U godišnjoj izjavi povodom obljetnice, Trump je spomenuo "jednu od najozbiljnijih nesreća 20. stoljeća", odajući počast "plemenitim dušama koje su trpjele", ali nije upotrijebio termin genocid. Nasuprot njemu, sadašnji predsjednik Joe Biden je još 2021. godine prekinuo višedesetljetno američko izbjegavanje ovog termina, postavši prvi američki predsjednik koji je zvanično priznao genocid nad Armencima. Biden je tada izjavio: "Američki narod odaje počast svim Armencima koji su stradali u genocidu koji je počeo prije 106 godina". Biden, koji je kroz svoju političku karijeru održavao bliske veze s armenskom dijasporom, otvoreno je poručio turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu da će koristiti izraz genocid, uprkos snažnom protivljenju Ankare. S druge strane, Trumpovo najnovije izbjegavanje izazvalo je nezadovoljstvo među američkim Armencima, posebno nakon što je ranije obećavao podršku ovoj zajednici, naročito u vezi s konfliktom u Nagorno-Karabahu, gdje su snage Azerbejdžana, uz pomoć Turske, preuzele kontrolu nad većinski armenskim područjem 2023. godine. "Trumpovo izbjegavanje termina genocid nije diplomatski previd, već svjesno povlačenje pred turskim prijetnjama", izjavio je Aram Hamparian, izvršni direktor Armenskog nacionalnog komiteta Amerike (ANCA). "To je opasan znak američke tolerancije prema nastavku nasilja nad Armencima". Iz Vijeća za nacionalnu sigurnost oglasio se glasnogovornik James Hewitt, izbjegavajući direktno korištenje izraza genocid, ali navodeći da je riječ o "javnom od najtežih zločina 20. stoljeća" u kojem je "1,5 miliona etničkih Armenaca deportirano, ubijeno ili prisiljeno na smrtonosne marševe".

Prema većini zapadnih historičara i vlastima Armenije, između 1915. i 1916. godine osmanske vlasti su sustavno progonile Armence koje su smatrale suradnicima Rusije u tadašnjem ratnom sukobu, što je rezultiralo smrću do 1,5 miliona ljudi. Žrtve su ubijane ili prisiljavane na pješačenje u sirijsku pustinju bez hrane i vode. Turska, čiji predsjednik Erdogan ima bliske odnose s Trumpom, uporno negira da je riječ o genocidu. Tvrdi da su stradanja bila dio šireg građanskog sukoba, te navodi da je ubijeno između 300.000 i 500.000 Armenaca, ali i sličan broj Turaka. Tursko Ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak je oštro reagiralo na izjave koje priznaju genocid, ocijenivši ih kao "pravno i historijski neutemeljene", te pokušaje "iskorištavanja prošlih patnji u političke svrhe". Ankara je ponovno pozvala na podršku procesu normalizacije odnosa s Jerevanom i predložila formiranje zajedničke povijesne komisije za objektivno ispitivanje događaja iz 1915. Iako su oba doma američkog Kongresa još 2019. godine gotovo jednoglasno priznala genocid nad Armencima, Trumpova administracija je tada izjavila da to ne mijenja službenu politiku Bijele kuće. Osim SAD-a, genocid nad Armencima priznaju i druge velike sile poput Francuske, Njemačke i Rusije. Trumpovi kritičari često mu spočitavaju što ljudska prava koristi selektivno, kao alat protiv američkih protivnika. Ipak, krajem njegovog prvog mandata, State Department je proglasio da Kina vrši genocid nad ujgurskom manjinom – što Peking oštro negira. Ove godine, s obzirom na predstojeće američke izbore, Trumpovo distanciranje od službenog priznanja genocida nad Armencima dodatno podiže napetosti i pitanja o njegovom odnosu prema ljudskim pravima i vanjskoj politici općenito.