Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine izdao je mišljenje s rezervom o poslovanju Uprave za indirektno oporezivanje BiH za 2025. godinu. U nalazima su istaknuti problemi poput ograničavanja konkurencije na milionskim tenderima, zapošljavanja bez javnih konkursa, te 1,43 miliona KM potrošenih na najam vozila čija isplativost nije adekvatno dokumentovana, prenosi Faktor.
Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH), na čelu s Zoranom Tegeltijom, dobila je pozitivno mišljenje za finansijske izvještaje za 2025. godinu.
Međutim, revizori su izrazili rezervu kada je riječ o usklađenosti aktivnosti i finansijskih transakcija sa zakonima, ističući slabosti u javnim nabavkama i praćenju izvršenja okvirnih sporazuma.
Ured je izdao ukupno 21 preporuku, od kojih je 13 novih, dok je osam ponovljeno iz prethodnih godina.
Nabavke u oblasti informacionih tehnologija ocijenjene su kao posebno problematične.
Revizori su primijetili kvalifikacione uslove koji sužavaju konkurenciju kod održavanja carinskog softvera, koji vrijedi približno 2,87 miliona KM, kao i kod poreznog softvera vrijednog oko 4,74 miliona KM.
Za porezni softver, između ostalog, traženo je iskustvo na ugovoru vrijednom najmanje 1,5 miliona KM, te najmanje 18 članova tehničkog osoblja s odgovarajućim certifikatima.
Kod carinskog softvera, traženo je najmanje 12 tehničkih stručnjaka i prethodno iskustvo na sličnom poslu vrijednom najmanje 950.000 KM.
Slični problemi uočeni su i u nabavci uspostavljanja i održavanja infrastrukture za NCTS platformu, koja vrijedi oko 1,41 milion KM.
Revizori su upozorili da UIO mora osigurati pravednu i aktivnu konkurenciju te analizirati rizik zavisnosti od jednog ponuđača u oblasti informacionih tehnologija.
Povjerljivi ugovori i rad bez konkursa
Dodatnu pažnju privukle su odredbe prema kojima su pojedini ugovori tretirani kao povjerljivi.
Revizori su zaključili da se ne radi o nabavkama iz oblasti odbrane ili sigurnosti, te da takva tajnost nije opravdana.
Kritikovali su činjenicu da UIO nije mogla koristiti određene podatke i dokumente iz ugovora bez pisane saglasnosti dobavljača.
Ovo je ocijenjeno kao stavljenje institucije u podređen položaj prema dobavljaču.
Problemi su zabilježeni i kod nabavke carinskih plombi.
Okvirni sporazum zaključen je krajem decembra 2025, a konkretni ugovor tek 26. februara 2026., iako je 100.000 plombi isporučeno već u januaru.
Revizori su zaključili da je roba isporučena prije formalnog zaključenja ugovora, što nije u skladu s internim pravilima i propisima o ugovornim odnosima.
Izabrani ponuđač nije dostavio bankarsku garanciju u propisanom roku, a UIO nije raskinula ugovor usprkos tome.
Također, nisu tražene reference za ranije slične poslove, niti su postavljeni uslovi za provjeru ekonomske i finansijske sposobnosti ponuđača.
Revizori su upozorili da takav pristup povećava rizik izbora dobavljača bez odgovarajućih kapaciteta.
Jedan od najozbiljnijih nalaza odnosi se na zapošljavanje.
Tokom 2025. godine, 91 osoba radila je na mjestima državnih službenika na određeno vrijeme bez javnog oglasa.
Od tog broja, 77 osoba bilo je angažovano i ranije, a neki angažmani datiraju još od 2019. godine.
Na kraju 2025. godine još 106 zaposlenika radilo je na određeno vrijeme bez provedene konkursne procedure.
Većina njih bila je angažovana ranije, a ugovori su se najčešće obnavljali svaka dva mjeseca.
Tokom godine, ukupno 197 osoba zaposleno je na određeno bez javnog konkursa.
Revizori su istakli da ponavljanje kratkotrajnih ugovora s istim osobama tokom dužeg perioda nije u skladu sa Zakonom o državnoj službi i Zakonom o radu u institucijama BiH.
Takva praksa smanjuje transparentnost zapošljavanja i povećava rizik nepravilnog prijema radnika.
Milioni za vozila i zgrade
Revizori su ponovo ukazali na problem najma službenih vozila.
UIO je tokom 2025. potrošila 1.428.081 KM na najam.
Ugovori o najmu zaključeni su na 48 mjeseci, a revizori su napomenuli da ova vrsta nabavke nije detaljno uređena pravilnicima koje je donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
UIO je tvrdila da je najam isplativiji od kupovine automobila.
Međutim, revizori su istaknuli da ta tvrdnja nije dokumentovana tokom revizije za 2025. godinu.
Problemi su zabilježeni i kod prodaje službenih vozila.
UIO je prodala 84 vozila za ukupno 235.863 KM, ali revizori su utvrdili da vještačenja nisu sadržavala dovoljno detaljnu metodologiju i precizne informacije o kvarovima.
Zaključili su da početne cijene nisu bile dovoljno dokumentovane, što povećava rizik da vozila budu prodata ispod stvarne tržišne vrijednosti.
Također, realizacija višegodišnjih projekata ostaje problematična.
UIO je tokom 2025. raspolagala s 134,61 milion KM, ali je realizovala samo oko četiri miliona, odnosno tri posto dostupnih sredstava.
Najveći dio nerealizovanog novca, 103,4 miliona KM, odnosi se na projekt kupovine i opremanja objekata za Glavni ured i Regionalni centar Banja Luka.
Tendersku dokumentaciju preuzelo je 29 potencijalnih ponuđača, ali je na kraju stigla samo jedna ponuda, ukupne vrijednosti veće od 84 miliona KM.
Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine uložilo je žalbu, a postupak je do završetka revizorskog rada bio pred Uredom za razmatranje žalbi.
Medijski naziv "afera kumova zgrada" i tvrdnja da je tender bio namješten ne treba predstavljati kao nalaz revizora.
Revizorski izvještaj utvrđuje postojanje samo jedne ponude, žalbene postupke i nerealizovana sredstva, ali ne zaključuje da je počinjeno krivično djelo ili da je postupak namješten.
Problemi su se nastavili i u Upravnom odboru UIO.
Odbor je tokom 2025. održao devet sjednica, ali nije donio važne odluke, uključujući odluke o poravnanju prihoda od indirektnih poreza.
Revizori navode da takvo stanje ima negativne posljedice za građane i privredu Bosne i Hercegovine.
Ukazali su na neobičnu zakonsku situaciju prema kojoj Upravni odbor odlučuje hoće li se provesti vanjska revizija aktivnosti koje uključuju i njegove vlastite odluke.
Revizori su upozorili da takva situacija nije uobičajena u reviziji javnog sektora jer subjekt može odlučivati hoće li biti predmet dodatne kontrole.
Ukupna slika je ozbiljna, ali je važno koristiti precizan jezik.
Revizori su dokumentovali slabosti, nepravilnosti, nedovoljnu konkurenciju, neusklađeno zapošljavanje i rizike u upravljanju javnim novcem.
Nisu, međutim, utvrdili da su tenderi kriminalno "namješteni", pa takvu formulaciju treba koristiti samo kao političku ili medijsku kvalifikaciju, a ne kao zaključak Ureda za reviziju.
Izvor: Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine / Uprava za indirektno oporezivanje BiH / Faktor
