Želja da se ukine Republika srpska imat će najozbiljnije posljedice po mir, sigurnost i stabilnost u Bosni i Hercegovini i na Balkanu u cjelini.

Ova rečenica glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marije Zaharove, koju je izgovorila 13. marta 2025. godine u Moskvi na konferenciji za novinare, na najdirektniji način ilustruje trenutnu poziciju vlasti Rusije prema aktuelnim dešavanjima u BiH.

Portal Fokus.ba istražio je poteze aktuelne ruske pozicije, koji ukazuju na to da je država na čijem čelu je Vladimir Putin uveliko prešla u novu fazu odnosa i znatno otvorenijeg, da ne kažemo, drastičnijeg postupanja prema BiH.

Naime, od 26. februara, kada je predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku u Sudu BiH izrečena prvostepena presuda za krivično djelo „neizvršavanje odluka visokog predstavnika“, zbog čega su vlasti RS-a krenule u rušenje ustavnog poretka BiH, zvanični Kremlj je na političkom planu zaoštrio svoju retoriku usmjerenu u odbranu Dodika i vlastodržaca u RS-u. I ne samo to.

Pojačane operacije

Iako je trenutno Rusija zaokupirana vojnim operacijama radi izbacivanja ukrajinskih vojnih snaga iz vlastite teritorije odnosno Kurske oblasti, te iako u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom taktizira po pitanju uspostavljanja sporazuma o zaustavljanju rata, Rusija je kao nikada do sada „naciljala“ Bosnu i Hercegovinu pojačavši „operacije“ koje vodi u našoj državi. Pri čemu je nastavila, pojačanim intenzitetom, s kreiranjem lažnog narativa o dešavanjima u BiH.

Upravo to je evidentno iz spomenute rečenice Zaharove. Izjavu glasnogovornice ministarstva vanjskih poslova Rusije dan kasnije je u cijelosti prenijela Ruska ambasada u BiH. No, Ruska ambasada u BiH potrudila se da u svojoj objavi prenese i novinarsko pitanje na koje je odgovarala Zaharova, čime je, zapravo, išla naruku istraživačima i analitičarima.

A to novinarsko pitanje je glasilo: Bosnu i Hercegovinu ste već spomenuli u uvodnoj riječi. Kako biste komentarisali informaciju da je Tužilaštvo BiH naložilo hapšenje lidera Srba u BiH Milorada Dodika i njegovih pomoćnika?

Dakle, u pitanju se nigdje ne spominje „ukidanje RS-a“ niti se na tako nešto aludira. No, uprkos tome Zaharova kreira (lažni) narativ da je tako nešto na sceni. A da iza njene izjave čvrsto stoji zvanični Kremlj, svjedoči i to što je kazala da su se organi vlasti Rusije tog dana dotakli i dešavanja u BiH.

Lažni narativ Marije Zaharove

Ovo su još neki elementi fabriciranja lažnog narativa o dešavanjima u BiH sročeni u izjavi Marije Zaharove:

• „Ovo (odluke pravosudnih organa BiH op.a.) pravo je pravno bezakonje.“
• „Očigledno, kada politizacija bukvalno uništava vladavinu prava, to je globalni politički napad na etnokulturnu jedinicu, na ljude koje predstavlja Milorad Dodik.“
• „U ovom nizu ima još nespretnih nastojanja da se predsjednik Republike Srpske i njegovi saborci optuže za ‘pokušaj podrivanja ustavnog poretka’ i sklone s političke scene.“

Dopisnica austrijskog Der Standarda Adelheid Wölfl za Fokus kaže kako se može pretpostaviti da predsjednik RS-a Milorad Dodik sve koordinira sa zvaničnom Moskvom.

– Ali i to da je Kremlj zainteresiran da podriva aktivnosti zapadnih sila u Jugoistočnoj Evropi, ali i u Evropi u cjelini. Međutim, ove Dodikove poteze, očito je, podržava i Srbija – istkanula je Wölfl.

Na zasjedanju Evropskog parlamenta, održanom 12. marta tokom rasprave o Bosni i Hercegovini, odaslano je nekoliko važnih poruka o jakom ruskom utjecaju na našu državu. Odnosno stvari su, kada je riječ o utjecaju Rusije na BiH, kazane „imenom i prezimenom“. Možda kao nikada do sada, kada je riječ o razmatranju situacije u BiH, ukazano je na hibridni rat koji Rusija de facto vodi na Balkanu, a posebno u našoj državi.

Poruke europarlamentaraca

Izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH i češki europarlamentarac Ondrej Kolar rekao je, aludirajući na Dodika, da „predstavnik jednog entiteta traži često pomoć od Rusije“.

– Znamo kako je stvar završila u Ukrajini, a sada moramo slati vojnike i u BiH. Putinov prijatelj je taj koji uzima cijelu Bosnu i Hercegovinu za taoce. Milorad Dodik nikada nije krio svoje prijateljstvo s diktatorom, pa nas ne treba čuditi što ga Putin koristi da odigra ono što je odigrao u Gruziji i Srbiji – izjavio je Kolar.

Jan-Peter Warnke, evropski parlamentarac iz Njemačke, poručio je da se srpski narod u BiH ne može priključiti rusofobnoj doktrini uz napomenu da se politika EU mora postaviti na realne temelje.

Još drastičniji navodi o ruskom utjecaju na BiH sročeni su u pismu 28 europarlamentaraca predatom visokoj predstavnici EU Kaji Kallas 18. marta. U tom pismu zatražene su hitne sankcije Miloradu Dodiku.
Kada je riječ o ruskom djelovanju, iz pisma je bitno izdvojiti sljedeće teze:

• Blisko savezništvo Dodika i Putina
• Dodik je jedan od nekoliko preostalih saveznika Vladimira Putina u Evropi
• Dodikovi koraci su usko koordinirani s Kremljom.

Također, niz američkih kongresmena javno je ukazalo na ruski upliv u aktuelnu krizu u BiH.

– Dodik se sada obraća Vladimiru Putinu da dodatno destabilizuje region, prkoseći pravosudnom procesu i prijeteći otcjepljenju RS-a od Bosne i Hercegovine – naveo je republikanski kongresmen Mike Turner.

– Korumpirani kriminalac Milorad Dodik i ratni zločinac Putin prijete da će srušiti Dejtonski mirovni sporazum i destabilizirati Bosnu i Hercegovinu. Sekretar Rubio je u pravu, moramo reagovati i spriječiti da se historija ponovi – napisao je američki kongresmen Joe Wilson.

Kurt Bassuener, američki politički analitičar i viši istraživač Vijeća za demokratizaciju politike (DPC) sa sjedištem u Berlinu, za Fokus kaže da Putin nema vrednijeg saveznika, u smislu remećenja političkih prilika u zemlji u kojoj djeluje, od Milorada Dodika.

– Međutim, ne vjerujem da Dodika „režira“ Moskva, već ga podržava, pa čak i ohrabruje. Dodik je partner, a ne punomoćnik, po mom mišljenju, iako to možda i ne čini veliku funkcionalnu razliku. Tajming Dodikovih poteza bio je vođen pravosudnim kalendarom i njegovim prioritetom ostanka na vlasti i izlaska iz zatvora. Jasno se nadao podršci Vašingtona koja tek eventualno treba da se materijalizuje – izjavio je Bassuener.

Presudu Suda BiH Miloradu Dodiku, koja mu je izrečena 26. februara, te napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine koji je posljedično tome u Narodnoj skupštini RS-a uslijedio u režiji predsjednika SNSD-a zvanični Kremlj tretira dijametralno suprotno od stavova izrečenih u Evropskom parlamentu, ali i u Američkom kongresu.

Dan nakon presude, glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije je na zvaničom brifingu, održanom 27. februara, iznijela ogorčenje presudom Dodiku, nazivajući je nepravednom, a predmet koji se vodio protiv Dodika izmišljenim.

No, sljedećom izjavom, prenoseći stav zvaničnog Kremlja, praktično je dala vjetar u leđa i Dodiku i njegovim saradnicama za sve postupke koji su slijedili, a koji su rezultirali donošenjem niza zakona u NSRS-u usmjerenih ka podrivanju države BiH. A to su, prije svega, zakoni o visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS, te o zabrani djelovanja vanustavnih institucija (SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH), a čiju je primjenu privremenom mjerom u međuvremenu zaustavio Ustavni sud BiH.

„Presuda ne može imati nikakve pravne posljedice. Podržavamo napore vlasti Republike srpske u cilju zaštite ustavnog statusa RS-a s Dejtonskim sporazumom. Ruska Federacija, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, koristi sva politička sredstva koja joj stoje na raspolaganju da spriječi razvoj situacije u BiH po negativnom scenariju.“

Vučićevo tumačenje Putina

I to je ubrzo i uslijedilo. Na zahtjev Rusije 6. marta su iza zatvorenih vrata u Vijeću sigurnosti održane neformalne konsultacije gdje su njeni predstavnici iznijeli uveliko poznate stavove o nelegitimnosti visokog predstavnika ili o politički montiranom procesu protiv Dodika. No, nisu naišli na plodno tlo kod većine predstavnika zemalja članica Vijeća sigurnosti. Tako im je odbijen i zahtjev za održavanje zvanične sjednice Vijeća sigurnosti o ovoj temi.

Dan kasnije obavljen je telefonski razgovor između predsjednika Rusije i Srbije Vladimira Putina i Aleksandra Vučića. Kako je na službenoj stranici saopćio Kremlj, u toku razgovora „ruska strana je izrazila solidarnost s predsjednikom Republike srpske Miloradom Dodikom“.

Iako je zvanična institucija ruskog predsjednika objavila veoma šturu rečenicu kojom izražava solidarnost s RS-om i Dodikom, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odlučio je, iz svoje perspektive, javnosti prenijeti poruku Vladimira Putina:

– Predsjednik Putin vidi pokušaje i poteze visokog predstavnika u BiH sa samo jednim ciljem, a to je da se sruši Milorad Dodik. Ruska Federacija uvijek je pružala podršku i Dejtonskom mirovnom sporazumu i Republici srpskoj – rekao je Vučić.

Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov u intervjuu koji je 6. marta dao za BalkanTV Novi Sad odlučno je stao u odbranu Dodika opisavši djelovanje bh. pravosuđa kao farsu i poručivši da BiH ne može biti suverena država s visokim predstavnikom. Pri tome potcrtava da Rusija kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a ima političkog utjecaja na prilike u Bosni i Hercegovini.

Lavrovova rođendanska poruka

Dodik je 12. marta, na svoj rođendan, na društvenoj mreži X objavio pismo Sergeja Lavrova u kojem, osim rođendanske čestitke, šef ruske diplomatije kreira dodatni lažni narativ o aktuelnim prilikama u BiH tako što presudu Suda BiH protiv Dodika naziva „činom nasilja protiv suvereniteta i nezavisnosti BiH“.

Ovo su još neki elementi lažnog narativa iz pisma Lavrova:

• Odlično razumijemo da nisu sudili Vas lično, već je udarac inspirisan iz inostranstva bio uperen protiv cijele Republike srpske s Vama na čelu, srpskog naroda, njegovog slobodoljublja kao i težnje da sam određuje svoju sudbinu.
• Borba se nastavlja, ali Vi ste na pravednom putu.
• U potpunosti podržavamo Vaše ustrajne napore u cilju zaštite neotuđivih ustavnih prava RS i njenih zakonitih interesa – radi jačanja sigurnosti i stabilnosti na Balkanu.

Dana 13. marta na sjednici NSRS-a 50 poslanika diglo je ruke za novi, opasni nacrt Ustava NSRS koji, između ostalog, predviđa osnivanje vojske RS-a, mogućnost ulaska u savez s drugim državama, zatim kojim se ukida konstitutivnost, te osniva vlastita obavještajna agencija.

Analiza „European Pravda“

Tog dana je na ukrajinskom portalu „European Pravda“ objavljena i analiza u kojoj se opisuje aktuelna situacija u BiH, a djelovanje vlasti RS-a opisuje se kao separatistička pobuna.

Novinar Anton Filippov u ovoj analizi navodi da Rusija evidentno podstiče ovu krizu te čini sve da podstakne i tenzije u RS-u i da stvori iluziju da je otcjepljenje od BiH i ujedinjenje sa Srbijom održiva opcija.

– Najveći razvoj događaja u proteklih nekoliko dana je to što se Milorad Dodik neočekivano našao bez međunarodne podrške. Međutim, on nastavlja da eskalira tenzije. Vlasti BiH za sada oklijevaju s djelovanjem, ali je moguće da će intervenirati Evropska mirovna misija (EUFOR). Suzbijanje ove separitističke pobune moglo bi označiti početak transformacije BiH u potpuno funkcionalnu državu u kojoj nacionalne manjine više ne mogu ometati njen vanjskopolitički smjer“ – navodi se u ovoj analizi.

– Ono što mi u DPC-u kontinuirano ističemo jeste da je, bez obzira na dinamiku moći između Moskve i Banjaluke, u nadležnostima i odgovornosti EU da zatvori vrata ovakvim secesionističkim ambicijama i potencijalu destabilizacije tako što će konačno ojačati EUFOR uključujući raspoređivanje stalnog kontingenta – po mogućnosti bataljona – na području Brčkog. Na taj način Dodikova poluga (i Beograd i Moskva) bila bi radikalno smanjena. U BiH ne postoji popularna osnova za sukobe. Čitava politička klasa i sistem u kojem žive je potpuno diskreditovan – ističe Bassuener.

Crvena linija je pređena

Službena Moskva se, prema riječima vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića, u stavu prema BiH za sada u potpunosti razlikuje od ostalih aktera koji su prisutni.

– Na istoku Evrope pokušava se privesti kraju mučna agresija Rusije na Ukrajinu, a to je i trenutak kada je i Milorad Dodik odlučio ići na „sad ili nikad“ i „sve ili ništa“. Ne bi nikoga trebalo iznenaditi kako je sve što se odvija scenarij koji aktivno podupire Rusija, iako se sve pokušalo pripisati američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, a što je očigledno brzo pročitano te reagirano kako ne bi bilo ni najmanje sumnje da to nije tako – kazao je Avdagić za Fokus.

Avdagić smatra da je Dodik u međuvremenu s više koraka prešao crvenu liniju zbog čega je sebe otpisao kao ozbiljnog sagovornika, pa tako, tvrdi on, možda i Rusije i Srbije, a koji su mu ujedno i ključni partneri i oslonci za politiku koja je okarakterizirana kao antidejtonska i secesionistička.

– Ovo je vrijeme kada treba iskoristiti priliku zbog zaoštravanja i naći ujedno rješenje za budućnost na temelju dejtonskih okvira. Američkim partnerima Bosna i Hercegovina treba iskazati jasnu zahvalnost na tri desetljeća kontinuirane podrške i zamoliti za zadnji napor u osiguranju stabilne budućnosti. Za sada BiH nije prioritet, ali prostor se može brzo otvoriti kako zbog dobrih tako i loših razvoja, ali opstanak države i razrješenje krize bio bi i veliki i jasan signal čitavom svijetu kako stvari ne samo da funkcioniraju nego idu i nabolje. Treba pomno pratiti razvoj na istoku Evrope i učiti iz njega – istaknuo je Avdagić.

Sve što će se događati u Bosni i Hercegovini u danima pred nama, zaključuje naš sagovornik, bit će veliki test za međunarodnu zajednicu, a ujedno i prilika.