Marinko Čavara, član Predsjedništva HDZ-a BiH, izjavio je da Demokratska fronta (DF) nije poželjan partner HDZ-u BiH u budućoj vlasti. U razgovoru za Dnevnik RTV HB rekao je i da bi naredni mandat trebalo iskoristiti za rješavanje otvorenih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini.

Čavara je, govoreći o formiranju vlasti na federalnom i državnom nivou, ocijenio da pregovore treba intenzivirati nakon objave konačnih izbornih rezultata. Smatra da politički partneri moraju postići dogovor o pitanjima koja godinama opterećuju odnose u BiH.

Podsjetio je da Izborni zakon BiH propisuje rokove za konstituisanje zakonodavnih tijela nakon objave konačnih izbornih rezultata. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, prema njegovim riječima, treba biti konstituisan u roku od 30 dana od objave konačnih rezultata.

Čavara je ukazao i na procedure koje prethode preuzimanju poslaničkih mandata. To se posebno odnosi na situacije u kojima izabrani zastupnici odluče ostati na funkcijama u izvršnoj vlasti, pa svoje mandate u zakonodavnom tijelu stave u mirovanje.

„Imamo sada složene procedure koje preciziraju i mirovanje mandata, pa dok oni koji su odlučili nastaviti funkcionisanje u izvršnoj vlasti, koju su dosad obavljali, zamrznu mandate, odnosno stave ih u mirovanje kako bi ih preuzeli sljedeći kandidati s listi, vjerovatno će se ta procedura malo ubrzati do rokova koji su predviđeni“, rekao je Čavara.

DF nije partner kojeg HDZ BiH želi

Komentarišući moguće pregovore o formiranju parlamentarne većine, Čavara je među važnim akterima izdvojio HDZ BiH, SDA i SNSD. Njegova je ocjena da su te stranke dobile dominantno povjerenje pripadnika triju konstitutivnih naroda.

Na pitanje o mogućnosti da SDA u buduću vlast uključi i Stranku za BiH te DF, Čavara je rekao da HDZ BiH Demokratsku frontu ne vidi kao poželjnog partnera.

„Normalno da nama nije poželjan partner Demokratska fronta zbog svega onoga što je oličenje njihove, može se reći, antihrvatske politike, te zbog zloupotrebe mogućnosti izglasavanja člana Predsjedništva suprotno volji hrvatskog naroda“, izjavio je Čavara.

Dodao je da je za funkcionisanje vlasti potreban dovoljan broj glasova i stabilna parlamentarna većina. Koje će stranke na kraju činiti vlast, prema njegovim riječima, bit će poznato nakon pregovora.

Čavara smatra da bi predstojeći mandat mogao otvoriti prostor za rješavanje pitanja koja su godinama predmet političkih nesuglasica. Kao prioritete je naveo Izborni zakon BiH i državnu imovinu.

Govoreći o odnosima HDZ-a BiH, SDA i SNSD-a, kazao je da su te stranke dugo dio vlasti i da se međusobno dobro poznaju.

„Tko je koga htio izvarati – varao“, rekao je opisujući dosadašnje političke odnose. Dodao je da, prema njegovom mišljenju, među partnerima više nema nepoznanica.

„Sada nema nepoznanica i mislim da je ovo prilika da riješimo sporna pitanja između tri konstitutivna naroda te da na taj način relaksiramo odnose u Bosni i Hercegovini i stvorimo pretpostavke da se puno više pažnje posveti boljem životu u BiH, evropskim integracijama, pa i NATO integracijama, kako bismo osigurali što mirniji i stabilniji život u BiH. To nam je najvažnije u turbulentnim vremenima u svijetu“, rekao je Čavara.

Kritike na račun Evropske unije

Osvrćući se na evropske integracije, Čavara je ocijenio da je HDZ BiH, odnosno Hrvatski narodni sabor, tokom proteklog mandata predvodio brojne procese na evropskom putu. Naveo je da su ministri iz te stranke predlagali veliki broj evropskih zakona, ali je istakao i doprinos predstavnika SNSD-a u Vijeću ministara BiH.

Komentarisao je i odnos SNSD-a prema Evropskoj uniji. Prema njegovoj ocjeni, nepovjerenje dijela srpskog naroda prema evropskim institucijama povezano je s odnosom pojedinih članica EU prema toj stranci i njenom lideru Miloradu Dodiku.

„Normalno da se to može popraviti jednom drugom politikom u Bosni i Hercegovini, a isto tako i drugom politikom unutar Evropske unije“, kazao je Čavara.

Posebno je kritikovao, kako je naveo, dvostruke standarde Evropske unije u procesu proširenja. Pri tome je uporedio položaj Bosne i Hercegovine s položajem Ukrajine.

„Vidimo da smatraju kako Ukrajina, koja je zemlja u ratu i koja ne kontroliše više od 20 posto svoje teritorije, ispunjava uslove za članstvo u Evropskoj uniji, što je apsolutno teško prihvatljivo kao realno i kao istinito“, rekao je Čavara.

Prema njegovoj procjeni, eventualni ulazak Ukrajine imao bi veliki utjecaj na Evropsku uniju, dok bi članstvo Bosne i Hercegovine, koja ima znatno manje stanovnika, izazvalo mnogo manje promjene.

„Prema tome, to su dvostruka mjerila gdje nije uvijek do toga šta smo mi ispunili ili nismo ispunili, nego je pitanje politike u Evropskoj uniji koja će prevladati u ovom ili drugom smjeru“, ocijenio je.

Na kraju razgovora Čavara je izrazio nadu da će buduća vlast biti stabilna. Dodao je da bi prije potpisivanja partnerskih sporazuma trebalo definisati način rada i prioritete, uključujući rješavanje odnosa među konstitutivnim narodima.

„Treba izmijeniti nekoliko zakona i definisati da ćemo raditi na prosperitetu i na dobrobiti, a ne na međusobnim političkim obračunima koji su nas koštali zastoja zadnje dvije godine u proteklom mandatu“, zaključio je Čavara.