Nakon više od tri godine intenzivnih pregovora, zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO/SZO) postigle su značajan napredak u nastojanjima da učine svijet sigurnijim od pandemija, usvajanjem Nacrta sporazuma koji će biti razmotren na narednoj Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju.

Nacrt ima cilj unaprijediti globalnu saradnju u prevenciji, spremnosti i odgovoru na buduće prijetnje pandemijama.

U decembru 2021. godine, tokom vrhunca pandemije COVID-19, države članice WHO-a formirale su Međuvladino pregovaračko tijelo (INB) za izradu i pregovaranje o konvenciji, sporazumu ili drugom obliku međunarodnog instrumenta, u okviru WHO Ustava, s ciljem jačanja prevencije, spremnosti i odgovora na pandemije.

Nakon 13 službenih krugova pregovora, od kojih je devet bilo prošireno, kao i brojnih neslužbenih pregovora o različitim aspektima nacrta sporazuma, INB je finalizirao prijedlog WHO sporazuma o pandemijama. Ishod rada INB-a bit će predstavljen i razmotren na 78. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u maju.

Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus izjavio je da su danas nacije svijeta u Ženevi napravile historijski iskorak.

Dogovorom oko sporazuma o pandemijama, ne samo da su postavili generacijski sporazum za sigurniji svijet, već su također dokazali da je multilateralizam živ i snažan, te da u našem podijeljenom svijetu nacije još uvijek mogu raditi zajedno kako bi pronašle zajednički jezik, kao i zajednički odgovor na zajedničke prijetnje. Zahvaljujem članicama WHO i njihovim pregovaračkim timovima na njihovoj viziji, posvećenosti i neumornom radu. Radujemo se razmatranju ovog sporazuma na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini, te se nadamo njegovom usvajanju – izjavio je Ghebreyesus.

Prijedlozi u tekstu koji je razvijen od INB-a uključuju uspostavljanje sistema za pristup patogenima i dijeljenje informacija; poduzimanje konkretnih mjera za prevenciju pandemija, uključujući pristup One Health; izgradnju geografski raznolikih kapaciteta za istraživanje i razvoj; olakšavanje prenosa tehnologije i povezanih znanja, vještina i stručnosti za proizvodnju zdravstvenih proizvoda vezanih za pandemije; mobilizaciju obučenog, stručnog i multidisciplinarnog nacionalnog i globalnog zdravstvenog osoblja za hitne slučajeve; uspostavu koordinirajućeg financijskog mehanizma; poduzimanje konkretnih mjera za jačanje pripravnosti, spremnosti i funkcija zdravstvenih sistema i otpornosti te uspostavljanje globalne lančane i logističke mreže za opskrbu.

Taj prijedlog potvrđuje suverenitet država u rješavanju pitanja javnog zdravlja unutar svojih granica, te ističe da se ništa u Nacrtu sporazuma neće tumačiti kao davanje ovlasti WHO-u da određuje, naređuje, mijenja ili propisuje nacionalne zakone ili politike, niti da obavezuje države na preduzimanje specifičnih mjera, poput zabrane ili prihvatanja putnika, nametanja obavezne vakcinacije, terapijskih ili dijagnostičkih mjera, te zaključavanja/lockdown-a, navodi se u saopćenju iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.