Uoči planiranog protesta Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti, koji će se održati u nedjelju, 18. maja, federalni ministar trgovine Amir Hasičević naglasio je važnost održavanja neradne nedjelje kao ključnog dijela zakona. Ipak, razmatra se uvođenje fleksibilnijeg modela koji bi omogućio 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, uz unaprijed najavljene termine i povećane naknade za radnike. Trenutni Zakon o unutrašnjoj trgovini, koji je na snazi već šest mjeseci, jasno definira nedjelju kao neradni dan za trgovine.

"Dosadašnji pokazatelji idu u prilog ovom rješenju," kaže Hasičević.

Rast prometa i očuvanje zaposlenosti

Ministar Hasičević istaknuo je da nije zabilježen pad prometa. "Naprotiv, u aprilu je promet porastao za 9,5% u odnosu na isti mjesec prošle godine i za 11,5% u odnosu na mart ove godine," dodao je on. Ovo predstavlja realan rast od 6 do 8% kada se uračuna inflacija. Broj zaposlenih u trgovini ostao je stabilan nakon uvođenja neradne nedjelje.

Prema informacijama Porezne uprave Federacije, rotacija radne snage unutar sektora je uobičajena. Ministar je naglasio da su u stalnoj komunikaciji sa sindikatom, koji nije prijavio probleme vezane za smanjenje broja zaposlenih.

Kompromisno zakonsko rješenje

Federalno ministarstvo trgovine radi na pripremi novog zakonskog rješenja koje predviđa kompromis. Planirani model omogućava 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, koje bi trgovci morali unaprijed prijaviti nadležnoj inspekciji, potrošačima i radnicima. Radnici bi za te dane dobivali posebnu naknadu, najmanje 10% osnovne plaće po nedjelji.

"Ako radnik s minimalnom plaćom od 1.000 KM radi svih 18 nedjelja, to bi značilo dodatnih 1.800 KM godišnje," pojasnio je ministar.

Zahtjevi lokalnih zajednica i izuzeća

Ministar Hasičević objasnio je da su mnoge lokalne zajednice tražile izuzeća od zabrane rada nedjeljom. Međutim, većina nije ispunila uvjete, kao što su dokazi o padu prometa i zaposlenosti. Izuzeća zbog turističkih razloga zatražili su samo Visoko i Neum. Nova zakonska rješenja će onemogućiti daljnja izuzeća na lokalnom nivou, jer će ta mogućnost biti ukinuta.

Nove regulative i kontrola hrane na pumpama

Federalno ministarstvo trgovine nedavno je objavilo Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za trgovine, koji proizlazi iz Zakona o unutarnjoj trgovini. Iako su tehnički pravilnici redovna pojava, ovaj je izazvao posebnu pažnju javnosti zbog odredbi o prodaji prehrambenih proizvoda na benzinskim pumpama i radu drogerija.

"Malo smo pooštrili pravila igre kako bismo zaštitili potrošače i konkurentnost," objasnio je ministar. Posebno se osvrnuo na zabrinutost oko prodaje hrane na benzinskim pumpama, naglašavajući da nije zabranjena prodaja sendviča ili kafe, ali da za to moraju postojati odgovarajuće registracije i uvjeti.

"Ne možemo se igrati zdravljem naših građana tako što će kupovati hranu u nehigijenskim uvjetima," istaknuo je ministar Hasičević.

Ministar Amir Hasičević predstavio je nova pravila za drogerije i trgovinske objekte u Bosni i Hercegovini. Prema novom pravilniku, precizno su definirane minimalne veličine objekata i pristupi za invalide. Po prvi put, jasno je definiran pojam drogerije, što je ključno s obzirom na to da su bile izuzete od zabrane rada nedjeljom.

Sprječavanje zloupotreba i novi tehnički uvjeti

Kako bi se spriječile zloupotrebe, drogerije sada ne smiju prelaziti 50 kvadratnih metara i moraju raditi neprekidno, bez prodaje preko šaltera. "Vidjeli smo da postoje načini da se, uvjetno rečeno, zaobiđu zakonske odredbe u cilju ostvarivanja vlastitih profitnih ciljeva“, izjavio je ministar Hasičević. Ističe da će subjekti imati rok od šest mjeseci za prilagodbu novim uvjetima.

Jednaki uvjeti i zaštita potrošača

Prema ministru, cilj ovih mjera je stvaranje jednakih uvjeta na tržištu i zaštita potrošača. Ministarstvo je također finaliziralo Zakon o zaštiti potrošača, koji je usklađen s evropskim zakonodavstvom. Zakon uključuje desetak evropskih direktiva i uskoro će biti upućen Vladi, a zatim u parlamentarnu proceduru.

"Federacija nije imala vlastiti zakon o zaštiti potrošača“, pojasnio je ministar, dodajući da je korišten zakon iz 2003. godine koji nije odgovarao savremenom tržištu. Novi zakon posebno definira povrat robe, garancije, obaveze rezervnih dijelova i informiranje potrošača.

Transparentnost u formiranju cijena

Novi zakon donosi posebno poglavlje o transparentnosti cijena, što je ključno zbog čestih poskupljenja. "Zbog toga smo, uz digitalizaciju i pojednostavljenje izvještavanja, predvidjeli obavezu da jasno istaknu pravila formiranja cijena“, dodao je ministar. Ovo će omogućiti potrošačima da razumiju proces formiranja cijena.

Zaštita potrošača u online trgovini

Posebna pažnja posvećena je zaštiti potrošača u online trgovini. Novi zakon omogućit će alternativno rješavanje sporova putem digitalnih komunikacija, bez sudskih postupaka. Strategija razvoja trgovine Federacije BiH obuhvatit će razdoblje od 2025. do 2030. godine, s ciljem razvoja konkurentnog tržišta i povećanja udjela domaćih proizvoda.

Podrška domaćim proizvođačima

Ministar najavljuje uvođenje "domaće police“ u marketima i mogućnost subvencioniranja domaćih proizvoda. "Usmjerit ćemo se na prehrambenu industriju i zaštititi male proizvođače, omogućujući im lakši pristup velikim trgovačkim lancima“, naglasio je ministar.

Izrada zakonodavnog okvira za e-trgovinu

Planirana je izrada federalne e-platforme koja bi zaštitila lokalne proizvođače od konkurencije stranih online trgovina. Ministar najavljuje izradu Zakona o e-trgovini, koji će obavezati sve online prodavače u Federaciji BiH da izdaju fiskalni račun i obračunaju porez.

E-trgovina u sivoj zoni

Novi Zakon o e-trgovini u Federaciji BiH ušao je u finalnu fazu pripreme, s ciljem borbe protiv sive ekonomije. Ministar očekuje povrat između 200 i 300 miliona KM u državni proračun kroz sprječavanje nelegalne online prodaje. "Predvidjeli smo da je to 200 ili 300 miliona maraka poreza koji država polaže pravo na, a ne dobije ih“, rekao je ministar Hasičević.

Pravne regulative za online platforme

Novi zakon jasno definira pojmove webshopa i platforme, dajući društvenim mrežama poput Facebooka isti pravni status kao i klasičnim online platformama kada se koriste za prodaju. "Istu obavezu će imati i Meta, odnosno Facebook ili neka druga društvena mreža“, istakao je ministar.

Jedan od segmenata zakona odnosi se na kurirske službe koje će biti obavezne osigurati dostupnost podataka o prodavačima. Time se želi stvoriti transparentan lanac online trgovine, uz očuvanje zaštite osobnih podataka kupaca. "E-trgovina će biti legalna, ili je neće biti. Bolje da je nema, ako nije legalna“, zaključio je ministar Hasičević u razgovoru za Fenu.