Prema Trumpovom planu i SAD bi mogle dobiti dio Ukrajine, čeka se odgovor Kijeva

WSJ je istakao da su, prema zapadnim zvaničnicima, ti prijedlozi izloženi u povjerljivom dokumentu koji su visoki zvaničnici Trumpove administracije predstavili svojim ukrajinskim kolegama u Parizu u četvrtak 17. aprila. Ti su prijedlozi također podijeljeni s visokim evropskim zvaničnicima na redovnom sastanku.
"SAD sada čeka odgovor Kijeva, koji se očekuje da će stići na sastanku američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika u Londonu kasnije ove sedmice. Zatim, ako dođe do usklađivanja stavova SAD-a, Evrope i Ukrajine, prijedlozi bi mogli biti preneseni Moskvi", stoji u tekstu.
Kako bi izvršili pritisak na Ukrajinu i Rusiju, američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je u petak 18. aprila da bi administracija mogla obustaviti svoje diplomatske napore ako ne bude napretka u ključnim pitanjima u narednim sedmicama.
"Američki diplomatski pritisak ima za cilj pripremiti teren za prekid vatre, koji bi u velikoj mjeri bio duž trenutnih linija sukoba, i konačno rješenje. Prihvaćanje nekih prijedloga Trumpove administracije moglo bi biti izazovno za Kijev jer Ukrajina odbija priznati da Rusija ima pravo na bilo koji njen teritorij", stoji u članku.
U nedjelju, 20. aprila, visoki zvaničnik američkog State Departmenta nazvao je prijedloge predočene Ukrajincima opcijama koje bi Kijev trebao razmotriti, "razmisliti o njima, a ne prihvatiti ili odbaciti". Zvaničnik je rekao da je "lista mogućih opcija" dostavljena "za diskusiju i povratne informacije".
WSJ je primijetio da bi američko priznanje ruskog zauzimanja Krima 2014. preokrenulo više od desetljeća američke politike pod administracijama demokrata i republikanaca.
Državni sekretar Mike Pompeo, koji je služio pod prvom Trumpovom administracijom, osudio je rusku aneksiju Krima 2018. kao prijetnju "osnovnom međunarodnom principu koji dijele demokratske države: da nijedna zemlja ne može silom mijenjati granice druge".
Američki Kongres usvojio je zakon kojim se protivi priznavanju ruske okupacije Krima.
Drugi prijedlog iz SAD-a, prema zapadnim zvaničnicima, uključuje proglašenje područja oko Zaporožja neutralnim teritorijem, koji bi mogao biti pod kontrolom SAD-a.
Tijekom razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u martu, Trump je pokrenuo pitanje kupovine ukrajinskih energetskih postrojenja, uključujući nuklearne elektrane, smatrajući to "najboljom zaštitom za tu infrastrukturu".
WSJ je naglasio da će ZNPP vjerovatno opskrbljivati električnom energijom i ukrajinska područja i privremeno okupirane regije koje je Rusija zauzela nakon opsežne invazije i još ih drži.
U aprilu, Steve Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Bliski istok, sastao se s ruskim liderom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu, gdje su razgovarali o mogućem rješenju situacije u Ukrajini. Prema ruskim propagandnim medijima, razgovor je trajao 4,5 sata.
Dana 17. aprila u Parizu je održan sastanak između ukrajinske delegacije i predstavnika Francuske, Njemačke i Velike Britanije, tokom kojeg se razgovaralo o potpunom prekidu neprijateljstava, multinacionalnom kontingentu i sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.
U Pariz je stigla i američka delegacija predvođena Rubiom i Witkoffom kako bi sudjelovala u razgovorima.
Rubio je 18. aprila izjavio kako je potrebno u "nekoliko dana" utvrditi je li mir u Ukrajini moguć, naglašavajući da SAD ima druge prioritete i da je spreman povući se iz nastojanja da se postigne mir u Ukrajini ako se u narednim danima pokaže da nema napretka.
New York Post je objavio da bi odluka o prekidu vatre mogla biti donesena u Londonu 21. aprila.