Mirko Šarović, bivši predsjednik SDS-a, ne očekuje brzo formiranje nove izvršne vlasti na državnom nivou. Prema njegovoj procjeni, sadašnja struktura mogla bi ostati u tehničkom mandatu tokom cijele 2027. godine, jer će biti teško postići dogovor o novoj parlamentarnoj većini.

Šarović je o političkoj situaciji u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini govorio u razgovoru za emisiju "BHT1 Uživo", pri čemu se osvrnuo i na političke prelaske nakon izbora, stanje u SDS-u, položaj Milorada Dodika i moguće koalicije na državnom nivou.

Kada je riječ o najavama da bi pojedini opozicioni poslanici mogli preći u vladajući blok, Šarović je rekao da takvi potezi nisu novost u političkom životu Republike Srpske. Takve prelaske vidi kao trgovinu mandatima, ali smatra da se aktuelne najave mogu tumačiti i kao politička igra Milorada Dodika.

"Ja više to gledam kao neku Dodikovu igru. On je to i ranije najavljivao. Uvijek se nešto od toga ostvari, desi. Vjerovatno nekada i prenaglašava, da bi na neki način igrao ulogu nekog glavnog čovjeka."

Ocijenio je da je Dodik i dalje dominantna politička figura, bez obzira na sankcije i zabrane političkog djelovanja. To se, kako smatra Šarović, odnosi i na Republiku Srpsku i na nivo Bosne i Hercegovine.

"Ja mislim da je on apsolutno dominantna osoba i u Republici Srpskoj, ali rekao bih i na nivou Bosne i Hercegovine. Očito da većinu važnijih odluka u Republici Srpskoj, bez obzira na to što imaju institucije, vladu, Narodnu skupštinu i predsjednika Republike, ne može donijeti niko bez njega."

Problemi u SDS-u traju godinama

Govoreći o Srpskoj demokratskoj stranci, Šarović je naglasio da kriza u toj stranci nije počela tokom posljednje izborne kampanje. Prema njegovim riječima, problemi traju nekoliko godina, a obuhvataju i odnose unutar stranke i pitanje političke ponude koju SDS nudi biračima.

SDS je, naveo je, osvojio samo deset poslaničkih mandata. Šarović taj rezultat smatra nedovoljnim za ambicije stranke i najnižim koji pamti.

"Izborni rezultat je loš zbog neprepoznatljivosti onoga što stranka nudi glasačima, a na neki način to nije prepoznato ili nije ostavilo značajniji utisak na glasače. Otuda i samo deset poslanika, najniže otkad ja znam. To je premalo za ambicije Srpske demokratske stranke."

Smatra da SDS najprije mora razgovarati unutar svojih redova i pokušati riješiti probleme u odnosima između rukovodstva i ljudi koji vode stranku. Istovremeno, ocjenjuje da teškoće nisu ograničene samo na SDS, nego da se odnose na cijeli opozicioni blok.

"Oni su, na neki način, kao rogovi u vreći. Bili su takvi tokom izborne kampanje i za vrijeme samih izbora, a to nisu prevazišli. Imaju ambiciju da zamijene SNSD, ali ne može se računati na to da zamijene SNSD s ovakvim odnosima kakvi su."

Šarović tako ocjenjuje da opozicija nema dovoljno jedinstva da bi ozbiljno ugrozila SNSD. Njegov stav je da, sa sadašnjim odnosima među opozicionim strankama, nema realne osnove za njihovu uspješnu zamjenu vladajućeg bloka.

Koalicije na državnom nivou

Prema informacijama kojima raspolaže, SDS još nije donio konačnu odluku o tome hoće li učestvovati u državnoj vlasti ili ostati u opoziciji. Kao moguće pravce naveo je saradnju sa SNSD-om i strankama koje ga prate, ali i pregovore sa strankama iz Federacije BiH, prije svega SDA i Strankom za BiH.

Šarović smatra da bi saradnja sa strankama iz Federacije bila politički rizična za opoziciju iz Republike Srpske, zbog pritisaka i optužbi koje bi, kako ocjenjuje, uslijedile. Podsjetio je, međutim, da je SDS 2012. i 2013. godine, zajedno s drugim strankama, donosio odluke o koaliciji sa SNSD-om.

"Da li ima volje, želje, pa i umijeća i hrabrosti da se ide u tom pravcu, to ćemo vjerovatno vidjeti ovih narednih dana i sedmica."

Bivši predsjednik SDS-a smatra da bi za tu stranku najgora opcija bila da još četiri godine ostane u opoziciji.

"Ja mislim da je najgora opcija da budu u opoziciji, jer još četiri godine opozicije za Srpsku demokratsku stranku, ja mislim da je to ubitačno i da ne može računati tada da iz opozicije raste i jača."

Na procjenu o sporom formiranju vlasti, kako je naveo, utiču i odnosi u Predsjedništvu BiH te očekivani nastavak političkog saveza HDZ-a i SNSD-a. Smatra da bi sadašnja struktura zbog toga mogla ostati u tehničkom mandatu tokom cijele 2027. godine.

Prema njegovoj ocjeni, novo odgađanje formiranja vlasti značilo bi nastavak institucionalne blokade i stagnacije evropskog puta Bosne i Hercegovine.

"Mi godinama ne napredujemo na evropskom putu. Ništa nismo učinili kada je u pitanju Plan rasta. Nema pomaka kada su u pitanju pregovori. Trebalo je, s obzirom na to da imamo status kandidata, možda dostići trenutak otvaranja nekih poglavlja. Međutim, od toga nema ništa."

Šarović smatra da je pred Bosnom i Hercegovinom još jedna izgubljena godina. Kao prioritet nove vlasti vidi ispunjavanje uslova za evropske integracije, a ne raspodjelu budžetskih sredstava i funkcija.

Govoreći o mjerama institucija za suzbijanje rasta cijena, rekao je da nije vidio značajnije odluke vlasti ni na jednom nivou. Kao primjer je naveo susjedne zemlje, gdje su, prema njegovim riječima, provođene mjere povezane s cijenama goriva, gasa i potrošačkom korpom.

"Ja mislim da se nijedna vlast nije po tome proslavila. Mi vidimo u susjedstvu da su svi imali neke mjere zajedno, za gorivo, za gas, za potrošačku korpu i uticaj na cijene. Ja to ovdje nisam vidio."

Ocijenio je da su za takve mjere potrebne zajedničke odluke i politička spremnost na saradnju.

"U ovoj zemlji, ako nešto treba, treba neka zajednička pobjeda, a ja je nisam vidio mjesecima, godinama."