Mohammad Bagher Ghalibaf, šef iranskog parlamenta i uticajni vojni komandant, predvodio je iransku delegaciju i sastao se licem u lice s potpredsjednikom SAD-a JD Vanceom.
Njih dvojica su se rukovala, a razgovori su opisani kao srdačni i mirni, rekli su dvojica visokih iranskih zvaničnika upoznatih s razgovorima.
Iako nikakav diplomatski pomak nije postignut, jedan tabu, oblikovan decenijama neprijateljstva, oštre retorike i skandiranja u Iranu "smrt Americi", sada je razbijen.
Sastanak između Vancea i Ghalibafa bio je susret na najvišem nivou licem u lice između predstavnika Irana i Sjedinjenih Američkih Država otkako su diplomatski odnosi prekinuti 1979. godine nakon Islamske revolucije. Ubrzo nakon toga, novi vladari Irana upali su u američku ambasadu i uzeli američke diplomate za taoce.
"Ovo su najozbiljniji i najduži direktni razgovori između SAD-a i Irana i oni odražavaju namjeru obiju strana da okončaju ovaj rat", rekao je Vali Nasr, profesor i stručnjak za Iran na Univerzitetu Johns Hopkins.
JD Vance je nakon što su propali pregovori kazao da su Amerikanci dali svoju najbolju ponudu i da je Iran nije prihvatio.
"Jasno smo stavili do znanja koje su naše crvene linije, u kojim stvarima smo spremni da im izađemo u susret, a u kojim stvarima nismo spremni da im izađemo u susret", rekao je potpredsjednik JD Vance.
Vance nije rekao koje su to crvene linije. U danima koji su prethodili razgovorima, obje strane su davale javne izjave, sugerišući da su i dalje veoma udaljene po nekoliko kritičnih pitanja. Čak se nisu složili ni oko toga da li se dvosedmično primirje, koje su postigli u utorak, odnosi na borbe u Libanu, što je spor koji je zamalo izbacio sastanak iz kolosijeka.
Do nedjelje ujutru ostale su tri glavne tačke spora, prema riječima dvojice iranskih zvaničnika upoznatih s razgovorima: ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, sudbina skoro 900 funti visoko obogaćenog uranijuma i zahtjev Irana da se oslobodi oko 27 milijardi dolara zamrznutih prihoda koji se drže u inostranstvu.
Sjedinjene Američke Države su zahtijevale da Iran odmah ponovo otvori moreuz za sav pomorski saobraćaj. Ali Iran je odbio da se odrekne poluge nad kritičnom tačkom gušenja za naftne tankere, rekavši da će to učiniti tek nakon konačnog mirovnog sporazuma, prema dvojici iranskih zvaničnika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o osjetljivim diplomatskim pregovorima.
Iran je također tražio odštetu za štetu od šest sedmica zračnih udara i tražio da se zamrznuti prihodi od nafte koji se drže u Iraku, Luksemburgu, Bahreinu, Japanu, Kataru, Turskoj i Njemačkoj oslobode za rekonstrukciju, rekli su zvaničnici. Amerikanci su odbili te zahtjeve.
Druga tačka spora bio je zahtjev predsjednika Trumpa da Iran preda ili proda svoje cjelokupne zalihe obogaćenog uranijuma koji je skoro stepena za bombu. Iran je iznio protuprijedlog, ali strane nisu uspjele postići kompromis, rekli su zvaničnici.
Add new comment