Fondacija Progressus objavila je ukidanje javnog poziva BTP-26 za nabavku mađarske poljoprivredne mehanizacije, opreme i alata, nakon što je Vlada Mađarske stavila van snage odluku o dodjeli bespovratnih sredstava. Time je obustavljena realizacija programa podrške poljoprivrednicima u Republici Srpskoj.
Poziv je otvoren 13. marta 2026. godine i privukao je veliko interesovanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača. Fondacija je, međutim, naglasila da sama obustava nije dokaz nezakonitosti ranijeg aranžmana niti potvrđuje razloge zbog kojih je mađarska vlada promijenila odluku.
Otvorena pitanja o procedurama
Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanje da li zajednički projekti entiteta RS s drugim državama zavise od rada institucija ili od odnosa političkih lidera. Analitičarka Tanja Topić smatra da je potrebno javno razmotriti procedure, transparentnost i politički utjecaj.
„Ovdje možemo otvoriti pitanje da li su i u kojoj mjeri poštovane procedure, koliko su sklopljeni poslovi bili transparentni, te koliki uticaj je na sve imala politika?“, rekla je za Srpskainfo.
Promjene vlasti u Srbiji mogle bi dovesti do preispitivanja netransparentnih aranžmana, ali nisu navedene konkretne odluke o prekidu zajedničkih projekata s tom državom.
Tanja Topić (Foto: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER)
Ekonomista Milenko Stanić upozorava da su međunarodni projekti posebno osjetljivi na političke promjene kada se zasnivaju na dogovorima pojedinaca, a ne na radu nadležnih institucija.
Milenko Stanić (FOTO: BN TV INFO/YOUTUBE/SCREENSHOT)
Stanić smatra da su u aranžmane s Mađarskom trebala biti uključena resorna ministarstva i vlade, umjesto da njihova održivost zavisi od odnosa Viktora Orbána i Milorada Dodika. Prema njegovoj procjeni, slična pitanja mogla bi se pojaviti i u saradnji sa Srbijom, naročito kod poslova za koje nisu dostupni jasni ugovori, procedure i izvori finansiranja.
On očekuje da bi dio takvih aranžmana mogao biti prekinut poslije provjera. To je njegova prognoza, a ne potvrđena odluka budućih vlasti Srbije. U dostavljenom izvještaju nisu imenovani konkretni zajednički projekti sa Srbijom čiji je raskid već odlučen.
Oboje sagovornika ukazuju na potrebu da ugovori budu javno dostupni, da institucije snose odgovornost i da građani pokazuju veće interesovanje za trošenje budžetskog novca.
