Studija predstavljena danas u Sarajevu pokazala je da rodni jaz u platama u Bosni i Hercegovini iznosi oko 13%, čak i kada se uzmu u obzir obrazovanje, dob, mjesto stanovanja i druge karakteristike žena i muškaraca. Nalazi ukazuju da razlike u zaradama nisu povezane samo s individualnim osobinama zaposlenih, već i s dubljim ekonomskim i društvenim nejednakostima.
Studija je predstavljena na događaju „Ekonomska ravnopravnost žena: od jednakih mogućnosti do liderstva“, koji su organizovali United Nations Development Programme (UNDP), Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Događaj je održan u okviru programa pod punim nazivom Zajednički program Akcelerator rodne ravnopravnosti.
U Sarajevu su predstavljene publikacije Otkrivanje rodnog jaza u platama u Bosni i Hercegovini: Dokazi na osnovu prilagođenih modela zarada i Više od brojeva: Rodna ravnopravnost, liderstvo, rad i ekonomska sigurnost u Bosni i Hercegovini.
Poređenje prosječnih plata
„Rodni jaz ne možemo razumjeti samo poređenjem prosječnih plata. Potrebno je ispitati šta stoji iza razlika u zaradama i kakve mogućnosti žene i muškarci imaju da svoje obrazovanje, iskustvo i rad pretvore u ekonomsku sigurnost“, istakao je prof. dr. Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Na događaju je posebna pažnja posvećena neplaćenom radu brige i poslovima u domaćinstvu. Te poslove pretežno obavljaju žene, a oni omogućavaju funkcionisanje ekonomije i društva.
„Ekonomija se oslanja na rad koji često ostaje izvan onoga što mjerimo i vrednujemo. Kada žene preuzimaju najveći dio neplaćenog rada brige, to ograničava njihove mogućnosti da se zaposle, napreduju i ostvare ekonomsku sigurnost. Feministička ekonomija pomaže nam da te veze učinimo vidljivim i uključimo u ekonomske odluke. Zato je važno prepoznati i vrednovati doprinos neplaćenog rada brige održavanju ekonomije i društva“, naglasila je profesorica Elissa Braunstein, glavna ekonomistica UNDP-ove inicijative Equanomics i profesorica na Univerzitetu Colorado State.
Višeslojna pojava
UNDP kroz inicijativu Equanomics rodni jaz predstavlja kao višeslojnu pojavu čiji uzroci i posljedice često ostaju skriveni iza prosječnih pokazatelja. Kroz Pečat rodne ravnopravnosti UNDP podržava institucije u ugradnji ravnopravnosti u upravljanje, radne prakse i usluge.
Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, istakla je da su za promjene potrebni saradnja institucija, poslodavaca, akademske zajednice i civilnog društva. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine navedeno je u okviru organizacije događaja.
„Ova istraživanja daju nam važnu osnovu da preciznije prepoznamo gdje nejednakosti nastaju i kako na njih odgovoriti. Forum žena za razvoj pruža prostor da okupimo relevantne partnere i povežemo znanje i iskustva. Važno je da tu saradnju pretočimo u mjere koje ženama omogućavaju ravnopravno učešće u radu i odlučivanju“, kazala je Filipović-Hadžiabdić.
Ekonomska ravnopravnost žena predstavljena je i kao pitanje prava i uslov za društvo koje koristi znanje, vještine i potencijale svih svojih građana.
Više od razlike u zaradama
„Rodni jaz u platama predstavlja više od razlika u zaradama. On odražava prepreke koje mogu ograničiti napredovanje žena u karijeri, njihove mogućnosti za liderstvo i puno ostvarivanje njihovih potencijala. Kroz podršku Danske Akceleratoru rodne ravnopravnosti ulažemo u dokaze i djelovanje kako bismo odgovorili na ove prepreke i unaprijedili rodnu ravnopravnost u Bosni i Hercegovini“, izjavio je Nj. E. Åge Sandal Møller, ambasador Kraljevine Danske u Bosni i Hercegovini.
Aktivnost je dio Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, kojeg provode agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine i Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske.
