Transparentnost vlasništva i finansiranja informativnih portala u Bosni i Hercegovini ostaje ograničena: Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini utvrdilo je da oko 60 posto portala ima djelimičan ili potpuno izostavljen impresum. Istovremeno, podaci o novcu koji mediji dobijaju iz javnih budžeta, kao i kriterijima prema kojima se sredstva dodjeljuju, nisu dovoljno dostupni.
Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini mapiralo je 488 informativnih portala u 2025. godini. Mapiranje je provedeno u okviru UNESCO/EU projekta Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi: Podrška novinarstvu kao javnom dobru. Od ukupnog broja, 197 portala, odnosno 40 posto, imalo je potpun impresum, dok je 209 portala ili 43 posto imalo djelimičan, odnosno nepotpun impresum. Bez ikakvog impresuma bila su 82 portala, što predstavlja 17 posto.
Iz Vijeća za štampu navode da je riječ o presjeku stanja zaključno s augustom 2025. godine, zbog čega se odnos između portala s impresumom i onih bez njega u međuvremenu mogao promijeniti. „Dakle, oko 60 posto svih informativnih portala u BiH ima djelimičan ili u potpunosti izostavljen impresum, čime su čitaoci uskraćeni za informaciju o tome ko zaista stoji iza sadržaja koji čitaju. No, s obzirom na to da je Mapiranje zapravo presjek stanja zaključno s augustom 2025. godine, vrlo je vjerovatno da su u međuvremenu ove brojke drugačije, uključujući i odnos između portala s impresumom i bez njega“, kažu iz Vijeća za štampu.
Na problem portala koji se pojavljuju samo u određenim periodima ukazuje Amarildo Gutić, novinar online magazina Žurnal. On navodi da se neki portali registriraju uoči izbora, predstavljaju kao objektivni informativni mediji, a zatim prestaju raditi nakon izbora. „Imamo tu i pojavu portala za jednokratnu upotrebu koji se registriraju uoči izbora, sve ‘zamaskiraju’ kao da je riječ o ‘objektivnom informativnom’ portalu, a ustvari postaju propagandno sredstvo određene stranke i nakon izbora brzo okončavaju rad. U suštini, oni su trovači medijskog prostora“, kaže Gutić.
Vlasništvo bez zakonskog mehanizma
Vijeće za štampu navodi da u BiH ne postoji mehanizam za utvrđivanje stvarnog vlasnika portala koji javno ne objavljuju podatke o vlasništvu. Prema stavu Vijeća, razlog je nepostojanje zakonskog okvira kojim bi bila uređena transparentnost online medija. „U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji mehanizam pomoću kojeg bi se utvrdilo ko je stvarni vlasnik portala koji nemaju javno navedene podatke o vlasništvu.“
Određene obaveze ipak postoje kroz etičke standarde. Kodeks za štampane i online medije BiH propisuje da mediji na prikladnom mjestu trebaju objaviti naziv, adresu, broj telefona i elektronsku adresu, kao i kontakte odgovornog izdavača i urednika kojima se mogu uputiti žalbe i prigovori na njihovo pisanje.
Vijeće za štampu smatra da takva etička obaveza sama po sebi nije dovoljna. Bez okvirnog zakona koji bi odredio minimum uslova za svaki medij, ne može se postići potpuna pravna sigurnost učesnika u online komunikacijskom prostoru. Istovremeno, medijima koji se dobrovoljno opredijele za proaktivnu transparentnost ne može se osigurati pravedna tržišna utakmica. „Bez odgovarajućeg okvirnog zakona koji bi regulirao minimum uslova koje svaki medij mora ispunjavati, ne može se postići potpuna pravna sigurnost učesnika u online komunikacijskom prostoru niti se medijima koji se dobrovoljno odlučuju na proaktivnu transparentnost može osigurati pravedna tržišna utakmica.“
Javni novac i dostupnost podataka
Prema riječima Amarilda Gutića, sredstva iz javnih budžeta ne dobijaju samo javni emiteri, već i privatni mediji. Međutim, teže je utvrditi koji medij dobija novac, u kojem iznosu i na osnovu čega. Kao jedan od načina finansiranja navodi objavljivanje oglasa, čestitki i drugih poruka, kod kojih je teško pratiti ukupne iznose.
„Jedan od načina jeste objavljivanje raznih oglasa, čestitki ili drugih poruka i tu je teško pratiti iznose. To bi bilo moguće da budžetske organizacije redovno objavljuju podatke o poslovanju s medijima, strukturi i razlozima uplata i, naravno, podatke o dodijeljenim iznosima. Od naših institucija nemamo ni mnogo važnije podatke o utrošku budžetskog novca i njegovim korisnicima, pa ne iznenađuje što nema ni ažuriranih podataka o transakcijama prema medijima“, kaže Gutić.
Finansiranje medija iz javnih budžeta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu ranije je bilo predmet istraživanja Istina.media. U tom kontekstu ukazano je na način dodjele budžetskog novca medijima, izostanak javnih poziva i nepostojanje jasno utvrđenih kriterija za izbor korisnika. Gutić navodi i da javni budžetski podaci o dodjeli sredstava medijima nisu redovno objavljivani.
On smatra da bi institucije morale objavljivati sve podatke o podršci medijima u posebnoj javnoj bazi. Takva baza, prema njegovom prijedlogu, treba sadržavati namjenu sredstava, način prijave, kriterije i obavezne podatke o svakom prijavitelju. To bi uključivalo informacije o vlasništvu i uredništvu, potvrdu o poreznoj registraciji i izmirenim obavezama, izvore prihoda te izvještaj o realizaciji dodijeljenih sredstava.
Za zakon i javno provjerljive podatke
Gutić ocjenjuje da slučajevi povezani s javnim finansiranjem medija pokazuju potrebu za donošenjem zakona o transparentnosti medijskog vlasništva. „Potrebno je donijeti zakon o transparentnosti medijskog vlasništva“, navodi on, podsjećajući da je to i jedan od uslova za EU integracije Bosne i Hercegovine.
Istovremeno, Gutić izražava sumnju da će se toj oblasti ozbiljno pristupiti. „Kako očekivati od zakonodavaca da uvode propise koji idu njima na štetu, jer javna je tajna da iza pojedinih medija te ‘no-name’ portala stoje oni iz političkih struktura, bilo kao direktni ili indirektni vlasnici ili oni koji imaju utjecaj na medijski sadržaj kojim se koriste kako za vlastitu (često lažnu) promociju ili diskreditaciju političkih protivnika“, navodi Gutić.
Dodaje da novinari, mediji i novinarske udruge mogu ukazivati na probleme i predlagati rješenja, što i čine, ali smatra da je konkretne promjene teško očekivati dok je, kako kaže, „ova etnonacionalistička klika“ na vlasti. Pri tome iz odgovornosti ne isključuje ni političke stranke koje sebe nazivaju multietničkim, nadnacionalnim ili građanskim.
Vijeće za štampu naglašava da su transparentnost vlasništva i finansiranja važni za objektivnost izvještavanja i nadzor rada institucija. Kada se mediji finansiraju iz budžeta, građani Bosne i Hercegovine, kao porezni obveznici, imaju pravo znati kako se taj novac troši, posebno zato što mediji imaju i ulogu nadzora rada izabranih zvaničnika i institucija.
„Informacija o bilo kakvom vidu podrške iz budžetskih sredstava mora biti vidljiva i lako provjerljiva, ne samo u mediju koji je korisnik podrške, već i na stranicama institucije koja dodjeljuje sredstva.“ Vijeće upozorava da se u suprotnom otvara prostor za zloupotrebu medija u političke ili ekonomske svrhe i ugrožavanje njihove nezavisnosti.
Preporuke Vijeća za štampu
U preporukama koje prate Mapiranje iz 2025. godine Vijeće za štampu predlaže ubrzanje usvajanja zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i oglašavanju te uspostavljanje registra informativnih web-portala. Preporuke uključuju usvajanje zakona o transparentnosti, uspostavljanje registra portala i osiguranje sredstava za Vijeće.
Predloženo je i formiranje nezavisnog fonda u koji bi sredstva ulagali nadležna državna, entitetska i kantonalna ministarstva. Iz tog fonda bi se na godišnjem nivou finansirale osnovne aktivnosti Vijeća, njegovo javno zagovaranje i kampanje. Vijeće bi, prema preporuci, trebalo dobijati podršku i kroz godišnje potpore međunarodnih organizacija koje se bave slobodom i profesionalizmom medija u BiH.
Vijeće preporučuje i izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi se formalno prepoznala njegova uloga u praćenju štampanih i online medija tokom izbornog procesa, uz osiguravanje novca za te aktivnosti. Uz to se traži kontinuirano osnaživanje medija u primjeni etičkih standarda i jačanje medijske i informacijske pismenosti građana BiH.
„Sve ove preporuke, uz istovremeno kontinuirano osnaživanje medija u primjeni etičkih standarda te jačanje medijske i informacijske pismenosti građana BiH, predstavljaju neophodan preduslov za izgradnju transparentnog i odgovornog digitalnog medijskog okruženja. Bez toga će online medijski prostor u BiH ostati podložan manipulacijama, dezinformacijama i netransparentnom finansiranju“, smatraju u Vijeću za štampu.
Iz Vijeća zaključuju da je transparentnost naročito važna u društveno-politički osjetljivim periodima, uključujući predizborno vrijeme. Tada je pitanje ko stoji iza određenog sadržaja od posebnog značaja, dok se odgovor na to pitanje najteže može utvrditi. Istina.media
