"Ukrajina je pod pritiskom da ove sedmice odgovori na niz dalekosežnih ideja Trumpove administracije o tome kako okončati rat u Ukrajini davanjem ustupaka Rusiji, uključujući potencijalno američko priznanje ruske aneksije Krima 2014. i isključivanje Kijeva iz pridruživanja NATO-u", piše WSJ.

WSJ je naveo da su, prema zapadnim dužnosnicima, te ideje iznesene u povjerljivom dokumentu koji su visoki dužnosnici administracije predsjednika Donalda Trumpa predstavili svojim ukrajinskim kolegama u Parizu u četvrtak 17. aprila. Te su ideje također podijeljene s visokim evropskim dužnosnicima na dnevnom sastanku.

"SAD sada čeka odgovor Kijeva, za koji se očekuje da će doći na sastanku američkih, ukrajinskih i evropskih dužnosnika u Londonu kasnije ove sedmice. Zatim, ako dođe do približavanja američkih, evropskih i ukrajinskih stajališta, prijedlozi bi mogli biti proslijeđeni Moskvi", navodi se.

Kako bi izvršio pritisak na Ukrajinu i Rusiju, američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je u petak 18. aprila da bi administracija mogla obustaviti svoje pregovaračke napore ako se ne postigne napredak u ključnim pitanjima tijekom sljedećih nekoliko sedmica.

"Američki diplomatski pritisak ima za cilj postaviti pozornicu za prekid vatre, koji bi uglavnom bio duž trenutnih borbenih linija, i konačno rješenje. Prihvaćanje nekih ideja Trumpove administracije moglo bi se pokazati teškim za Kijev jer je Ukrajina odbila prihvatiti da Rusija ima zakonsko pravo na bilo koji njezin teritorij", piše u tekstu.

U nedjelju, 20. aprila, viši dužnosnik američkog State Departmenta nazvao je ideje predstavljene Ukrajincima opcijama koje bi Kijev trebao razmotriti, "vagati, a ne uzeti ili ostaviti". Dužnosnik je rekao da je "popis potencijalnih opcija" dostavljen "za raspravu i povratne informacije".

WSJ je primijetio da bi američko priznanje ruskog zauzimanja Krimskog poluotoka 2014. preokrenulo više od desetljeća američke politike pod predsjedničkom administracijom demokrata i republikanaca.

Državni sekretar Mike Pompeo, koji je radio pod prvom Trumpovom administracijom, osudio je rusku aneksiju Krima 2018. kao prijetnju "temeljnom međunarodnom načelu koje dijele demokratske države: da nijedna zemlja ne može silom mijenjati granice druge".

Američki Kongres usvojio je zakon kojim se protivi priznanju ruske okupacije Krima.

Druga ideja iz SAD-a, prema zapadnim dužnosnicima, uključuje proglašenje teritorija oko Zaporožja neutralnim teritorijem, koji bi mogao biti pod kontrolom SAD-a.

Tokom razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u martu, Trump je pokrenuo pitanje kupovine ukrajinskih elektrana, uključujući nuklearna postrojenja, nazvavši to "najboljom zaštitom za tu infrastrukturu".

WSJ je sugerisao da će ZNPP vjerovatno opskrbljivati ​​električnom energijom i ukrajinski teritorij i privremeno okupirane oblasti koje je Rusija zauzela nakon sveobuhvatne invazije i još ih drži.

11. aprila Steve Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok, sastao se s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu, gdje su razgovarali o potencijalnom putu za rješavanje situacije u Ukrajini. Prema ruskim propagandnim medijima, razgovor je trajao 4,5 sata.

Dana 17. aprila u Parizu je održan sastanak između ukrajinskog izaslanstva i predstavnika Francuske, Njemačke i Velike Britanije, tokom kojeg se razgovaralo o potpunom prekidu neprijateljstava, multinacionalnom kontingentu i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

U Pariz je doputovala i američka delegacija predvođena Rubiom i Witkoffom kako bi sudjelovala u razgovorima.

Rubio je 18. aprila izjavio kako je potrebno u "nekoliko dana" utvrditi je li mir u Ukrajini moguć, ističući da SAD ima druge prioritete i da je spreman odustati od nastojanja da se postigne mir u Ukrajini ako se u narednim danima pokaže da nema pomaka. New York Post je objavio da bi odluka o prekidu vatre mogla biti donesena u Londonu 21. aprila.