O formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini još se ne vode ozbiljniji pregovori, a njihovo intenziviranje očekuje se nakon što bude poznat odnos snaga u domovima naroda, izjavio je potpredsjednik SDA i član pregovaračkog tima Edin Ramić za N1.
Ramić je govorio o uslovima HDZ-a i SNSD-a, odnosima SDA s Demokratskom frontom i Strankom za BiH, rezultatima izbora u Republici Srpskoj te pozicijama koje će SDA tražiti u budućem sazivu Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH.
Prema njegovim riječima, političke stranke trenutno ne vode intenzivne pregovore. U toku je formiranje pregovaračkih timova i izbor delegata u domove naroda.
Ramić je rekao da pregovori trenutno nemaju intenzitet, jer se tek formiraju pregovarački timovi. Prema njegovim riječima, intenzivirana je koordinacija u vezi s izborom delegata za Dom naroda.
Dosad se razgovaralo na nivou sekretara stranaka, ali nije bilo konkretnih pregovora s predstavnicima HDZ-a i SNSD-a. Podsjetio je i na sastanke SDA sa Strankom za BiH i Demokratskom frontom, koji su bili posvećeni federalnom Domu naroda.
„Što se tiče HDZ-a i SNSD-a, mislim da će se razgovori intenzivirati tek kada svi završe pitanje delegata i kada bude jasno kakav je odnos snaga u domovima naroda“, naveo je.
Govoreći o mogućnosti da SNSD osigura četiri ili pet delegata u državnom Domu naroda, Ramić je kazao da će konačan odnos snaga biti poznat nakon glasanja.
„Dosadašnje iskustvo pokazalo je da SNSD ono što najavi da će završiti, to i završi“, kazao je, istovremeno kritikujući opozicione stranke u Republici Srpskoj zbog međusobnih optužbi.
Ramić o uslovima Čovića i Dodika: Nećemo dozvoliti da nam drugi biraju partnere
Komentarišući poruke predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da ne želi Demokratsku frontu u vlasti, kao i protivljenje Milorada Dodika učešću Stranke za BiH, Ramić je rekao da SDA takav način pregovaranja neće prihvatiti.
„Crvena linija je ta da nećemo jedni drugima birati partnere“, naglasio je.
Ramić smatra da su takve poruke prvenstveno namijenjene biračkom tijelu i da ne moraju predstavljati stvarne prepreke za politički dogovor.
Podsjetio je da su HDZ i DF ranije zajedno učestvovali u vlasti, uključujući Vladu Federacije BiH 2015. godine, kao i pojedine kantonalne vlade.
„Danas imate situaciju da će u Zeničko-dobojskom kantonu u vlasti biti i HDZ i DF i SDA. Tako da su te parole i principi više za njihovo biračko tijelo nego nešto čega će se suštinski držati“, ocijenio je Ramić.
„HDZ-u i SNSD-u nikada nije bilo bolje nego s Trojkom“
Ramić je ocijenio da bi eventualni produžetak tehničkog mandata aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH odgovarao HDZ-u i SNSD-u.
„Realno, njima nikada nije bilo bolje nego u ovom mandatu s Trojkom“, rekao je.
Kako je naveo, na početku prethodnog mandata postojala je mogućnost formiranja Vijeća ministara bez SNSD-a, ali i bez HDZ-a, dok je Trojka insistirala na vlasti bez SDA.
„Vrlo uspješno su predali neke pozicije HDZ-u i SNSD-u koje oni ranije nisu imali. I onda smo došli u situaciju da su sada HDZ i SNSD prilično relaksirani kada će biti formirano Vijeće ministara“, kazao je Ramić.
Govoreći o predsjedavajućoj Vijeća ministara Borjani Krišto i mogućnosti da aktuelni saziv ostane u tehničkom mandatu, podsjetio je da su slične situacije postojale i ranije. Tada su pojedini funkcioneri, uprkos osvojenim parlamentarnim mandatima, ostajali na izvršnim funkcijama.
Ipak, naglasio je da dugoročno zadržavanje tehničkog mandata nije održivo ni na državnom ni na federalnom nivou.
Može li SDP ponovo u vlast?
Na pitanje o mogućem učešću SDP-a u budućoj vlasti, Ramić je rekao da se vlast, prema njegovom mišljenju, može formirati bez te stranke na bilo kojem nivou.
„Mislim da se bez SDP-a može na bilo kojem nivou vlasti“, rekao je.
Ocijenio je da SDP nastoji osigurati dovoljan broj delegata u Klubu Srba Doma naroda Parlamenta FBiH te da bi mogao pokušati dobiti podršku HDZ-a i SNSD-a za potrebnih 14 potpisa.
„Njihova ambicija, koliko ja shvatam, jeste da na nivou Federacije dobiju dovoljno delegata u Klubu Srba i da onda pokušaju lobirati za podršku HDZ-a i SNSD-a, da im daju potpise kako bi dobili potrebnih 14 delegata i sebe faktički ubacili u vlast“, naveo je.
Dodao je da takav rasplet ne zavisi od SDA, već od odnosa SDP-a s HDZ-om i SNSD-om.
Podsjetio je na raniju situaciju kada je SDA imala deset potpisa i nedostajao joj je jedan za mogućnost predlaganja kandidata za potpredsjednika Federacije BiH iz reda srpskog naroda.
Govoreći o Igoru Stojanoviću, Ramić je ustvrdio da je on ključne potpise za izbor na tu funkciju dobio od HDZ-a.
Kritike Stranke za BiH i poziv na zajednički nastup u RS-u
Među temama razgovora bili su odnosi SDA sa Strankom za BiH, koju je Ramić ranije kritikovao zbog izbornog nastupa u Republici Srpskoj.
Objasnio je da se odnosi sa tom strankom u Republici Srpskoj razlikuju od odnosa u Federaciji.
„Ne sjedimo za istim stolom u Republici Srpskoj jer ih tamo nema nigdje u parlamentu“, rekao je.
Prema njegovim riječima, Stranka za BiH u Republici Srpskoj političke rezultate ostvaruje kada nastupa u koaliciji sa SDA.
Ocijenio je da je odluka Stranke za BiH da na prethodnim izborima ne učestvuje na zajedničkim listama nanijela štetu političkom predstavljanju Bošnjaka u ovom entitetu.
Kritikovao je i NiP te DF zbog njihovih poteza u vezi s izbornim nastupom u RS-u.
Istakao je, međutim, da su SDA, DF i Stranka za BiH u Federaciji imali zajedničke političke stavove prema djelovanju Trojke, zbog čega smatra prirodnim da pokušaju zajedno formirati vlast.
„Ovdje smo imali zajedničke politike protiv politika Trojke, tako da je prirodno da pokušamo zajednički formirati vlast“, kazao je.
„Ako ne nastupimo zajedno 2030. godine, prestat ćemo biti politički faktor“
Ramić je upozorio da bi nastavak razjedinjenog izbornog nastupa mogao dugoročno oslabiti politički utjecaj Bošnjaka u Republici Srpskoj.
Smatra da je jedino rješenje formiranje zajedničke bošnjačke, odnosno probosanske liste, koja bi okupila stranke sa sličnim stavovima o Bosni i Hercegovini, povratku, Evropskoj uniji i NATO-u.
Podsjetio je na ranije pokušaje zajedničkog nastupa kroz koalicije Domovina i Pokret za državu, ali je naglasio da nijedna od tih koalicija nije okupila sve relevantne političke stranke.
„Jedini odgovor je zajednička lista svih stranaka na području entiteta Republika Srpska i zajednička kampanja“, poručio je.
Ramić je iznio i tvrdnje o kupovini glasova u Republici Srpskoj. Prema njegovim riječima, na pojedinim biračkim mjestima novac je nuđen biračima za glasanje, ali i za odustajanje od izlaska na izbore.
Tvrdio je da su se takve aktivnosti odvijale otvoreno, bez odgovarajuće reakcije nadležnih institucija.
„Ljudi su nudili novac za glasove, a s druge strane nudili su novac da ne izađete na izbore“, rekao je Ramić.
Upozorio je da bi nastavak takve situacije, uz izostanak zajedničkog političkog nastupa, mogao dodatno oslabiti političku zastupljenost Bošnjaka u RS-u.
„Ukoliko ne nastupite zajedno na izborima 2030. godine, mislim da ćete potpuno prestati biti politički faktor“, kazao je.
Kao primjer slabljenja političkog utjecaja naveo je Srebrenicu. Podsjetio je da su Bošnjaci ranije imali načelnika općine, dok danas, prema njegovoj ocjeni, nema dovoljno zajedničkog političkog djelovanja kako bi ta pozicija bila vraćena.
Izmjene Izbornog zakona: SDA neće razgovarati samo o zahtjevima HDZ-a
Ramić je govorio i o zahtjevima HDZ-a za izmjene Izbornog zakona BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Poručio je da SDA nije protiv reforme izbornog zakonodavstva, ali da ona mora obuhvatiti i druga otvorena pitanja.
„Kada je u pitanju rješavanje problema izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, to nije jedino sporno pitanje u vezi s Ustavom i Izbornim zakonom“, naglasio je.
Podsjetio je da je SDA ranije predlagala da se raseljenim osobama omogući glasanje bez obzira na mjesto prijavljenog prebivališta, kao i drugačije uređenje učešća dijaspore u izbornom procesu.
Prema njegovim riječima, HDZ nije pokazao interes za ta pitanja.
„Ukoliko se želi pristupiti izmjeni Izbornog zakona, mislim da ima potrebe za tim, onda to treba biti neki širi paket, a ne samo pitanje izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda“, rekao je.
Podsjetio je i na ranije pregovore uz međunarodno posredovanje, uključujući takozvani Fileov model. Kazao je da je SDA bila spremna prihvatiti rješenje prema kojem ne bi imala člana Predsjedništva BiH tokom dva izborna ciklusa.
„A HDZ-u to nije bilo dovoljno“, dodao je.
Ocijenio je da je u trenutnoj političkoj atmosferi teško očekivati selektivne izmjene Izbornog zakona koje bi se odnosile samo na jedno pitanje.
Upozorio je i na probleme u radu biračkih odbora, tvrdeći da su pojedine stranke koje nisu učestvovale na izborima u Republici Srpskoj ustupale ili prodavale mjesta u biračkim odborima drugim političkim subjektima.
Ramić: SDA se iz opozicije vratila jača
Ramić je period koji je SDA provela u opoziciji ocijenio pozitivnim za stranku.
„Vidite da nam je to dobro došlo. Iz opozicije smo napravili daleko bolji rezultat nego ranije“, kazao je.
Podsjetio je na period nakon izmjena Ustava Federacije BiH 2023. godine, kada su, prema njegovim riječima, pojedini politički akteri tvrdili da SDA više nema političku budućnost.
Naveo je da su se određeni kadrovi u javnim preduzećima distancirali od SDA, očekujući da se ta stranka neće vratiti na vlast.
Prema njegovoj ocjeni, rezultati lokalnih, a potom i općih izbora pokazali su drugačiji odnos političkih snaga.
„Danas bi svi sa SDA pravili vlast na bilo kojem nivou i nema tu više nikakvog principa“, ustvrdio je.
Dodao je da su nosioci lista SDA, potpredsjednici i članovi Predsjedništva stranke ostvarili dobre izborne rezultate, što pripisuje i kadrovskim promjenama unutar stranke.
„Očigledno je to kadrovsko zanavljanje i osvježenje dalo potrebne rezultate i SDA se vratila jača nego ikad“, rekao je.
SDA traži predsjedavajućeg Vijeća ministara, federalnog premijera i ključne resore
Govoreći o kadrovskim zahtjevima SDA u pregovorima o formiranju nove vlasti, Ramić je potvrdio da će stranka insistirati na pozicijama predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, premijera Federacije BiH i nekoliko važnih ministarskih resora.
„I predsjedavajući Vijeća ministara i premijer Federacije i nekoliko ključnih resora bit će ljudi iz SDA. To su vrlo jasni zahtjevi“, poručio je.
Na pitanje ko bi mogao biti budući predsjedavajući Vijeća ministara BiH, odgovorio je da konkretno ime još nije utvrđeno.
„Bit će neko iz SDA, a ko će biti, to ne znamo“, kazao je.
Potvrdio je i da će SDA tražiti pozicije ministra vanjskih poslova i ministra finansija BiH.
„Nama bi bilo normalno da imamo ministra vanjskih poslova, iako ćemo imati predsjedavajućeg Vijeća ministara, zbog toga što nemamo člana Predsjedništva“, pojasnio je.
Na direktno pitanje hoće li SDA zahtijevati oba ministarstva, odgovorio je potvrdno, ali je naglasio da će konačna raspodjela zavisiti od pregovora.
„Koliko ćemo realno to dobiti, vidjet ćemo“, rekao je.
Spomenuo je i Upravu za indirektno oporezivanje BiH kao jednu od pozicija o kojima će se razgovarati s budućim koalicionim partnerima.
Ramić je naglasio da unutar SDA još nisu vođeni konkretni razgovori o imenima kandidata za najvažnije funkcije.
Prema njegovim riječima, najprije je potrebno završiti političke pregovore i postići sporazum o raspodjeli pozicija, nakon čega će o kadrovskim rješenjima odlučivati nadležni stranački organi.
„Kada budu poznata imena, onda ćete dobiti ta imena“, zaključio je Ramić.