Izvještaj Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine pokazao je da sistem finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama BiH ima ozbiljne nedostatke: aplikacija PIFC godinu nije bila u funkciji, ne omogućava pregled podataka bez prava izmjena, a četiri od pet detaljno pregledanih institucija nisu redovno ažurirale registre rizika.
Revizija učinka „Finansijsko upravljanje i kontrola u institucijama BiH“ obuhvatila je aktivnosti od 2021. do 2025. godine. Izvještaj iz oktobra 2026. godine, čije dijelove objavljuje Fokus, ukazuje na raskorak između usvojenih dokumenata i njihove primjene. Iako ključni elementi sistema uglavnom postoje, nisu dovoljno povezani da bi rukovodiocima pružili pouzdanu podršku pri prepoznavanju rizika i donošenju odluka o upravljanju javnim sredstvima.
PIFC aplikacija namijenjena je praćenju finansijskog upravljanja, kontrole i interne revizije, ali nije radila od februara 2024. do februara 2025. godine. Nakon ponovnog pokretanja pojedina ograničenja nisu otklonjena, dok je daljnje prilagođavanje određenih funkcionalnosti ograničeno neriješenim pitanjem izvornog koda.
Jedan od problema je to što aplikacija ne ostavlja trag o izmjenama podataka ključnih za finansijsko upravljanje i kontrolu. Komisija koja prati njen rad evidentirala je da zaposleni u Centralnoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva finansija i trezora BiH, koji imaju pristup aplikaciji, mogu mijenjati podatke koje su unijele druge institucije. Revizori tu mogućnost navode kao problem, ali ne tvrde da je došlo do zloupotrebe. Aplikacija, također, ne omogućava pristup samo za pregled, bez prava izmjena.
Prema podacima Centralne harmonizacijske jedinice, za deset od ukupno 79 institucija nisu dostupni potpuni podaci o mapama poslovnih procesa i registrima rizika. Za četiri institucije uvid u podatke onemogućen je na njihov zahtjev zbog povjerljivosti. Revizori su upozorili da mehanizmi koji trebaju osigurati zakonito i efikasno upravljanje javnim sredstvima nisu dovoljno pouzdani.
Podaci u pojedinim institucijama nisu ažurirani
Posebno je razmotrena Služba za poslove sa strancima, kojoj je za 2024. godinu odobren budžet od 18,2 miliona KM. Mapa poslovnih procesa u toj službi nije ažurirana od 2017, a registar rizika od uspostavljanja 2019. godine. Pojedini glavni rizici iz mape nisu preneseni u registar, a Služba u posmatranom periodu nije izrađivala akcione planove za unapređenje finansijskog upravljanja i kontrole.
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH mapama poslovnih procesa, prema navodima revizora, nisu obuhvaćeni kabineti ministra i zamjenika ministra, sekretar, sekretar s posebnim zadatkom ni Ured zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava. Revizori upozoravaju da zbog toga evidencije nisu u potpunosti usklađene s organizacionom strukturom Ministarstva.
Tri od pet institucija iz uzorka nisu uskladile pravilnike o unutrašnjoj organizaciji sa zahtjevima za definisanje odgovornosti za finansijsko upravljanje i kontrolu iz odluke Vijeća ministara BiH iz 2018. godine. Služba za poslove sa strancima i Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost BiH primjenjuju pravilnike iz 2009. godine, iako su odgovornosti u ovoj oblasti uredile drugim internim aktima.
Revizori podsjećaju da odgovornost za uspostavu i funkcionisanje sistema ostaje na rukovodiocima institucija, čak i kada pojedina ovlaštenja prenesu na druge zaposlene. Nalazi se ne odnose na obračun eventualno pronevjerenog novca, već ukazuju na to da postojeći mehanizmi za zakonito i efikasno upravljanje javnim sredstvima nisu dovoljno pouzdani.
