Dugo su nordijske zemlje bile poznatije po svojim mirovnim naporima i ugodnom životu nego po militarizmu. Sada odbacuju tu personifikaciju. Nordijske države su izrasle u model za evropsku odbranu. Predvode napore za preokret decenija smanjenja vojne moći kako bi se suprotstavile i ruskoj agresiji i nesigurnim sigurnosnim garancijama iz Bijele kuće pod Trumpovim vodstvom.

Četiri glavne nordijske zemlje spadaju među najveće donatore vojne pomoći Ukrajini po glavi stanovnika i poduzele su korake ka uspostavljanju nove regionalne sigurnosne arhitekture koja manje ovisi o SAD-u.

Svaka nordijska zemlja bi se teško sama vojno nosila s Rusijom. No, zajedno, nordijske zemlje imaju ekonomiju otprilike veličine Meksika, skoro jednaku ruskoj. Nakon što su se Švedska i Finska pridružile NATO savezu, počele su objedinjavati dio svojih snaga.

Švedska ima razvijenu odbrambenu industriju koja proizvodi podmornice, borbene tenkove i nadzvučne lovce. Norveška posjeduje sposobnosti za pomorski nadzor i borbena djelovanja u Arktiku. Finska ima jednu od najvećih stalnih vojski i artiljerijskih snaga po glavi stanovnika u Evropi. A danske specijalne snage imaju decenije iskustva u najopasnijim djelovima Afganistana i Iraka gdje su djelovale uz američke trupe. (Peta nordijska zemlja, Island, nema stalnu vojsku ni odbrambenu industriju.)

"Imate regionalnu grupaciju s ekonomskim i resursnim potencijalom da razvije potpuno integrisanu odbrambenu industrijsku bazu poput one u Njemačkoj, ali s potpuno drugačijom percepcijom prijetnje i političkom voljom", rekao je Eric Ciaramella, viši saradnik u programu za Rusiju i Evroaziju u Carnegie Endowment for International Peace i bivši analitičar američke obavještajne službe.

Nordijci dijele istorijske i kulturne veze. U srednjem vijeku, skandinavski Vikinzi su kolonizirali i pljačkali širom Evrope, pa čak stigli i do Sjeverne Amerike. Vijekovima nakon toga, nordijske zemlje su vodile krvave ratove među sobom – Danska i Švedska su se borile za teritorije i javno pogubljivale plemiće. Kasnije, u pomirljivijem duhu, Švedska je dozvolila da se Nobelova nagrada za mir dodjeljuje u Norveškoj, čak i nakon što su raskinule uniju 1905. godine.

Danas ih zajednička percepcija Rusije kao ozbiljne prijetnje u budućnosti zbližava više nego ikada u savremenoj historiji. Nedavna procjena danske obavještajne službe navodi da bi Rusija mogla započeti veliki rat protiv jedne ili više zemalja članica NATO-a u roku od tri do pet godina – stav koji je bliži baltičkim državama nego zapadnim prijestolnicama.

"Nordijske zemlje sada imaju jedinstvenu sigurnosnu politiku po prvi put još od Kalmar unije iz 1400-ih", rekao je Jens Stoltenberg, bivši generalni sekretar NATO-a i sadašnji ministar finansija Norveške. "Prepoznali su važnost produbljivanja vojne saradnje na način koji nismo vidjeli već stoljećima."

Nordijske zemlje su objedinjene i u vazduhoplovstvu, formiravši Zajedničku nordijsku vazdušnu komandu 2023. godine. Prošle godine su predstavile zajedničku viziju odbrane do 2030. kroz Nordijsku odbrambenu saradnju (Nordefco).

Naravno, nordijske zemlje sada nadoknađuju decenije razoružanja nakon završetka Hladnog rata. Potreba za ponovnim naoružavanjem postaje sve izraženija zbog sve manjeg povjerenja Evrope u SAD kao pouzdanog saveznika pod Trumpovim vodstvom.

Ta spoznaja je najizraženija u Kopenhagenu, koji se nalazi na prvoj liniji evropskog suočavanja s Trumpom, posebno nakon što je zaprijetio da će anektirati Grenland – dansku teritoriju. Danska zaštita ovog arktičkog ostrva, koje je tri puta veće od Teksasa, uglavnom se oslanja na sedam zastarjelih plovila s minimalnim naoružanjem i senzorima te oko desetak elitnih vojnika koje vuku psi na saonicama.

Odluka Danske u februaru da poveća vojni budžet za 70% u naredne dvije godine – uključujući ulaganja u Grenland – bila je "izraz panike", rekao je Peter Viggo Jakobsen, vanredni profesor na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu.

"Danska se bori s vremenom jer smo izgubili povjerenje u Amerikance. Razlog zašto smo se bacili u nordijsku saradnju s tolikim žarom jeste taj što se ne možemo sami zaštititi. A ako NATO to ne može, Nordijci su alternativa", rekao je Jakobsen.

Promjena identiteta

Iako se ovaj nordijski poziv na oružje kosi s njihovom globalnom slikom, promjena traje već duže vrijeme.

Finska ima jednu od najvećih vojski po glavi stanovnika u Evropi. Može mobilisati 280.000 vojnika za nekoliko sedmica, a gotovo svaki šesti Finac – oko 900.000 ljudi – je rezervista. Podzemna skloništa širom zemlje mogu primiti gotovo cjelokupno preostalo stanovništvo. Finska sada razmatra povlačenje iz Otavske konvencije koja zabranjuje upotrebu protivpješadijskih mina.

Švedska je centar vojne inovacije. JAS 39 Gripen nadzvučni lovci, dizajnirani za kratke piste i borbu protiv ruskih aviona, prvi put su učestvovali u NATO misiji nadzora u martu. Švedski tenk Stridsvagn 122 jedan je od najnaprednijih na svijetu, a CV90 jedno od najboljih borbenih vozila pješadije.

Finska i Švedska imaju obavezni vojni rok. U Švedskoj je vojna služba rodno neutralna i izuzetno selektivna, što je čini elitnim zanimanjem. Dok se druge evropske zemlje bore da popune redove, švedske oružane snage godišnje odbijaju hiljade mladih kandidata.

Norveška, koja je dugo bila kritikovana zbog niskog ulaganja u odbranu uprkos tome što posjeduje najveći svjetski suvereni fond od 1,5 triliona dolara i profitira od visokih cijena energije izazvanih ratom u Ukrajini, nedavno je najavila udvostručenje podrške Kijevu – na više od 8 milijardi dolara do 2025.

"To je priznanje da moramo više pomoći Ukrajini, ali i da moramo pravednije dijeliti teret unutar NATO-a", rekao je Stoltenberg.

Danska je postala jedan od najglasnijih zagovornika ponovnog naoružavanja Evrope. Premijerka Mette Frederiksen je u martu izjavila da ne isključuje mogućnost postavljanja nuklearnog oružja na danskom tlu – historijska promjena stava. Nakon što je Ukrajini donirala svo svoje artiljerijsko oružje, Danska je osmislila plan finansiranja ugovora između ukrajinske vlade i domaćih, finansijski iscrpljenih odbrambenih firmi kako bi proizvodile oružje prilagođeno promjenjivim potrebama bojišta – pristup poznat kao "danski model".

Jačanje ukrajinske odbrambene industrije je održiv način odvraćanja Rusije dok SAD blokira članstvo Ukrajine u NATO-u, rekla je Anna Wieslander, direktorica za sjevernu Evropu pri Atlantic Councilu u Stockholmu.

"Povezivanje naših odbrambenih industrija šalje snažnu poruku", rekla je.

Nordijski putevi se u budućnosti mogu razići. Na primjer, dok su Danska i Švedska spremne poslati trupe u mirovne snage nakon prekida vatre u Ukrajini, Finska, sa svojom granicom dugom 1.330 kilometara prema Rusiji, vjerovatno bi radije zadržala vojnike kod kuće.

Za sada, ujedinjeni nordijski blok mogao bi poslužiti kao model za druge regionalne klastere, poput onog oko Crnog mora, rekao je Matti Pesu, viši istraživač Finskog instituta za međunarodne odnose. Taj model također može poslužiti kao osiguranje u slučaju raspada transatlantskog saveza pod Trumpom.

"To je potencijalni Plan B ako NATO ne uspije", rekao je Pesu.