Cijena dizela u Bosni i Hercegovini približila se granici od četiri marke, a poskupljenje goriva već se odražava i na troškove transporta, proizvodnje i konačne cijene hrane, pokazuju podaci i izjave lokalnih udruženja.
Kako ukazuju proizvođači i trgovci, rast cijene goriva ne ostaje samo na pumpi već se prenosi „na svakom kilometru, u svakoj njivi, hladnjači, prodavnici i za svakim kućnim stolom“. Suša je dodatno umanjila prinose pojedinih poljoprivrednih kultura, što zajedno sa višim troškovima proizvodnje utiče na porast maloprodajnih cijena.
Skuplje gorivo dodatno opterećuje kućne budžete
Poskupljenje goriva dolazi u trenutku kada su kućni budžeti već pritisnuti. Viša cijena nafte prema ocjenama troši se kroz skuplji prevoz, skuplju proizvodnju i posljedično skuplju robu u trgovinama, a to plaćaju potrošači.
„To je naredni udar koji očekuje potrošače, pogotovo one koji se budu grijali na električnu energiju. U međuvremenu, kao što znate, poskupio je i pelet. Već se govori da ispod 700 KM nema tonu, a već se govori i o 900 KM. Ali već se govori o tome koliko je to poskupljenje opravdano, tu bi se moglo naći posla i za inspekciju. A druga stvar je i prevoz“, iznosi Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“ Bijeljina, za FTV.
U maloprodaji se već vide konkretni pomaci: kilogram junetine bez kosti porastao je sa 24 na 27 maraka u jednoj godini, a kilogram hljeba od pšeničnog brašna dostigao je tri marke. Istovremeno, potrošači ograničavaju kupovinu i često traže jeftinije alternative.
Suša i skuplji repromaterijal dodatni udar za proizvođače
Za poljoprivredne proizvođače situacija je posebno teška jer, pored poskupljenja goriva, rastu i troškovi repromaterijala, dok je suša smanjila prinose nekih kultura.
„Nikad skuplja sjetva nije bila, cijena nafte je dostizala četiri marke i više. Cijene repromaterijala su 20 posto više nego prošle godine. Kad se sve sumira, opet je nastradao poljoprivrednik, a na kraju će nastradati i potrošač", dodaje Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Posljedica je lančana: skuplje gorivo i repromaterijal podižu troškove proizvodnje, smanjeni prinosi zbog suše smanjuju ponudu, a to rezultira višim cijenama na pijaci i u prodavnicama.
„Pa mi se nekad znamo našaliti da nema uvozne, možda bi domaća bila previše skupa. Mi se, pijačari, znamo tako našaliti, mada skupo je gorivo, skupo je sve. Ni ova godina nije pogodovala našim poljoprivrednicima", zaključuje Olivija Trifković, trgovkinja na zelenoj pijaci u Bijeljini.
Sve više građana štedi i na hljebu
U uslovima rasta cijena hljeba iznad dvije marke, sve više kupaca kupuje hljeb koji je ostao neprodat prethodnog dana kako bi uštedjeli. Redovi pred pekarama za „hljeb od juče“ postali su učestaliji.
Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama s nižim životnim standardom u Evropi: prema podacima Svjetske banke, BDP po stanovniku u BiH iznosi oko trećine prosjeka Evropske unije. U takvom ekonomskom okruženju svaki novi rast cijena direktno pritiska kućne budžete.
