Nedostaci uglja za stare termoelektrane kojima se bliži kraj radnog vijeka. Nedovoljno ulaganja u nove elektrane. Ovo su, u kratkim crtama, razlozi zašto je Bosna i Hercegovina postala zavisna od uvoza električne energije, tvrdi energetski ekspert Almir Muhamedbegović za Radio Slobodna Evropa (RSE). Između 2021. i 2024. godine proizvodnja električne energije u BiH je pala za 15 posto, što ukazuje na to da domaća proizvodnja nije dostatna, pa je uvoz postao neizbježan.

Uvezeno je 120 posto više električne energije nego prethodne godine. Tokom prošle godine u BiH je uvezeno 120 posto više električne energije u poređenju s prethodnom godinom, dok je 2024. godine zabilježen najveći iznos uvoza u posljednjih šest godina, prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK). Uvoz je potpuno "izmakao" kontroli u prvom kvartalu ove godine, kada je u BiH uvezeno više električne energije nego u prvim kvartalima prethodnih pet godina zajedno.

Energetska kriza u javnim, ali ne i privatnim firmama. "Dugogodišnje sumnjivo poslovanje tri javne elektroprivrede rezultiralo je time da Bosna i Hercegovina danas ne proizvodi dovoljno uglja za termoelektrane, koje su ionako na izdisaju", navodi Muhamedbegović. Također ističe da BiH nije izgradila dovoljno novih elektrana bilo koje vrste kako bi kompenzirala nedostatak električne energije. Naglašava da je BiH u posljednjim desetljećima proizvodila mnogo više električne energije nego što je koristila, ali tada profit od izvoza viškova nisu ostvarivale javne elektroprivrede, već desetak posrednika. Ugovore o prodaji viškova električne energije posrednicima, kaže on, domaće elektroprivrede još uvijek čuvaju kao poslovnu tajnu. Objašnjava da je "EFT", jedna od posredničkih firmi koje su trgovale viškovima električne energije, danas najveći privatni proizvođač.

20 posto električne energije proizvedene u BiH dolazi iz privatne termoelektrane. Otprilike 20 posto električne energije proizvedene u BiH dolazi iz prve privatne termoelektrane koju je ova kompanija izgradila u Stanarima 2016. godine. Prošle godine ista kompanija je pustila u rad i svoju hidroelektranu Ulog na Neretvi. Ostalih 80 posto električne energije u Bosni i Hercegovini proizvela su tri javna preduzeća. Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EPBiH) proizvela je 37 posto, Elektroprivreda Republike Srpske (EPRS) 32 posto, uglavnom iz termoelektrana. Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB) proizvela je 11 posto, uglavnom iz hidroelektrana.

Manjak uglja za termoelektrane u Federaciji BiH. Amer Jerlagić, bivši direktor EPBiH, kaže za RSE da su vlasti Federacije Bosne i Hercegovine previše olako i neodgovorno zanemarile ugalj i brigu o rudarima i rudnicima. Oko 60 posto električne energije u BiH proizvodi se u termoelektranama na ugalj, ali je proizvodnja uglja drastično smanjena. Proizvodnja u sedam rudnika u vlasništvu Elektroprivrede BiH prepolovljena je između 2018. i 2023. godine, dok je njihovo poslovanje obilježeno optužbama za korupciju, štrajkovima i gubicima u poslovanju koji su premašili 469 miliona eura. { googletag.display('intext_4'); });

"Kad nemate dovoljno uglja, nemate ni struje iz termoelektrana. Nemamo rješenje koje bi jednostavno nadomjestilo ugalj, koji može dati električnu energiju kad nema sunca, vjetra ili kiše", kaže on. Jerlagić smatra da bi se Bosna i Hercegovina trebala ugledati na Poljsku i Rumuniju, koje su veliki proizvođači električne energije iz uglja, iako su članice Evropske unije (EU). "Dok god se ugalj koristi u tim zemljama EU, ne vidim razlog zašto u maloj Bosni i Hercegovini ne bismo i mi koristili ugalj, naravno uz odsumporavanje i poštivanje svih ekoloških normi koje moderne termoelektrane moraju poštovati", kaže on.

Uprave rudnika unajmljuju rudare i mehanizaciju od privatnih kompanija. Ured za reviziju Federacije BiH godinama upozorava da uprave rudnika unajmljuju rudare i mehanizaciju od privatnih firmi za desetine miliona maraka godišnje, iako imaju vlastite radnike i mašine. Sindikati rudara godinama upozoravaju da je Elektroprivreda BiH lošim i sumnjivim poslovanjem devastirala vlastite rudnike, a danas kupuje ugalj od privatnih rudnika. EPBiH je 2022. godine kupila skoro milion tona uglja od dva privatna rudnika, plaćajući 77 eura po toni, dok je iste godine vlastitim rudnicima plaćala 37 eura po toni, pokazuju podaci federalnih revizora.

Šta kažu vlasti Federacije BiH? Zbog nedostatka uglja i zastarjelih termoelektrana, proizvodnja električne energije u Federaciji Bosne i Hercegovine smanjena je za skoro četvrtinu u posljednje četiri godine. Iz Vlade Federacije BiH poručuju da je "problem eskalirao" i da je nužna "što hitnija sanacija energetskog sektora". "Više nemamo pravo na improvizaciju", izjavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, 28. aprila za novinsku agenciju FENA. "Prvi put nakon 30 godina vlada je održala tematsku sjednicu posvećenu energetici, što je znak da stvari nećemo ignorisati", izjavio je tom prilikom premijer Vlade Federacije BiH, Nermin Nikšić, i dodao da vlada "ima plan i traži međunarodnu podršku da ga provede", ne otkrivajući detalje plana. Vlada Federacije BiH je, istovremeno, odbila zahtjev RSE da dostavi kopiju dokumenta pod nazivom "Informaciju o stanju u Energetskom sektoru Federacije BiH", koju je usvojila na sjednici 13. marta ove godine.

Iz Elektroprivrede BiH nisu komentarisali eksplozivan rast uvoza u prvom kvartalu ove godine, napominjući da je direktor ove kompanije Sanel Buljubašić, više puta komentarisao aktuelno stanje u ovom sektoru. Na stranici kompanije je Buljubašićeva izjava od 18. marta, u kojoj za stanje krivi rudnike u vlasništvu ovog preduzeća, jer ne isporučuju ugovorene količine uglja, te nedovoljno kiše, što je smanjilo proizvodnju i u hidrocentralama. Uz to, Buljubašić krivi i domaćinstva koja kupuju toplotne pumpe za grijanje domova, što povećava potrošnju električne energije. Međutim, ukupna potrošnja električne energije u BiH je 2024. godine bila skoro pet posto manja nego 2015. godine, pokazuju podaci DERK-a.

Manjak uglja i u Republici Srpskoj, ali samo u javnim termoelektranama. Elektroprivreda Republike Srpske je početkom ove godine počela isporučivati trećinu električne energije iz termoelektrane Ugljevik za slovenačku elektroprivredu, što je dodatno stvorilo potrebu za uvozom, kaže za RSE, Ivan Koprivica, izvršni direktor za tehničke poslove u ovom preduzeću. Objašnjava da je slovenačka kompanija učestvovala u izgradnji termoelektrane Ugljevik, za vrijeme bivše Jugoslavije, te je do rata 1990-tih godina preuzimala trećinu energije iz ove termoelektrane. "U ratu je prekinuta ta isporuka, i oni su kasnije tražili svoj dio, što je i dosuđeno arbitražom, koju mi moramo poštovati. I krenulo je to ove godine", objašnjava Koprivica. Dodaje da je ova termoelektrana krajem prošle godine ostala bez uglja. Naime, Vlada Republike Srpske je 2013. godine dodijelila koncesiju za eksploataciju uglja u Ugljeviku kompaniji "Comsar Energy Republika Srpska" u vlasništvu ruskog oligarha Rašida Serdarova, koji je najavio izgradnju novog bloka termoelektrane "Ugljevik 3". Nova termoelektrana nikad nije izgrađena, a Vlada RS-a je pokrenula proces otkupa Serdarove firme za još neobjavljen iznos. Ova koncesija je uzrokovala nestašicu uglja koja je novembru i decembru prošle godine zaustavila rad Termoelektrane u Ugljeviku na više od deset dana.

"Tu se mora uzeti u obzir, naravno, i starost samih termoelektrana, termoelektrane Gacko i termoelektrane Ugljevik, koje su odradile taj neki svoj projektovani životni vijek od 200.000 sati. Nužna su ozbiljna ulaganja u te elektrane da bi one nastavile raditi", kaže Koprivica. Rješenje je, dodaje on, graditi nove proizvodne kapacitete, te očekuje da će tokom 2027. i 2028. godine biti pušten u pogon hidroelektrane "Dabar" i "Bistrica", što će sigurno doprinijeti da EPRS ozeleni i ojača svoj energetski portfolij.

Problema sa ugljem nije imao "EFT", jer je ova privatna kompanija izgradila termoelektranu u Stanarima na ležištu uglja, za čiju eksploataciju je prethodno dobila koncesiju vlasti RS-a. Od ove kompanije je ugalj posljednjih godina kupovala i Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina ima 14 aktivnih rudnika uglja. Deset u javnom, a četiri u privatnom vlasništvu. Od tog broja, njih osam su u vlasništvu entiteta Federacija BiH i njenog javnog preduzeća Elektroprivrede BiH. Dva su u vlasništvu Elektroprivrede drugog entiteta, Republike Srpske. Više od 95 posto godišnje proizvodnje uglja u BiH se iskoristi kao gorivo za proizvodnju struje u pet termoelektrana- Tuzli, Ugljeviku, Stanarima, Kaknju i Gacku.