Pregovori socijalnih partnera o minimalnoj plati u Federaciji BiH trebali bi početi iduće sedmice, a Savez samostalnih sindikata BiH traži da najniža primanja budu određena prema stručnoj spremi. Prema sindikalnom prijedlogu, minimalna plata za radnike s osnovnom školom iznosila bi najmanje 1.500 KM, sa srednjom školom 1.700 KM, s višom stručnom spremom 1.800 KM, a s visokom stručnom spremom 1.900 KM.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da bi se takav model, koji već postoji u Republici Srpskoj, trebao primjenjivati i u Federaciji BiH. Vlasti u Republici Srpskoj dogovor o minimalnoj plati očekuju već ove sedmice, dok poslodavci tamo zagovaraju povećanje od pet do šest posto.
Kurtović je kazao da je uvođenje različitih iznosa prema obrazovanju obaveza sindikata i izrazio očekivanje da će prijedlog dobiti podršku poslodavaca.
“Naša je uloga da napokon i to riješimo na nivou Federacije. Da razdvojimo osnovnu, srednju, višu i visoku stručnu spremu što se tiče minimalca. Ne vidim razlog da nam poslodavci ne daju podršku. Evo, i kod nas u Sindikatu imamo portira koji ima platu oko 1.200 KM. Ja kao predsjednik, ako se donese odluka, podići ću i njemu platu, ali ću i srednju i višu školu usklađivati s tim”, rekao je Kurtović, javlja N1.
Minimalna plata u Federaciji BiH trenutno iznosi 1.027 KM. Radnici, međutim, navode da im povećanje primanja ne bi nužno donijelo veću kupovnu moć, posebno zbog rasta troškova života. Jedna radnica kazala je da su na minimalcu plate i za srednju i za osnovnu školu.
“Evo, ja sam baš pošla u Sindikat. Mi se borimo za povećanje plata, jer sve su plate, i srednja i osnovna, na minimalcu. Ne očekujem ništa, jer i da se poveća plata, povećat će se i cijene i opet radnik neće dobiti ništa”, kazala je jedna radnica.
Početak pregovora mogao bi biti dodatno otežan političkim trenutkom i procesom promjene vlasti. Istovremeno, poslodavci još nisu iznijeli konkretan prijedlog povećanja plata u Federaciji BiH, ali upozoravaju na moguće nove troškove poslovanja.
Troškovi struje i mogući rast cijena
Prema upozorenjima poslodavaca, električna energija za privredne subjekte mogla bi poskupjeti od 26 do 31 posto. Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH naveo je da bi kompanije koje imaju mogućnost dio tog troška mogle prenijeti na kupce kroz cijene proizvoda i usluga.
“Svi oni koji budu mogli taj trošak prebaciti na cijenu gotovog proizvoda ili usluge, to će i uraditi. A to generiše inflaciju”, naveo je Smailbegović.
Inflacija je u septembru iznosila više od pet posto, dok je dosadašnji rast cijena već umanjio efekat povećanja plata. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u septembru je dostigla 3.565 KM. Prosječna plata pokrivala je manje od polovine tog iznosa, a minimalna plata tek oko 29 posto.
Na godišnjem nivou troškovi prijevoza porasli su gotovo 28 posto, dok su troškovi stanovanja i energenata povećani gotovo 12 posto. Zbog toga radnici za sadašnjih 1.027 KM mogu kupiti manje nego prije godinu dana.
Zahtjevi za rasterećenje privrede
Ekonomista Igor Gavran upozorio je da bi izostanak konkretnih mjera mogao građane i privredu ostaviti izložene daljnjim poskupljenjima.
“Jednostavno, ako imamo situaciju apsolutnog nečinjenja, bez bilo kakvih mjera da bi se cijene energenata umanjile, ako nemamo nikakvih poteza koji bi vodili ka budućim povoljnijim cijenama, onda smo jednostavno prepušteni stihiji”, poručio je Gavran.
Uz preispitivanje najavljenog poskupljenja električne energije, poslodavci traže smanjenje doprinosa, poreznih opterećenja i parafiskalnih nameta. Prema njihovim podacima, u Federaciji BiH postoji više od 2.800 takvih nameta.
Mogući prostor za djelovanje vlasti vide u razgovorima s Elektroprivredom BiH, regulatornom nadzoru i ciljanim mjerama koje bi ublažile uticaj energetskih poskupljenja na privredu i građane. Ishod pregovora o minimalnoj plati zato će biti samo jedan dio odgovora na pitanje kako poboljšati položaj radnika, dok će životni standard zavisiti i od daljnjeg kretanja cijena hrane, stanovanja, prijevoza i energenata.