Hrvatska demokratska zajednica očekuje da u novom sazivu Vijeća ministara BiH dobije jedno od dva resora – ministarstvo finansija ili ministarstvo vanjskih poslova. Predsjednica Federacije BiH i potpredsjednica HDZ-a Lidija Bradara kazala je da stranka istovremeno nema unaprijed određenog partnera među bošnjačkim strankama, ali da ne isključuje razgovore ni sa Socijaldemokratskom partijom ni sa Strankom demokratske akcije.

Bradara je, gostujući na Federalnoj televiziji, najavila da će pregovori o formiranju vlasti biti intenzivirani nakon što bude poznat konačan sastav zakonodavnih tijela. Buduće odnose među strankama opisala je kao partnerstva koja bi se zasnivala na parlamentarnoj većini i dogovoru o konkretnim političkim pitanjima.

„Mi ne možemo u BiH govoriti o klasičnim koalicijama. Govorit ćemo o partnerstvima, o nekom minimumu matematike i politike koji se može naći po određenom političkom pitanju“, kazala je Bradara.

Govoreći o raspodjeli ministarskih pozicija, navela je da HDZ smatra kako je svojim političkim kapacitetom zaslužio jednu od dvije pozicije koje smatra važnim.

„Smatram da Hrvatska demokratska zajednica sa svojim kapacitetom treba dobiti jednu od te dvije pozicije“, rekla je, misleći na ministarstva finansija i vanjskih poslova.

Pohvale saradnji sa SDP-om, ali SDA ostaje opcija

Na pitanje da li HDZ više naginje SDP-u ili SDA, Bradara je odgovorila da stranka nema favorita. Ipak, posebno je pozitivno ocijenila saradnju sa SDP-om tokom proteklog mandata, navodeći da su odnosi bili obilježeni razumijevanjem i izostankom preglasavanja.

„Mi nemamo preferencije. Odlučili smo se da legitimni predstavnici bošnjačkog naroda biraju svoje partnere i mi ćemo birati svoje. Moram istaknuti da je ovaj mandat koji smo proveli sa SDP-om obilježen velikim razumijevanjem, relaksiranjem odnosa, bez preglasavanja“, navela je.

Mogućnost dogovora sa SDA također nije zatvorila. Kazala je da će HDZ razgovarati s partnerima koji imaju većinu unutar bošnjačkog naroda, bez obzira na to koja će stranka biti izabrana.

„Mi ćemo se i u toj situaciji snaći i razgovarati s partnerima koji imaju većinu unutar bošnjačkog naroda“, rekla je.

Za Savez nezavisnih socijaldemokrata Bradara je kazala da ga pri formiranju državne vlasti nije moguće zaobići, obrazlažući to time da je ta stranka pobjednik među „srpskim strankama“.

Izborni zakon, Ustavni sud i ustav Federacije BiH

Među pitanjima koja HDZ smatra važnim Bradara je izdvojila izmjene Izbornog zakona BiH. Prema njenim riječima, rješavanje tog pitanja povezano je sa stabilnošću Bosne i Hercegovine i njenom evropskom budućnošću.

„Izborni zakon nije uslov, ali je uslov stabilnosti Bosne i Hercegovine, evropske budućnosti Bosne i Hercegovine. Mislim da je krajnje vrijeme da riješimo to pitanje jer ono opterećuje sve političke odnose“, istakla je.

Bradara je, govoreći o zahtjevima SNSD-a za reformu Ustavnog suda BiH, navela da se s tim zahtjevima suštinski slaže. Smatra da bi odgovornost trebalo prenijeti na domaće političare, sudije i pravnike.

„Mislim da je vrijeme da domaći političari, domaće sudije i domaći pravnici preuzmu odgovornost“, navela je.

Dodala je da bi trebalo otvoriti i razgovore o novom ustavu Federacije BiH, ali uz konsenzus i osiguravanje dvotrećinske većine potrebne za njegovo donošenje.

Zakon o državnoj imovini povezuje s investicijama

Odmah nakon Izbornog zakona po važnosti je navela zakon o državnoj imovini. Bradara smatra da neriješeno pitanje raspolaganja tom imovinom zaustavlja investicije i otežava lokalnim zajednicama realizaciju važnih projekata.

„Zakon koji smatram najvažnijim iza Izbornog zakona jeste zakon o državnoj imovini. Mi imamo zaustavljene investicije. Naše lokalne zajednice nisu u mogućnosti realizirati sve ono što im je važno“, kazala je.

Kao prvi korak predložila je da se iz zabrane raspolaganja izuzmu javne investicije, među kojima je navela škole, vrtiće, ceste i puteve.

„Ja bih bila sretna kada bismo barem odvojili ono što su javne investicije, škole, vrtići, ceste, putevi“, rekla je.

Zabranu raspolaganja državnom imovinom vidi i kao prepreku projektu Južne plinske interkonekcije. Ipak, ne očekuje da će taj projekt biti preispitan zbog promjena na američkoj političkoj sceni.

„Mislim da je taj projekt poprilično daleko otišao i ne vjerujem da će on biti preispitan tek tako“, ocijenila je.

O evropskom putu i sastancima s Munjićem

Bradara je zastoj na evropskom putu Bosne i Hercegovine pripisala strankama koje su pokušavale promijeniti odnose u državnoj vlasti. Kazala je da su pojedine stranke nastojale druge izbaciti iz vlasti, ali da se to pokazalo nemogućim zbog ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine.

„To su stranke koje nisu htjele prihvatiti neminovnost i činjenicu da postoje partnerski odnosi u Bosni i Hercegovini. Nasilno su htjele pojedine stranke izbaciti iz vlasti i to se pokazalo nemogućim zbog našeg ustavnog ustrojstva“, ustvrdila je.

Na pitanje odnosi li se to na Trojku, koju čine SDP, Narod i pravda i Naša stranka, odgovorila je da misli na „pojedine stranke“ iz tog bloka, ali nije precizirala na koje.

Bradara je potvrdila i da se sastajala s Vahidinom Munjićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Federalne uprave policije. Istovremeno je odbacila tvrdnje da je od njega tražila da nekoga zaposli.

„Ja ne sporim da je gospodin Munjić bio kod mene na sastancima. Postoji puno tema o kojima smo mi razgovarali. Ja nisam tražila da gospodin Munjić ikoga zaposli, niti imenom niti prezimenom“, izjavila je.

Prema njenim riječima, razgovori su se odnosili na nacionalnu zastupljenost zaposlenih u Federalnoj upravi policije i Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova. Bradara je kazala da je od Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i Federalne uprave policije dobila zvaničan podatak prema kojem u tim institucijama radi oko dva i po posto Hrvata, zbog čega je željela saznati razloge takvog stanja i mogućnost njegovog poboljšanja.

„Meni je bilo stalo da, budući da sam dobila zvanični podatak od Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i Federalne uprave policije da u te dvije institucije oko dva i po posto radi Hrvata, vidim koji su razlozi i da li je moguće da se to popravi“, kazala je Bradara.