Veliki gubici pčelinjih kolonija u Bosni i Hercegovini izazvali su ozbiljnu zabrinutost kod pčelara. Iako je stanje u BiH, u poređenju sa susjednim zemljama, nešto povoljnije, postoji mnogo razloga za masovno umiranje pčela, a rješenja još uvijek nisu jasna. Pčelari diljem Bosne i Hercegovine suočavaju se s velikim gubicima pčelinjih zajednica. Ni Semberija nije izuzeta, gdje se gubici kreću od 50 do čak 90%. "Semberija je jedno od područja koje je prošle godine bilo teško pogođeno sušom, kada je pčelama bio najpotrebniji polen, ali ga nije bilo. Ta polenska paša je za pčele od ključne važnosti. Nije bilo dovoljno polena, što je jedan od razloga zašto je životni vijek pčela skraćen i nisu mogle podići novu generaciju", objašnjava pčelar Bojan Nešković za BHRT.

Gubici kolonija, pored nedostatka polena, klimatskih promjena, virusnih i parazitskih infekcija, kao i ulazak slabijih pčela u zimu, samo su neki od mnogobrojnih uzroka gubitaka pčelinjih zajednica s kojima su se susreli. "I ja sam imao gubitke, ali oko 10 do 12 posto zajednica je uginulo. Svi smo emotivni kada pripremamo pčele za zimu i ostavimo i slabije zajednice, nadajući se da zima neće biti surova, međutim, oko 4 do 5 zajednica je uginulo", kaže pčelar Miladin Tešić.

Cijela situacija mogla bi se, kako kažu, odraziti i na cijenu meda. Trenutno je najsuplji med u Hercegovini, dok je najniža cijena meda, od 20 do 25 maraka po kilogramu, u Semberiji. "Ovo će izuzetno negativno uticati na pčelarstvo, prava katastrofa za pčelare, a kako će se to odraziti na cijenu meda, teško je reći, jer je upitno koliko će biti meda uz ovakav manjak pčelinjih zajednica", smatra Nešković.

Pčelari nisu optimistični. "Bilo je nešto voćne paše, pčele su nešto donijele. Imamo nešto voćnog meda koji nismo vrcali, čekamo da vidimo hoće li biti šta od bagrema", dodaje Tešić. Pčelari napominju da je prethodna godina bila jedna od najgorih i da su pčele preživjele zahvaljujući prihrani. Ni ove godine nisu optimistični kada je riječ o boljem ishodu.