u sigurnosnom okruženju na sveobuhvatniji način".

U Bosni i Hercegovini, gdje je rat ostavio oko tri miliona neeksplodiranih mina, što čini oko 152 mine po kvadratnom kilometru, nagazne mine i dalje predstavljaju opasnost za mnoge, izvještava Guardian.

Kao posljedica toga, tri desetljeća nakon što je oružje ostavljeno, preostale nagazne mine nastavljaju prijetiti ubijajući i ozljeđujući stotine širom zemlje.