Prije pet godina, kada je bio primoran na bankrot i prodat zagrebačkoj firmi povezanoj s aferom nabavke ukrajinskog oružja, bivši gigant vojne industrije u Bosni i Hercegovini mogao bi postati predmet istraživanja u uredu za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji počinje s radom krajem aprila. Stečaj u fabrici eksploziva i raketnog goriva Vitezit u srednjoj Bosni obilježile su od 2019. brojne žalbe i krivične prijave povjerilaca, koji su isticali propuste poput nezakonite prodaje državne imovine. Posljednjih godinu dana, u istragu je uključena Federalna uprava policije, u okviru predmeta formiranog u kantonalnom tužilaštvu u Travniku. Iz kantonalnog tužilaštva su za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavili da su do sada saslušavali svjedoke, prikupljali dodatnu dokumentaciju, te da je zatražena međunarodna pravna pomoć iz Turske i Češke. Ne ulazeći u detalje zahtjeva za pomoć, izjavili su da će slučaj biti proslijeđen posebnom tužilačkom odjelu, neformalno nazvanom “federalni USKOK”, po uzoru na Ured za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj, koji će procijeniti da li je slučaj u njegovoj nadležnosti.

Najpotentniji dio Vitezita, namijenjen proizvodnji nitroglicerina i plastičnog eksploziva, prodat je krajem 2022. godine, za otprilike pet i pol miliona eura, zagrebačkom “WDG prometu”, firmi Matiasa Zubaka, sina hrvatskog trgovca oružjem Zvonka Zubaka. Iako je u međuvremenu ušla u krug fabrike, do danas nije zvanično uknjižila vlasništvo, jer je utvrđeno da se radi o državnoj imovini, koja je pod zabranom prodaje i raspolaganja. Prodaja fabrike u Vitezu spominjala se proteklih godina i nakon pokretanja međunarodne istrage zbog nestanka ukrajinskog novca za oružje, u koju je bila uključena i Bosna i Hercegovina. Zagrebačka kompanija koja je kupila Vitezit bila je angažovana u nabavci tog oružja, koje Kijev nikada nije dobio za odbranu od ruske invazije, o čemu je ranije pisao RSE.

Krivična prijava zbog prodaje državne imovine. Do ratnih devedesetih, Vitezit je bio jedna od najvećih fabrika za proizvodnju raketnog goriva i eksploziva u Evropi, sa oko 3.000 radnika. Njegovi pogoni su ostali uglavnom neoštećeni i tokom ratnih devedesetih. Nakon rata, fabrikom su upravljali kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i Stranke demokratske akcije (SDA), a u njenom krugu osnovano je 12 firmi “kćerki”. Pod nerazjašnjenim okolnostima, Vitezit je krajem 2009. i početkom 2010. ostao bez vrijednih postrojenja iz vojnog pogona, a istrage o njihovom nestanku, kao i navodi da su prebačeni u Srbiju, završile su bez rezultata.

Od 2003. godine, bavio se isključivo proizvodnjom privrednog eksploziva, a suočen s milionskim dugovima, blokiranom proizvodnjom i računima, 2019. godine poslan je u stečaj, odlukom Vlade Federacije BiH kao većinskog vlasnika. Tri godine kasnije, prodat je zagrebačkom “WDG prometu”, koja je u međuvremenu otvorila istoimenu firmu u Vitezu. Registrirana je kao društvo za proizvodnju, promet i usluge, a u registru kompanija navedeno je da ima jednog zaposlenika. Uslijedila je sudska odluka kojom je “WDG-u” odobreno preuzimanje imovine, ali je sve zaustavio zemljiškoknjižni ured koji je odbio knjiženje, uz obrazloženje da se radi o državnoj imovini. Zbog svega je reagiralo Pravobranilaštvo BiH koje je pred Općinskim sudom u Travniku krajem prošle godine podnijelo tužbu protiv Vitezita u stečaju i “WDG prometa”.

Zatraženo je poništenje presude o prodaji imovine Vitezita, a predložene su i mjere osiguranja s ciljem zabrane raspolaganja nekretninama Vitezita. Unatoč zabrani knjiženja i tužbi zbog prodaje državne imovine, “WDG promet” je ušao u posjed u Vitezitu, gdje se do danas nalazi. Zakonom koji je u BiH 2005. nametnuo visoki predstavnik, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom do donošenja državnog zakona koji će regulisati to pitanje, što do danas nije urađeno. Na upit za razgovor o budućim poslovnim koracima u Vitezitu, imajući u vidu da im je blokirano knjiženje vlasništva, iz kompanije “WDG promet” nisu odgovorili.

U ranijim izjavama za RSE isticali su da je situacija s knjiženjem imovine, tek, formalnost i da su uvjereni u brzo rješavanje problema. Također, prethodnih godina su najavljivali milionske investicije u ponovno pokretanje proizvodnje.

Ugrožena imovina. Najveći broj krivičnih prijava protiv aktera stečajnog postupka podnio je Mario Lujić, jedan od povjerilaca Vitezita, koji tvrdi da je taj proces proveden nezakonito i da prodaja mora biti poništena. “Prvo, to je državna imovina. Suprotno odluci Vlade FBiH iz aprila 2020. proveli su likvidaciju, umjesto reorganizacije. Sada uništavaju zgrade, kotlovnicu, pogone, sijeku šumu u krugu fabrike”, tvrdi on za RSE. RSE nije mogao dobiti zvaničnu informaciju o stanju imovine Vitezita, te trenutnim djelatnostima kompanije “WDG promet”, obzirom da Vlada Federacije BiH nije odgovorila na upit, kao ni stečajna upravnica ni zagrebačka kompanija.

O sigurnosti imovine Vitezita, trebalo je biti raspravljano 23. aprila na vanrednoj sjednici odbora povjerilaca “Vitezita”, ali za nju nije bilo kvoruma, jer većina članova nije bila prisutna. U dopisu koji su stečajnom sucu neki od njih uputili, navedeno je da je sjednica suvišna, imajući u vidu spor koji je pokrenulo Pravobranilaštvo BiH, te da je neophodno da kompanija “WDG promet” napusti Vitezit. Također, upozorili su na sigurnosnu situaciju, koja je osobito ugrožena “nezakonitim uvođenjem WDG prometa u posjed”.

“Nemaju suglasnost Vlade Federacije BiH, nemaju nikakve dozvole i smatram da je takav način uvođenja u posjed nelegalan”, kazala je za RSE Vlatka Mlakić, bivša Vitezitova radnica i članica odbora povjerilaca. Ona je bila među članovima odbora povjerilaca koji su od stečajnog suca, također, tražili formiranje komisije, sastavljene od bivših radnika koji bi u prisutnosti policije popisali imovinu Vitezita. No, iz zapisnika sjednice od 23. aprila, u koji je RSE imao uvid, proizilazi da je, u prisustvu stečajnog suca, stečajne upravnice i predsjednika odbora povjerilaca, ipak, raspravljano o sigurnosnim pitanjima imovine Vitezita.

Tako je, uz ostalo, upozoreno na opasnost od nestanka imovine i da je potrebno da se angažira Vlada Federacije BiH. Također, spomenut je i aprilski sastanak stečajnih aktera s predstavnicima Vlade Federacije BiH iz koje su, navodno, stava da je potrebno otvoriti razgovor sa kupcem “o povlačenju iz procesa”. U zapisniku sa sjednice navedeno je i da kompanija “WDG promet” do danas nije platila porez na promet nekretninama, što je jedan od uvjeta za podnošenje zahtjeva za upis u zemljišne knjige. Novac od prodaje Vitezita, odlukom stečajnog suca zamrznut je na bankovnom računu Vitezita u stečaju i njegovo trošenje je zabranjeno.

Stečajna upraviteljica je na sjednici Odbora, kako se navodi u zapisniku, ukazala da Vitezit u stečaju nema novac za isplatu plaća preostalim radnicima u osiguranju, kao ni računa za električnu energiju. U kaznenim prijavama koje su podnošene nakon prodaje Vitezita, također, se spominje da kompanija “WDG promet” nema odobrenje za rad u namjenskoj industriji, kao i da je prodajom prekršen Zakon o stranim ulaganjima u BiH.

Prema Zakonu o stranim ulaganjima BiH inozemni kupac ne može biti vlasnik više od 49 posto firme koja se bavi proizvodnjom i prodajom oružja, municije i eksploziva za vojnu upotrebu. Za veći udio vlasništva, u ovom slučaju suglasnost mora dati Vlada Federacije BiH. Kupac je, također, obavezan nastaviti poslovanje u oblasti namjenske industrije, za šta mora imati dozvolu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i suglasnost Vlade Federacije BiH. Iz resornog federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije nisu odgovorili na upit RSE da li je “WDG promet” dobio suglasnost za djelatnosti u oblasti namjenske industrije i na koji način planiraju riješiti probleme u Vitezitu.

Nestanak ukrajinskog novca. S jednom ukrajinskom i nekoliko evropskih kompanija, kupac Vitezita spominjao se i u aferi o nestanku novca za ukrajinsko naoružanje. Za odbranu od ruske invazije, ukrajinsko Ministarstvo odbrane je u oktobru 2022. naručilo 100.000 granata i za to platilo oko 36 miliona dolara. No, naoružanje nikada nije isporučeno, a Ukrajina je pokrenula sudski postupak za povrat novca.

Iz firme “WDG promet” ranije je potvrđeno da su bili uključeni u posao nabavke, ali da im je ukrajinski novac, ukupno 5,6 miliona eura, ukraden s računa u jednoj češkoj štedionici. Za krađu su optužili uposlenike štedionice, iz koje su, pak, odgovorili tvrdnjom da je novcem namijenjenim za ukrajinsko oružje “kupljena fabrika Vitezit”. Uz Ukrajinu, istraga zbog nestanka novca pokrenuta je i u Češkoj, a pridružile su joj se policijske i pravosudne institucije u BiH, na zahtjev Europola.

Iz Kantonalnog tužilaštva u Travniku tvrde za RSE da su pružili međunarodnu pravnu pomoć Nacionalnoj agenciji za organizovani kriminal u Pragu, kojoj su dostavljeni određeni podaci od banaka u BiH. Na upit šta je urađeno tokom istrage, iz češke agencije su za RSE naveli da o konkretnim slučajevima ne mogu govoriti.