Preliminarna analiza projekta brze ceste Bihać – Kupres bila je 30. oktobra predmet razmatranja na sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona. Planirani koridor obuhvatio bi sedam gradova u zapadnoj Bosni i Hercegovini: Bihać, Bosanski Petrovac, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč, Kupres i Livno.
Vlada Unsko-sanskog kantona razmatrala je informaciju Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona o aktivnostima koje se provode na razvoju ovog cestovnog koridora. Preliminarna analiza i koncept projekta pripremljeni su od strane T3 Consulting Tima iz Sarajeva, na inicijativu Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona.
Dokument trenutno predstavlja početnu tehničko-ekonomsku osnovu za razmatranje mogućnosti realizacije projekta. Vlada Unsko-sanskog kantona informaciju je primila na znanje, a Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona zaduženo je da nastavi aktivnosti i izvijesti Vladu o narednim koracima.
Prema informaciji Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona, projekt je još u početnoj fazi. Konačna trasa, tehničke karakteristike buduće saobraćajnice i model finansiranja nisu utvrđeni. U istoj informaciji navodi se i da inicijativa postepeno dobija institucionalni okvir, nakon što je ranije predstavljana kroz razgovore i stručne analize.
Koridor bi povezao područje koje se prostire kroz veliki dio zapadne Bosne i Hercegovine. Gradove na toj teritoriji trenutno povezuju ceste koje, prema dostavljenim navodima, ne zadovoljavaju savremene potrebe privrede i putničkog saobraćaja.
Cilj projekta je kvalitetnije povezivanje Unsko-sanskog kantona s Livanjskim kantonom, ali i stvaranje veze prema hrvatskoj autocesti A1 i Jadranskoj obali. Takav pravac mogao bi imati značaj za lokalno stanovništvo, transport robe, turizam i regionalnu trgovinu.
Jedan od elemenata koncepta jeste mogućnost da buduća cesta u velikoj mjeri prati prirodni pravac kraških polja. Prema preliminarnoj analizi, takvo rješenje predviđeno je radi izbjegavanja zahtjevnih planinskih prepreka i smanjenja troškova izgradnje. Koncept projekta navodi i da bi se time mogla smanjiti potreba za dugim tunelima i mostovima, koji spadaju među skuplje elemente savremenih cestovnih projekata.
Ipak, konačna trasa još nije poznata, a tek detaljnije studije i projektna dokumentacija mogu pokazati koje bi rješenje bilo optimalno i kolika bi bila stvarna cijena izgradnje. Dužina planiranog koridora i obim potrebnih radova podrazumijevaju velika finansijska sredstva, ali troškovi i način finansiranja za sada nisu utvrđeni.
Analiza projekta navodi da bi izgradnja ceste mogla imati značajne posljedice za ekonomski razvoj područja kroz koja bi prolazila. Zapadna Bosna i Hercegovina raspolaže prirodnim resursima, poljoprivrednim zemljištem, šumskim bogatstvom i turističkim potencijalima, dok je razvoj pojedinih krajeva ograničen nedovoljno kvalitetnom infrastrukturom.
Poboljšanje saobraćajne povezanosti moglo bi olakšati poslovanje kompanijama i smanjiti troškove transporta. Potencijalne koristi posebno se navode za drvoprerađivačku industriju, poljoprivredu i turizam, kao i za razvoj logističkih i proizvodnih kapaciteta. Kvalitetnija cesta mogla bi olakšati i svakodnevno kretanje stanovništva između gradova koji su trenutno saobraćajno nedovoljno povezani.
U ranije predstavljenom konceptu kao jedan od prvih koraka spominjalo se unapređenje postojeće cestovne veze između Bihaća i Bosanskog Petrovca, dok bi dionice prema ostalim gradovima bile predmet narednih faza projektovanja. O konceptu je ranije izvještavao BiznisInfo.ba.
Za sada nije potvrđen redoslijed izgradnje niti su određeni rokovi realizacije. Također, upotreba naziva brza cesta Bihać – Kupres u preliminarnoj analizi ne znači da je donesena odluka da cijeli koridor bude izgrađen u punom profilu brze ceste.
Prema informaciji Ministarstva privrede Unsko-sanskog kantona, naredne stručne analize trebale bi odgovoriti na pitanja o vrsti saobraćajnice, troškovima i modelu finansiranja. Inicijativa je pokrenuta kroz saradnju Unsko-sanskog i Livanjskog kantona, a njen nastavak dobio je institucionalni okvir na nivou kantonalne vlade. Eventualni dalji razvoj projekta zavisit će od rezultata analiza, podrške federalnih institucija i mogućnosti osiguravanja finansiranja.
FOTO: BiznisInfo
