U godišnjoj poruci povodom godišnjice, Trump je govorio o "jednoj od najgorih katastrofa 20. stoljeća", izražavajući poštovanje prema "divnim dušama koje su patile", ali nije upotrijebio riječ genocid.

Za razliku od njega, aktualni predsjednik Joe Biden je još 2021. godine prekinuo decenije američkog izbjegavanja ovog termina, postavši prvi američki predsjednik koji je službeno priznao genocid nad Armencima.

Biden je tada poručio: "Američki narod odaje počast svim onim Armencima koji su stradali u genocidu koji je započeo prije 106 godina".

Biden, koji je tokom svoje političke karijere održavao bliske veze s armenskom dijasporom, otvoreno je poručio turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu da će koristiti izraz genocid, uprkos snažnom protivljenju Ankare.

S druge strane, Trumpovo najnovije izbjegavanje izazvalo je bijes među američkim Armencima, posebno nakon što je u prošlosti obećavao podršku ovoj zajednici, naročito u kontekstu sukoba u Nagorno-Karabahu, gdje su snage Azerbejdžana, uz podršku Turske, preuzele kontrolu nad većinski armenskim područjem 2023. godine.

"Trumpov izostanak termina genocid nije diplomatski previd, već svjesno povlačenje pred turskim prijetnjama", poručio je Aram Hamparian, izvršni direktor Armenskog nacionalnog komiteta Amerike (ANCA). "To je opasan signal američke tolerancije prema nastavku nasilja nad Armencima".

Iz Vijeća za nacionalnu sigurnost oglasio se portparol James Hewitt, izbjegavajući direktno korištenje izraza genocid, ali navodeći kako je riječ o "jednom od najgorih zločina 20. stoljeća" u kojem je "1,5 miliona etničkih Armenaca deportirano, masakrirano ili prisiljeno na smrtonosne marševe".

Prema većini zapadnih historičara i vlastima Armenije, između 1915. i 1916. godine osmanske vlasti su sistematski progonile Armence koje su smatrale saradnicima Rusije u tadašnjem ratnom sukobu, što je rezultiralo smrću do 1,5 miliona ljudi. Žrtve su ubijane ili prisiljavane na pješačenje u sirijsku pustinju bez hrane i vode.

Turska, čiji predsjednik Erdogan ima bliske odnose s Trumpom, uporno negira da je riječ o genocidu. Tvrdi da su stradanja bila dio šireg građanskog sukoba, te navodi da je ubijeno između 300.000 i 500.000 Armenaca, ali i sličan broj Turaka.

Tursko Ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je oštro reagiralo na izjave koje priznaju genocid, ocijenivši ih kao "pravno i historijski neutemeljene", te pokušaje "iskorištavanja prošlih patnji u političke svrhe". Ankara je ponovno pozvala na podršku procesu normalizacije odnosa s Jerevanom i predložila formiranje zajedničke istorijske komisije za objektivno ispitivanje događaja iz 1915.

Iako su oba doma američkog Kongresa još 2019. godine gotovo jednoglasno priznala genocid nad Armencima, Trumpova administracija je tada izjavila da to ne mijenja zvaničnu politiku Bijele kuće.

Osim SAD-a, genocid nad Armencima priznaju i druge velike sile poput Francuske, Njemačke i Rusije.

Trumpovi kritičari često mu spočitavaju što ljudska prava koristi selektivno, kao instrument protiv američkih protivnika. Ipak, krajem njegovog prvog mandata, State Department je proglasio da Kina vrši genocid nad ujgurskom manjinom – što Peking oštro negira.

Ove godine, s obzirom na predstojeće američke izbore, Trumpovo distanciranje od službenog priznanja genocida nad Armencima dodatno podiže tenzije i pitanja o njegovom odnosu prema ljudskim pravima i vanjskoj politici uopće.