Kantonalni sud u Mostaru izrekao je 6. novembra 2026. godine prvostepenu presudu Anisu Kalajdžiću, osudivši ga na 45 godina dugotrajnog zatvora zbog ubistva Aldine Jahić, nedozvoljenog nabavljanja i držanja oružja te produženog krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti. Riječ je o prvom sudskom predmetu u kojem je primijenjena nova zakonska odredba o teškom ubistvu ženske osobe, odnosno femicidu.

Presuda je uslijedila nakon višemjesečne inicijative organizacije Glas žene Bihać, koja je tražila da femicid bude uveden kao posebno krivično djelo u Krivični zakon Federacije BiH. Time je, kako je navedeno, otvoren prostor za jasnije zakonsko prepoznavanje ubistava žena motiviranih rodno zasnovanim nasiljem.

Zahtjev za takvu promjenu nije nastao kao rezultat jednog događaja ili jednog političkog poteza. Slučajevi ubistava žena, među kojima je u izvoru navedeno i ubistvo Aldine Efendić, ukazali su na važnost pravovremene reakcije institucija, zaštite žena i odgovornosti sistema.

Inicijativa iz Bihaća

Glas žene Bihać pokrenuo je inicijativu „Nećemo umirati u tišini“, čiji je cilj bio uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela u Krivični zakon Federacije BiH. Organizacija je 29. oktobra 2024. godine Parlamentu FBiH i Federalnom ministarstvu pravde uputila inicijativu za izmjene i dopune Krivičnog zakona. Predloženo je uvođenje novog člana 166a – „Teško ubistvo ženske osobe“.

Prijedlog je dobio podršku 14 zastupnika i zastupnica, dok je dodatnu podršku osiguralo 3.500 građanki i građana. Ipak, prvobitni prijedlog izmjena zakona koji je Ministarstvo pravde uputilo u parlamentarnu proceduru nije sadržavao femicid kao posebno krivično djelo.

Glas žene Bihać zbog toga je pripremio konkretan amandman. On je upućen 16. januara 2025. godine, a njime je predloženo uvođenje posebnog krivičnog djela teškog ubistva ženske osobe, uz pravnu definiciju femicida. Amandman su potpisali klubovi parlamentarnih stranaka i samostalni zastupnici, nakon čega ga je Federalno ministarstvo pravde prihvatilo i uvrstilo u zakonsko rješenje.

Proces su pratili mjeseci zagovaranja i lobiranja, kao i prepreke, osporavanja i odgađanja. Predstavnice organizacije prisustvovale su sjednicama i raspravama Parlamenta FBiH te insistirale da pitanje sigurnosti i života žena ostane na dnevnom redu.

Inicijativa je, prema izjavi organizacije Glas žene Bihać, realizirana u partnerstvu s organizacijama Tim volim život iz Cazina, Izvor iz Sanskog Mosta, Ženska vizija iz Tuzle i Inicijativom građanki/građana Mostar, u okviru projekta PRAGG. Podrška je potom proširena izvan lokalne inicijative. U kampanju su se uključili stručnjaci, međunarodne organizacije, predstavnici institucija i građani širom BiH, a prikupljeno je više od 100.000 potpisa.

„Ovo nije bila borba za politički ili organizacijski uspjeh, nego za to da ubistvo žene zato što je žena bude jasno prepoznato i sankcionirano zakonom“, poručila je Neira Raković, program menadžerica organizacije Glas žene Bihać.

Prva primjena nove odredbe

U Glasu žene Bihać presudu Kantonalnog suda u Mostaru pozdravili su kao važan trenutak za pravdu i sigurnost žena u Bosni i Hercegovini. Kalajdžić je osuđen na jedinstvenu kaznu od 45 godina dugotrajnog zatvora, a predmet je prvi u kojem je primijenjena nova odredba o teškom ubistvu ženske osobe, odnosno femicidu.

„Za nas je ova presuda minimalna satisfakcija za svu borbu koju smo vodili da femicid bude prepoznat kao posebno krivično djelo. Pravosuđe je ovom odlukom vratilo dio povjerenja u sistem i, što je najvažnije, prepoznalo rodno zasnovano ubistvo žene kroz zakonsku kvalifikaciju teškog ubistva ženske osobe“, izjavila je Raković.

Posebno je pohvalila rad istražitelja, tužiteljice Vesne Pranjić i predsjednika Sudskog vijeća Kantonalnog suda u Mostaru, sudije Darka Zovke.

Izmjene nisu završetak borbe

Iz organizacije Glas žene Bihać poručili su da usvajanje zakonskih izmjena predstavlja važan korak, ali da nije završilo borbu protiv femicida. Prema njihovoj izjavi, zakonsko prepoznavanje ovog krivičnog djela mora pratiti dosljedna primjena zakona, pravovremena procjena rizika, odgovornost institucija i djelotvorna zaštita žena koje prijavljuju nasilje.

U cilju unapređenja prevencije i procesuiranja rodno zasnovanih ubistava žena izrađen je priručnik „Prevencija i procesuiranje rodno zasnovanog ubistva žene (femicid)“. Njegovi autori su Branka Žigante Mašić, Sandi Dizdarević i Neira Raković.

Poruka inicijative je da femicid mora biti prepoznat prije nego što bude prekasno, a da institucije moraju reagirati na vrijeme. Presuda u predmetu ubistva Aldine Jahić predstavlja prvu primjenu novog zakonskog rješenja, dok Glas žene Bihać navodi da zakonska promjena sama po sebi nije kraj borbe.

FOTO: FENA