Direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini treću godinu zaredom bilježe pad, što pokazuje da zemlja gubi privlačnost za inostrane ulagače. Kao glavni razlog navodi se smanjena industrijska aktivnost u Evropi, koja je najveći izvor ulaganja u BiH. Dodatne prepreke su politička nestabilnost, nedostatak radne snage i odlazak mladih, pa ni prognoze za naredni period nisu povoljne.
Nakon 2023. godine, kada su došle značajnije injekcije kapitala, direktne strane investicije su u padu i očekivanja za narednu godinu ostaju sumorna.
Najviše investicija iz Njemačke
Prema podacima, 2023. godine direktne strane investicije iznosile su dvije milijarde KM; 2024. su pale na 1,76 MLD KM, dok su prošle godine iznosile 1,41 MLD KM. Najveći priliv dolazi iz Njemačke, a zatim slijede Srbija i Austrija — tri države koje čine gotovo 60 procenata ukupnih ulaganja. Po sektorima, najviše sredstava otišlo je u finansijske uslužne djelatnosti te u trgovinu na malo i veliko.
Iako zemlja raspolaže prednostima poput povoljne geografske pozicije, kvalitetne radne snage i povoljne poreske politike, strani investitori često zaobilaze BiH. Kao razlozi se navode političari koji su doveli zemlju na sivu listu Moneyvala, neispunjavanje uslova za povlačenje sredstava iz Plana rasta te nemogućnost imenovanja glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, između ostalog.
Odlična lokacija, ali ne i političari
“Mi smo jako dobra lokacija, samo kada bi imali barem malo sloge među političkim strankama koje su na vlasti. I koje se ne bi bavile svojim političkim borbama za pozicije, fotelje i prinadležnosti već kad bi se bavili otvaranjem uslova ili stvaranjem uslova za nove investitore”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Poseban problem koji odbija strane ulagače predstavlja i nepredvidivost troškova poslovanja uslijed politika entitetskih vlada.
“Imali smo situaciju da vlade, posebno u Federaciji BiH, potpuno neurotično postupa kada je riječ o određivanju troškova poslovanja, odnosno minimalne plaće, doprinosa na plaće, na način da bukvalno poslodavci nisu znali do uoči Nove godine kako će sljedeće godine obračunavati plaće, kolika će plaća biti minimalna, koliko će se obračunavati dorinosa”, mišljenja je Igor Gavran, ekonomski analitičar za BHRT.
Odlazak mladih
Negativan natalitet i iseljavanje mladih dovode do starenja društva, što povećava očekivane izdatke za penzijsko i zdravstveno osiguranje — faktor koji dodatno obeshrabruje potencijalne ulagače.
“Dok budemo imali negativne demografske pokazatelje, jednostavno nije za očekivati, a ja ne vidim u godinama i decenijama koje su pred nama, imajući u vidu da se ništa na strateškom planu na tom polju ne dešava, ne vidim u narednim godinama i decenijama uopšte prostor da naš prostor učinimo atraktivnijim za domaće i strane investitore”, ističe Aleksandar Čavić, demograf.
Sve značajnija uloga domaćih privrednika
Kako strani ulagači izostaju, sve veći značaj za održavanje i rast privrede imaju domaći privrednici: njihova ulaganja i reinvestiranje postaju ključni pokretači budućeg ekonomskog rasta.
“U nekim našim kontaktima sa potencijalnim stranim investitorima uvijek kažemo da je najbolji put konekcija sa nekom domaćom kompanijom, dobro etabliranom, koja već dobro funkcioniše u globalnim lancima snabdijevanja. Da zajednički s tom kompanijom mogu praviti zajednički projekat, novu priču, novu kompaniju, koja se neće osvrtati na takve izjave o Bosni i Hercegovini kao zemlji nad kojom stalno lebdi neka kriza”, kaže Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.
Ukupno, direktne strane investicije do kraja 2025. godine iznosile su 22,16 milijardi KM. Najveći rekord zabilježen je 2007. godine, kada su, zahvaljujući privatizaciji velikih državnih preduzeća, strana ulaganja dostigla 2,6 milijardi KM.
