Odluku o tome hoće li Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine učestvovati u formiranju nove vlasti donijet će članstvo na vanrednom kongresu SDP-a, koji bi mogao biti održan 5. decembra. Predsjednik SDP-a BiH i premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić rekao je da njegova stranka neće prihvatiti bezuslovnu podršku bilo kojoj političkoj opciji, niti će biti partner onima koji žele narušavati ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Nikšić je, govoreći o postizbornim odnosima, mogućim koalicijama i blokadama, naveo da se izborni rezultati moraju uvažiti, uključujući rezultat Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Republici Srpskoj. Međutim, istakao je da o budućoj poziciji SDP-a neće odlučivati druge političke stranke, uključujući Hrvatsku demokratsku zajednicu i SNSD.
„Partnera i koalicije određuju izborni rezultati. Naravno, treba uvažavati izborne rezultate i treba reći da je rezultat, posebno kada je u pitanju Republika Srpska i SNSD, značajan i da se ti rezultati moraju uvažiti kod konstituisanja koalicija, dogovaranja parlamentarnih većina i formiranja vlasti“, kazao je Nikšić.
Na izjavu Milorada Dodika da za Stranku za Bosnu i Hercegovinu nema mjesta u novoj većini, predsjednik SDP-a BiH odgovorio je da njegova stranka ne može biti zamjena za bilo kojeg političkog partnera.
„Nismo mi alternativa nikome, pa ni Stranci za Bosnu i Hercegovinu. Ne bi to bila prva izjava gospodina Dodika koja se ne realizuje i ne ostvari“, rekao je Nikšić.
Osvrćući se na stav HDZ-a da bi SDP trebao biti dio nove vlasti, Nikšić je rekao da ga takva mogućnost ne iznenađuje, imajući u vidu dosadašnju saradnju u Vladi Federacije BiH. Prema njegovim riječima, gotovo sve odluke u tom periodu donesene su jednoglasno. Izuzetak je bio zakon o Južnoj interkonekciji, kada je HDZ preglasan, ali ni tada, kako je naveo, nije došlo do blokade rada Vlade Federacije BiH.
Istovremeno, Nikšić je odbacio mogućnost da SDP u novoj vlasti dobije sporednu ulogu ili da bude priljepak drugoj stranci. Kao raniji primjer naveo je Demokratsku frontu, za koju je rekao da je u izbornim ciklusima svoje glasove, kao građanska opcija, davala Stranci demokratske akcije.
„Mi nećemo biti priljepak Stranke demokratske akcije. Vidite kako je na kraju prošao DF, noseći svaki izborni ciklus one glasove koje kao građanska opcija navodno dobije, dajući ih u miraz SDA-u. SDP to neće. Ukoliko bude partnera koji žele sa SDP-om da prave vlast, onda ćemo u tome učestvovati kao ravnopravan partner“, poručio je.
Nikšić je rekao da bi mu bilo jednostavnije da predloži odlazak u opoziciju, s obzirom na to da je SDP do sada bio dio vlasti, ali takav potez ne smatra odgovornim. Zbog toga će, kako je naveo, prihvatiti odluku koju donese članstvo.
„Meni bi najlakše bilo da kažem: vidite, mi smo do sada bili u vlasti, potvrdili smo rezultate, ja mislim da trebamo ići u opoziciju, da se malo kuhaju u ovome. Mislim da to nije opcija i nije odgovorno ponašanje. Zbog toga kažem da ću ispoštovati svaku odluku koju članstvo SDP-a bude na postavilo“, istakao je.
Govoreći o mogućem utjecaju SDP-a u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik stranke procijenio je da bi SDP mogao imati osam ili devet delegata u Klubu Srba. Konačan broj delegata, međutim, još nije poznat.
Podsjetio je da SDP ni u ranijim mandatima nije blokirao formiranje vlasti, iako je, prema njegovim riječima, za to imao političke mogućnosti. Kazao je da stranka neće prihvatati da pomaže drugima, dok je istovremeno optužuju za izdaju, kriminal i korupciju.
„Valjda ne očekuje niko da mi stalno budemo ti koji će širiti ruke, pomagati drugima, a nas optuživati za izdaju, kriminal i korupciju. Ako neko želi našu podršku, a da mi ne budemo dio priče, morat će sjesti s nama, pogledati nas u oči i reći šta je to što smo izdali i kako“, kazao je.
Odbacio je i navode o raskolu u SDP-u. Prema njegovim riječima, članovi imaju pravo na različita mišljenja o ulasku u vlast, ali odluke stranačkih organa obavezuju sve članove.
Nikšić je potvrdio da je razgovarao s otpravnikom poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, gospodinom Ginkelom, ali je odbacio tvrdnje da američka administracija zagovara ulazak SDP-a u novu vlast. Kako je naveo, razgovor nije značio učešće Ambasade SAD-a u procesu formiranja vlasti.
„Otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, gospodin Ginkel, bio je vrlo jasan i precizan da oni ni na koji način niti žele niti će učestvovati u tom procesu“, rekao je.
Dodao je da se započeti projekti moraju nastaviti bez obzira na sastav buduće vlasti. Među njima je naveo Južnu interkonekciju i ulaganja u namjensku industriju.
Nikšić je podsjetio da je SDP ranije prekinuo partnerstvo sa SNSD-om nakon donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su, prema njegovim navodima, narušavali ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Poručio je da SDP ni ubuduće neće pristati na zahtjeve koji bi ugrozili ustavni poredak države.
„Ne mislim da možemo naći partnere koji su spremni rušiti ustavni poredak Bosne i Hercegovine. SDP sigurno nije taj partner i na nas tu, na tim osnovama, ne može ni računati niti to planirati“, poručio je.
Govoreći o istrazi POSKOK-a koja se odnosi na imenovanje vršioca dužnosti direktora Federalne uprave policije, Nikšić je odbacio sumnje u nezakonito postupanje. On je istragu ocijenio politički motivisanom i rekao da iza nje vidi spregu politike, političkih partija i sigurnosnih službi.
„Ako ovo nije politički proces, ja ne znam šta je. Ja znam ko stoji iza toga. Naravno, ne mogu to dokumentovati, ali znam da je ovo sprega politike, političkih partija i sigurnosnih službi i da se to provodi kroz POSKOK“, izjavio je Nikšić.
Prema njegovim riječima, postupanje koje je predmet istrage već je ranije bilo razmatrano pred nadležnim tužilaštvom. Naveo je da je Kantonalno tužilaštvo preuzelo raspoloživu dokumentaciju, saslušalo svjedoke i donijelo naredbu o neprovođenju istrage.
„Kantonalno tužilaštvo uzelo je svu raspoloživu dokumentaciju, saslušalo sve svjedoke i donijelo naredbu o neprovođenju istrage jer ta radnja nije krivično djelo, ni ono za koje je prijavljeno niti bilo koje drugo krivično djelo predviđeno Krivičnim zakonom“, ustvrdio je Nikšić.
Govoreći o porukama koje su javnosti predstavljene u okviru takozvane afere „Spengavanje“, rekao je da je njihov sadržaj prikazan bez konteksta. Nikšić je naveo da je prije SMS poruke dobio informaciju da zamjenik komesara u Ministarstvu unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona naplaćuje novac za zapošljavanje policajca i višeg inspektora.
Kako je rekao, tu je informaciju, odnosno fotografiju, poslao direktoru policije, uz pitanje: „Hoćemo li konačno ‘spengati’ nekog kriminalca?“ Dodao je da ne vidi problem u tome da premijer traži da se kriminalci hvataju i naglasio da nije rekao koga treba hapsiti niti šta treba raditi.
„Oni su svjesno prikazali samo ovu SMS poruku. Nisu prikazali sliku koja je prethodila toj poruci, gdje sam ja dobio vrlo precizno navedeno da zamjenik komesara u MUP-u HNK naplaćuje određeni iznos novca za zapošljavanje policajca i višeg inspektora. Ja pošaljem tu sliku direktoru policije. Hoćemo li konačno ‘spengati’ nekog kriminalca? Šta je problem da premijer traži da se kriminalci hvataju? Nisam ja rekao koga da hvataju, šta da rade“, rekao je.
Najavio je mogućnost podnošenja krivične i disciplinske prijave protiv tužiteljice.
„Naravno da ću se boriti svim silama i da ću ići i s krivičnom prijavom protiv tužiteljice i s disciplinskom prijavom“, poručio je.
U istom kontekstu govorio je i o navodnim pritiscima povezanim s američkom kompanijom Regulus te njenim interesovanjem za Pretis i Binas. Nikšić je rekao da su ga posjetili penzionisani pripadnici CIA-e i prenijeli mu poruku o mogućoj negativnoj kampanji ukoliko ne posluša Regulus.
„Došli su da mi kažu da bi bilo dobro da ja poslušam Regulus jer su oni odvojili značajan budžet da vode negativnu kampanju. A ako ja pristanem da im prodam Pretis i Binas, onda će se oni pobrinuti da nemam problema u kampanji finansijski i da me ovi ne prozivaju izdajnikom. Naravno, ja nisam čovjek koji tako lako pada na te pritiske“, kazao je Nikšić.
Na kraju je govorio o realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije. Prema njegovim riječima, radi se na ugovoru, ali dalji napredak otežava zabrana raspolaganja državnom imovinom.
„To je bila jedna od tema o kojoj sam razgovarao s gospodinom Ginkelom. Naravno, imamo tu ograničavajući faktor koji se zove zabrana raspolaganja državnom imovinom. Nije mi padalo na pamet ni tada ni sada, a ne pada mi na pamet ni ubuduće, da uradim bilo šta što će kršiti pozitivne zakonske propise u Bosni i Hercegovini“, istakao je.
