Tri sedmice nakon što je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio presudu protiv Milorada Dodika, a dvije sedmice nakon što mu je Centralna izborna komisija oduzela mandat, zemlja je izbjegla eskalaciju. Ipak, ostaje velika neizvjesnost: Dodikovo balansiranje između pravnih žalbi i otvorenih prijetnji da će prkositi presudi odredit će hoće li kriza ostati pod kontrolom ili prerasti u veliku konfrontaciju, smatra Adnan Ćerimagić, viši analitičar u Inicijativi za evropsku stabilnost (ESI).

U intervjuu za European Western Balkans, on je govorio o Dodikovoj strategiji, ulozi Ureda visokog predstavnika i o tome kako politička dinamika u Srbiji i širi međunarodni kontekst oblikuju ovu krizu.

Ćerimagić smatra da bi Dodik mogao odlučiti da poštuje presudu protiv njega i zadrži politički uticaj, jer bi prkošenje moglo imati kontraefekat sve do narednih izbora. Koliko će se dugo uspjeti održati na vlasti, na kraju će odlučiti birači u bh. entietu Republika Srpska (RS).

Kako biste ocijenili situaciju u Bosni i Hercegovini danas – je li Dodikov slučaj već pokrenuo širu političku krizu?

Još uvijek ne. Dodikov odgovor ostao je u okviru pravnih kanala – zahtjev da se zatvorska kazna zamijeni novčanom, pravni prigovor na odluku izborne komisije, apelacija Ustavnom sudu i plan da svoj slučaj iznese pred Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Čak je i zvanična stranica predsjednika Republike Srpske prestala izvještavati o njemu. Ali, iako formalno zasad poštuje presudu, prijeti da će ostati u predsjedničkoj palati, blokirati prijevremene izbore i nastaviti obavljati predsjedničke funkcije. To bi moglo eskalirati tenzije.

Naredni koraci

Koje korake sada treba poduzeti institucije u Republici Srpskoj?Poštovati zakon. Dodik mora napustiti funkciju, skupština imenovati vršioca dužnosti predsjednika, a institucije organizovati prijevremene izbore. Svaki drugi put – bojkot, paralelne institucije ili prkošenje presudi – dodatno bi produbio krizu.

A šta mislite da će institucije Republike Srpske vjerovatno uraditi?

Ne bi bilo iznenađenje da Milorad Dodik i njegovi saradnici ponovo zloupotrijebe entitetske institucije kako bi prkosili zakonu i institucijama na državnom nivou. To su radili mnogo puta ranije. Istovremeno, ni Dodik ni njegovi najbliži saradnici nisu isključili mogućnost da je ispoštuju. Nakon sastanka vladajuće koalicije u Banjoj Luci ove sedmice, jedan od Dodikovih zamjenika u državnom parlamentu čak je izjavio da je učešće na prijevremenim izborima i dalje opcija.

Šta Dodik pokušava postići najavljenim referendumom?

Od presude 1. augusta, Dodik pokušava testirati i demonstrirati snagu. Osigurao je podršku stranačkih i koalicionih lidera, čak primorao entitetskog premijera da podnese ostavku. Referendum bi testirao podršku među poslanicima i građanima entiteta.

Nije jasno da li mu je cilj da to iskoristi za zadržavanje uticaja uz poštovanje presude, možda usput pregovarajući o ublažavanju sankcija njemu i njegovoj porodici, ili da tu podršku iskoristi kao opravdanje da ostane na funkciji. Ovo drugo bi značilo rizik od novih krivičnih djela, testiranje državnih institucija i sukob sa EU, UK i SAD. To bi BiH gurnulo u političku i pravnu nestabilnost sa izvjesnim sigurnosnim rizicima.

Da li njegova strategija daje rezultate ili se u Republici Srpskoj sve više doživljava kao teret?

Ako ispoštuje presudu i ode, njegove prijetnje i priča o referendumu mogli bi mu pomoći da se predstavi kao žrtva. To bi moglo koristiti njegovoj stranci i njegovom uticaju iz pozadine. Ali ako prkosi presudi, taj potez bi se mogao obiti o glavu zbog izolacije, sankcija i krivičnih optužbi protiv njega i onih koji ga podržavaju. Najkasnije do općih izbora u oktobru 2026. morao bi pronaći izlaz. Politički trošak bi tada bio veći, i za njegovu stranku i za njega lično, jer bi opozicija, trenutno podijeljena i oslabljena, mogla predstaviti njegovu eskalaciju kao slabljenje Republike Srpske i srpskih pozicija.

Postoji li pravni put da Dodik ostane predsjednik?

Teoretski. Visoki predstavnik Christian Schmidt može poništiti zakone, uključujući izmjene Krivičnog zakona iz 2023. koje su dovele do Dodikove presude. Dodik je dugo vjerovao da bi se to moglo desiti ako bi to zahtijevao najuži Trumpov krug, zbog čega se na njih fokusirao.

Ali čak i Dodik sada priznaje da je to malo vjerovatno. U nedavnom intervjuu priznao je da povratak Trumpa u Bijelu kuću nije ništa promijenio. Rekao je da su prije drugostepene presude američki zvaničnici iz State Departmenta došli u Sarajevo, upozorili na eskalaciju i jasno stavili do znanja da će Washington priznati presudu Suda i očekuje njeno provođenje.

Koja je uloga i budućnost Ureda visokog predstavnika?

Od 2021. godine Christian Schmidt je oživio Bonska ovlaštenja. Nakon decenije neupotrebe, čak je uvjerio skeptični Brisel i neke EU prijestolnice da su ona neophodna kako bi se zadržao uticaj. Fokusirao se na izbornu reformu i ustavne promjene u Federaciji.

Najznačajniji zaokret dogodio se u julu 2023, kada je Schmidt neprovođenje njegovih odluka učinio krivičnim djelom. Raniji visoki predstavnici oslanjali su se na često sporu i neizvjesnu diplomatiju da provedu svoja nametanja. Schmidt je taj teret prebacio na bh. pravosudne institucije, a Dodikov slučaj je prvo suđenje. Ovo je već promijenilo bh. politiku i, rekao bih, stvorilo nezdrava očekivanja i dinamike.

Krajnja mjera

Mnogi izvan BiH tvrde da su ova ovlaštenja korištena i da će se koristiti samo kao krajnja mjera ili na prosvijetljen način. Iskustvo sugerira drugačije. Kako se EU bori da ostane relevantna u zemlji i u regiji, bojim se da će iskušenje da se posegne za njima samo rasti.

Kako kriza u Srbiji utiče na Dodika?

Trebala bi ga oslabiti, jer se Beograd fokusira na vlastite probleme, a mediji njegov slučaj tretiraju kao sporedan. Ipak, predsjednik Vučić je vezao Dodikovu sudbinu za Srbiju, držeći je vidljivom u javnosti. O tome je govorio sa liderima EU, predsjednikom Macronom i premijerkom Meloni. Ministar vanjskih poslova Srbije otputovao je u Washington da o tome razgovara sa sekretarom Rubiom. A pošto Dodik traži pomoć u Washingtonu i Trumpovom krugu, Beograd bi mu i dalje mogao pomoći, što se vidjelo na njegovom nedavnom sastanku sa Richardom Grenellom.

Dugoročno gledano, kako mislite da trenutna situacija utiče na budućnost Bosne i Hercegovine i odnose između dva entiteta?

Još uvijek treba vidjeti šta će Dodik dalje uraditi i hoće li se opozicija uspjeti ujediniti oko kandidata sposobnog da pobijedi na prijevremenim i narednim općim izborima. Neki posmatrači čak smatraju da je kampanja za opće izbore u oktobru 2026. već počela i da se do tada mnogo toga neće promijeniti. Što se tiče Dodika, on očito želi ostati na vlasti, na ovaj ili onaj način. Koliko dugo će u tome uspjeti, na kraju će odlučiti birači u Republici Srpskoj.