Među najjačim magnetnim olujama ikada zabilježenim je "Carringtonov događaj", koji se dogodio između 1. i 2. septembra 1859. Ova sunčana oluja imala je značajne i vidljive efekte. Nazvana je po Richardu Carringtonu, britanskom astronomu, koji je promatrao izbijanje neobično sjajnih baklji na površini Sunca prije oluje. 

Ključni aspekti sunčane oluje iz 1859

Posmatranje sunčevih baklji septembra 1859 

Carrington je promatrao vrlo sjajne objekte na površini Sunca koji su zapravo bile sunčeve baklje. Ove baklje su bile toliko sjajne da su se mogle vidjeti bez upotrebe teleskopa. 

Uticaji na telegrafske sisteme 

Najznačajniji uticaji Carringtonovog događaja osjećali su se na telegrafskim sistemima u Sjevernoj Americi i Evropi, gdje su mnogi telegrafski uređaji otkazali; neki su čak iskriili i izazvali požare, dok su drugi davali električne udare svojim operatorima. Zanimljivo je da su neki telegrafski sistemi nastavili raditi čak i nakon što su bili isključeni iz svojih izvora napajanja zbog elektromotornih sila koje su generirale geomagnetske aktivnosti. 

Aurore vidljive na niskim geografskim širinama 

Aurore su se vidjele na mjestima daleko izvan njihovih uobičajenih polarnih regija. Karipska ostrva, Havaji, najjužniji dijelovi SAD-a i mediteranske zemlje bili su među lokacijama vidljivih aurora. U nekim područjima, svjetlost ovih pojava bila je toliko intenzivna da su ljudi mogli čitati novine vani noću bez dodatnog osvjetljenja. 

Globalne geomagnetske turbulencije 

Kao rezultat Carringtonovog događaja, bile su zabilježene globalne geomagnetske smetnje, označene brzim pomjeranjima Zemljinog magnetnog polja koja su zabilježili geomagnetometri – tada novi instrumenti. 

Značaj Carringtonovog događaja 

Carringtonov događaj je značajan jer ilustruje kako jaka sunčeva aktivnost može uticati na savremenu tehnologiju Zemlje. Ako bi se takav događaj desio danas, mogao bi biti daleko katastrofalniji zbog naše zavisnosti od elektronskih sistema i satelita, između ostalog. Procijenjeno je da bi rezultirajuća šteta koštala bilione dolara i imala dugoročne uticaje na globalnu infrastrukturu. Sunčana oluja iz 1859. ili Carringtonov događaj pruža primjer potrebe za boljim razumijevanjem svemirskog vremena i poboljšanjem otpornosti naše tehnološke infrastrukture na sunčane oluje i slične svemirske pojave. 

Šta bi se dogodilo danas ako bi se sunčana oluja jačine one iz 1859. ponovila? 

Ako bi se sunčana oluja poput one iz Carringtonovog događaja dogodila danas, mogla bi biti mnogo gora nego ona iz 1859. zbog naše povećane zavisnosti od modernih tehnologija osjetljivih na elektromagnetske smetnje. Ključna područja koja bi bila pogođena navedena su u nastavku: 

Elektroenergetski sistemi 

Postoji velika prijetnja elektroenergetskim sistemima, posebno visokonaponskim transformatorima koji bi mogli biti teško oštećeni ili čak uništeni induciranim geomagnetskim strujama. To bi moglo izazvati široko rasprostranjene i trajne prekide u opskrbi električnom energijom sa svim posljedicama, od domaćinstava do industrijskih operacija. 

Komunikacije 

Satelitski sistemi esencijalni za GPS navigaciju, telekomunikacije itd., mogli bi biti ometani ili prestati s radom. To bi ozbiljno uticalo na transport, posebno avijaciju gdje navigacija uglavnom zavisi od GPS-a. 

Internet i mrežna infrastruktura 

Iako su neki ključni segmenti interneta dizajnirani da budu otporni na prekide, produženi prekidi u opskrbi električnom energijom i potencijalna oštećenja komunikacijske opreme mogli bi izazvati ozbiljne prekide u internet uslugama. 

Bankarski sistem i finansije 

Finansijske institucije, od bankomata do berzi, osjetile bi velike efekte. One zavise od električne energije i sigurnih kanala komunikacije za svoj normalan rad. 

Transportni sistemi 

Pored zračnog transporta, drugi oblici transporta poput željeznica i pomorskog transporta, koji se više oslanjaju na tačne GPS signale, doživjet će značajne poremećaje. 

Hitne službe i zdravstvo 

Poremećaj sistema za hitne slučajeve koji se oslanjaju na komunikacijske veze i dugotrajnu upotrebu agregata od strane bolnica mogao bi uticati na zdravstvenu njegu. 

Snabdijevanje vodom i sanitacija 

Prekinuto funkcionisanje električnih pumpi za snabdijevanje vodom i tretman otpadnih voda može biti rezultat ovoga. 

S obzirom na ove moguće opasnosti, mnoge vlade i kompanije postaju otpornije na svemirsko vremena. Mjere uključuju unapređenje sposobnosti predviđanja, izgradnju čvršće infrastrukture, kao i razvoj plana reagiranja u kriznim situacijama koji bi mogao minimizirati uticaj jakih sunčanih oluja.