Nakon žustrih diskusija i mnogih nagađanja koja su se pojavila u medijima, direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać, Anel Hadžić, poručuje da ovaj ambiciozni infrastrukturni projekat nije fiktivan, već napreduje i da se realizuje prema najvišim stručnim i aeronautičkim standardima.

– Ne radimo ništa bez plana. Svi naši potezi zasnovani su na stručno izrađenim elaboratima i aeronautičkoj studiji koju je pripremila poznata italijanska kompanija, a koju su odobrile relevantne agencije BHANSA i BHDCA. Na temelju te studije imamo konceptualni projekt koji predviđa pistu dužine 1800 metara u prvoj fazi – kategorije 4C, što znači da može primati mlazne avione – te produženje piste na 2100 metara u drugoj fazi, rekao je Hadžić u razgovoru za Fenu.

Prema njegovim riječima, projekat Aerodroma Bihać dobio je konačno urbanističko odobrenje, dok se do jula ove godine očekuje izdavanje građevinske dozvole, nakon čega će se raspisati javni konkurs za izvođenje radova.

– Aerodrom Bihać nije iluzija. Moramo se vratiti u 2022. godinu kada smo morali izraditi aeronautičku studiju, bez koje ovaj projekat ne bi mogao ni postojati. Na osnovu te studije definirane su dvije faze: prva – pista od 1800 metara, širine 45 metara plus ramena, ukupno 60 metara, te druga faza – pista od 2100 metara sa pomjerenim pragom, što efektivno znači 2075 metara, pojasnio je Hadžić.

Dodao je kako je bilo opstrukcija od strane određenih agencija koje su smatrale da Bihaću nije potreban aerodrom za mlazne avione, već isključivo za turbo-propelerce. No, uz podršku tadašnjih i sadašnjih političkih struktura i prilagođavanje elaborata, JP Aerodrom Bihać odlučio se za rješenje koje će omogućiti prihvat mlaznih aviona.

Posebno je istakao problem sa BHANSA-om, koji može postati ključna prepreka za realizaciju.

– BHANSA je dužna implementirati 9 miliona eura u ovaj projekat, ali trenutno postoji blokada u vezi s međunarodnom presudom o dugu entiteta RS. Ako se ta situacija ne riješi, projekat može biti ozbiljno ugrožen. Pozivam sve političke aktere da učine sve kako bi se taj dug što prije izmirio, apeluje Hadžić.

Govoreći o špekulacijama koje su se pojavile na pojedinim portalima u vezi s kapacitetom piste, Hadžić je rekao da bihaćka pista nije pravljena za dva sporna aviona, već za cijeli niz letjelica – od Embraer serije 170 do 195, preko Bombardiera, Boeinga 737 nove generacije, pa do Airbus modela 319, 320 i 321.

– Uostalom, ako iko sumnja, neka pogleda aerodrom na grčkom ostrvu Skiathos gdje je pista 1610 metara, a slijeću Airbus 321neo i Boeing 737 Max, poručio je Hadžić.

Podsjetio je i da četiri postojeća aerodroma u BiH imaju piste dužine do 2000 metara, ali su ti aerodromi građeni u bivšoj Jugoslaviji. Danas, pod strožijim standardima, takve piste ne bi dobile dozvole za prijem određenih letjelica.

– Naš cilj nije let preko okeana. Cilj je povezivanje Bihaća sa evropskim destinacijama u radijusu do 1500 kilometara – Istanbul, Kopenhagen, Madrid… Za to nam ova pista u prvoj fazi potpuno odgovara, rekao je Hadžić.

Na kraju, direktor JP Aerodrom Bihać je istakao kako su sve potrebne pripreme za dobijanje građevinske dozvole već završene i da nema razloga da se dozvola ne izda do jula.

FENA