Sunčana oluja iz 1859. – Carringtonov događaj

Sunčana oluja iz 1859. – Carringtonov događaj

Jedna od najsnažnijih magnetnih oluja ikada zabilježenih je "Carringtonov događaj", koji se desio između 1. i 2. septembra 1859. Ova solarna oluja imala je značajne i primjetne posljedice. Ime je dobila po Richardu Carringtonu, britanskom astronomu, koji je posmatrao iznenadno pojavljivanje izuzetno sjajnih baklji na Sunčevoj površini prije oluje.  Ključni aspekti solarne oluje iz 1859.

Posmatranje Sunčevih baklji u septembru 1859. Carrington je uočio izuzetno sjajne objekte na Sunčevoj površini koji su bile solarne baklje. Ove baklje su bile toliko blistave da su bile vidljive bez teleskopa. 

Uticaji na telegrafske sisteme

Najznačajniji efekti Carringtonovog događaja bili su na telegrafske sisteme u Sjevernoj Americi i Evropi, gdje su mnogi uređaji prestali raditi; neki su čak izazvali varničenje i izazvali požare, dok su drugi izazivali električne udare svojim rukovaocima. Zanimljivo je da su neki telegrafski sistemi nastavili raditi čak i nakon isključenja iz izvora napajanja zahvaljujući elektromotornim silama generisanim geomagnetnim aktivnostima. 

Aurore vidljive na nižim geografskim širinama

Aurore su bile vidljive na mjestima daleko izvan svojih uobičajenih polarnih regija. Karipska ostrva, Havaji, najjužniji dijelovi SAD-a i mediteranske zemlje bile su među lokacijama gdje su aurore bile vidljive. U nekim područjima, svjetlost ovih pojava bila je toliko jaka da su ljudi mogli čitati novine napolju noću bez dodatnog osvjetljenja. 

Globalne geomagnetske turbulencije

Kao rezultat Carringtonovog događaja, zabilježene su globalne geomagnetske smetnje, označene brzim pomjeranjima Zemljinog magnetnog polja koje su zabilježili geomagnetometri – tada novi instrumenti. 

Značaj Carringtonovog događaja

Carringtonov događaj je važan jer pokazuje kako jaka solarna aktivnost može uticati na modernu tehnologiju na Zemlji. Da se takav događaj desi danas, mogao bi biti mnogo štetniji zbog naše zavisnosti od elektronskih sistema i satelita. Procjenjuje se da bi nastala šteta koštala bilione dolara i imala dugoročne posljedice po globalnu infrastrukturu. Solarna oluja iz 1859. ili Carringtonov događaj ukazuje na potrebu za boljim razumijevanjem svemirskih vremenskih prilika i povećanjem otpornosti naše tehnološke infrastrukture na solarne oluje i slične svemirske fenomene. 

Šta bi se dogodilo danas ako bi se solarnu oluja jačine one iz 1859. ponovila?

Ako bi se solarnu oluja poput one iz Carringtonovog događaja desila danas, mogla bi biti mnogo ozbiljnija zbog naše povećane zavisnosti od savremenih tehnologija osjetljivih na elektromagnetne smetnje. Ključna područja koja bi bila pogođena navedena su u nastavku: 

Elektroenergetski sistemi

Postoji značajna prijetnja elektroenergetskim sistemima, posebno visokonaponskim transformatorima koji bi mogli biti teško oštećeni ili čak uništeni induciranim geomagnetskim strujama. To bi moglo izazvati široko rasprostranjene i dugotrajne prekide u opskrbi električnom energijom sa svim posljedicama, od domaćinstava do industrijskih operacija. 

Komunikacije

Satelitski sistemi ključni za GPS navigaciju, telekomunikacije itd., mogli bi biti ometani ili prestati s radom. To bi ozbiljno uticalo na transport, posebno avijaciju gdje navigacija uglavnom zavisi od GPS-a. 

Internet i mrežna infrastruktura

Iako su neki ključni dijelovi interneta dizajnirani da budu otporni na prekide, produženi prekidi u opskrbi električnom energijom i potencijalna oštećenja komunikacijske opreme mogli bi izazvati ozbiljne prekide u internet uslugama. 

Bankarski sistem i finansije

Finansijske institucije, od bankomata do berzi, osjetile bi velike posljedice. One zavise od električne energije i sigurnih kanala komunikacije za svoj normalan rad. 

Transportni sistemi

Pored zračnog transporta, drugi oblici transporta poput željeznica i pomorskog transporta, koji se više oslanjaju na tačne GPS signale, doživjet će značajne poremećaje. 

Hitne službe i zdravstvo

Poremećaj sistema za hitne slučajeve koji se oslanjaju na komunikacijske veze i dugotrajnu upotrebu agregata od strane bolnica mogao bi uticati na zdravstvenu njegu. 

Snabdijevanje vodom i sanitacija

Prekinuto funkcionisanje električnih pumpi za snabdijevanje vodom i tretman otpadnih voda može biti rezultat ovoga. S obzirom na ove moguće opasnosti, mnoge vlade i kompanije postaju otpornije na svemirsko vrijeme. Mjere uključuju unapređenje sposobnosti predviđanja, izgradnju čvršće infrastrukture, kao i razvoj planova reagovanja u kriznim situacijama koji bi mogli minimizirati uticaj jakih solarnih oluja.

Urednik

Uzivam raditi vijesti. 

Author

Urednik

Uzivam raditi vijesti.