U studiju emisije Plenum razgovaralo se o političkim implikacijama izbora u Srbiji za region, s posebnim osvrtom na odnose prema Bosni i Hercegovini i ulogu Milorada Dodika, poručili su gosti Čedomir Stojković, Mirza Hajrić i Nebojša Vukanović. Debata, u kojoj su učestvovali i predstavnici studentskog pokreta iz Srbije, otvorila je pitanja o krahu političke karijere Aleksandra Vučića, mogućim istragama protiv Dodika u Srbiji, te o utjecaju studentske pobjede na situaciju u Bosni i Hercegovini.
Gosti emisije Plenum FTV-a bili su Čedomir Stojković, Mirza Hajrić i Nebojša Vukanović.
Stojković: "Sudbina Aleksandra Vučića je završena"
Advokat Čedomir Stojković izjavio je da izborni rezultati u Srbiji označavaju kraj političke karijere Aleksandra Vučića i djelovanja Srpska napredna stranka. Prema njegovim riječima, promjene u institucijama Srbije, uključujući i nove kadrove u pravosuđu, otvaraju pitanja o aktivnostima Milorada Dodika i firmi povezanih s njim u Srbiji.
Stojković je rekao da su ljudi unutar državnih struktura Srbije, po njegovoj ocjeni, "oslobodili straha" i počeli raditi svoj posao, što, kako je naveo, pokazuju hapšenja koja su uslijedila prije formalnog konstituisanja nove vlasti. O tome je rekao i da nije očekivao da će hapšenja početi prije konstituisanja nove vlade, ali da su se već dogodila.
On je direktno kazao: "Sudbina Aleksandra Vučića je završena. Ona nema više politički život. Srpska napredna stranka neće postojati. Aleksandar Vučić je izjavio da on nigdje neće bježati. Međutim, to je izjavila i Mirjana Marković, supruga Slobodana Miloševića i to je tvrdila tri mjeseca, a onda je pobjegla za Rusiju. Ne postoji više Aleksandar Vučić".
U razgovoru je Stojković ocijenio da je Srpska napredna stranka funkcionisala kao organizacija zasnovana na interesima koja je, prema njegovim tvrdnjama, izvlačila milijarde eura iz državnog budžeta Srbije. Dodao je da prestankom takvog finansiranja stranka gubi osnovu na kojoj je djelovala.
Među Vučićevim, kako ih je nazvao, ključnim saveznicima Stojković je naveo Aleksandra Vulina: "Aleksandar Vulin bio je veza između Vučića i Dodika", rekao je. Također je iznio tvrdnju prema kojoj je Bezbjednosno-informativna agencija djelovala i u Bosni i Hercegovini s ciljem gušenja određenih glasova, napominjući da su sva ta pitanja neophodna za otvaranje i istragu.
Stojković je pozvao građane Republike Srpske da se distanciraju od Milorada Dodika i njegova političkog djelovanja. Navodeći primjere, poručio je da je Dodikova propagandna mašinerija pokušavala predstavljati zagovornike mira, stabilnosti i regionalne saradnje kao protivnike srpskog naroda.
Govoreći o promjeni Dodikove retorike nakon izborne situacije u Srbiji, Stojković je poručio: "Pa ja pozivam gospodina Dodika da bude dosljedan i da sa nama smradovima nema potrebe da komunicira. Mi smo za njega smradovi bili 2025. godine. Mi smo za njega bili ustaše sve ovo vrijeme. Mi smo za gospodina Dodika bili ljudi koji mrze svoj narod". Time je, kako je precizirao, želio podsjetiti na ranije izjave i stavove koje je Dodik iznosio o svojim protivnicima.
Stojković je također kazao da bi, po njegovom mišljenju, Dodik trebao odgovarati na pitanja kao što su kupovina vile i navodi o novcu kojim su, kako tvrdi, plaćani ljudi iz Bosne i Hercegovine da dolaze glasati na lokalnim izborima u Srbiji. "Sva ta pitanja se moraju otvoriti", poručio je.
Ocrtavajući mogući vremenski okvir procesa, Stojković je rekao da je teško prognozirati tačan tempo, ali da dosadašnji događaji ukazuju da bi istrage i postupci u Srbiji mogli napredovati brže nego što se očekuje: "Kojom brzinom potpuno je nebitno, bitno je da ide dosljedno, bitno je da se utvrdi gdje su pare, bitno je da se utvrdi na koje načine su Dodikove firme u Srbiji isisavale novac građana Srbije".
Ponovio je stav: "Jer on će biti osuđen u Srbiji. On će imati istrage u Srbiji", navodeći da, prema njegovom mišljenju, podrška Dodiku podrazumijeva podršku čovjeku kojeg on optužuje za kriminal na štetu građana Srbije.
Vukanović: studentska pobjeda "prelijeva talas slobode"
Nebojša Vukanović, predsjednik Lista za pravdu i red, rekao je da je njegova organizacija otvoreno podržavala studentske proteste u Srbiji i njihovu izbornu listu, te da je ta podrška bila i konkretna u vidu obezbjeđivanja posmatrača i članova biračkih odbora. "Mi nismo samo deklarativno podržavali studentsku listu, već smo obezbijedili posmatrače i članove biračkih odbora", naglasio je.
Vukanović je iznio podatke o izbornim rezultatima u pojedinim dijelovima Republike Srpske: "U Trebinju je studentska lista dobila nešto manje od 42 posto glasova, dok je u drugim dijelovima Republike Srpske Vučić imao i do 90 posto podrške", rekao je, dajući kontekst regionalne razlike u podršci.
Kao dugoročnu političku liniju svoje organizacije Vukanović je spomenuo borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, lustraciju, profesionalizaciju institucija, meritokratiju i normalizaciju odnosa između Srba i Bošnjaka. "Imamo sličan politički program koji zastupam već osam godina u Narodna skupština Republike Srpske. To su, prije svega, lustracija, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, profesionalizacija, meritokratija i normalizacija odnosa između Srba i Bošnjaka", rekao je.
Vukanović je opisao atmosferu u Trebinju kao veliko oduševljenje zbog rezultata studentske liste i rekao da očekuje da će promjene u Srbiji imati šire posljedice, posebno za političke strukture koje su, po njegovoj ocjeni, bile povezane s vlastima u Beogradu i Banjoj Luci. "Očekujemo da će doći do oslobođenja Srbije u pravom smislu te riječi", poručio je.
Govoreći o pritiscima kojima je, kako tvrdi, bio izložen zbog svojih političkih stavova, Vukanović je rekao da su mu dva puta zapaljena vozila, da mu je napadana kuća te da već tri godine ne može ući u Srbiju. Uprkos tim tvrdnjama o pritiscima, nastavio je političko djelovanje i, kako je rekao, osvojio je značajan broj glasova u protekloj kampanji.
Vukanović je naveo svoj izborni rezultat kao primjer djelovanja u otežanim uslovima: "Kao kandidat za člana Predsjedništva BiH osvojio sam gotovo 104.000 glasova u nemogućim uslovima. Nisam imao prostora ni na Radio-televizija Republike Srpske, ni na Alternativna televizija, ni na BN televizija, niti na drugim medijima. Uprkos tome, osvojio sam 18 posto glasova s kampanjom koja je koštala ukupno 50.000 eura, bez bilo čije donacije".
Za Bosnu i Hercegovinu Vukanović predlaže odlučan potez: formiranje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine bez učešća SNSD-a. Smatra da bi taj korak označio kraj ucjena i blokada na državnom nivou: "Spas za Bosnu i Hercegovinu jeste da se napravi Vijeće ministara bez SNSD-a. To bi definitivno označilo kraj njihove vladavine i mislim da postoji dovoljno ruku u parlamentu da se takva većina formira".
Vukanović je rekao da bi takva nova većina onemogućila ucjene i blokade Doma naroda i otvorila put za ozdravljenje i normalizaciju odnosa u BiH i regionu. U tom kontekstu je rekao da bi se, kada krene borba protiv korupcije u Srbiji i kada se otvore afere, pokazalo da u njima postoje i ljudi povezani s okruženjem Milorada Dodika.
Povrh toga, Vukanović je kritizirao upravljanje medijima u Republici Srpskoj tvrdeći da su politički protivnici godinama bili marginalizirani i izloženi napadima u medijskom prostoru. Kao ilustraciju svojih teškoća ponovo je naveo manjak pristupa ključnim medijima i uslove u kojima je radio kampanju.
O mogućnosti vanrednih izbora u Republici Srpske Vukanović je rekao da bi slabljenje utjecaja iz Beograda i otvaranje pitanja korupcije mogli dovesti do promjene vlasti u roku od godinu dana. U vezi s tim je naglasio da promjene ne smiju ostati samo u smjeni pojedinih političkih aktera, već da moraju dovesti do oslobađanja institucija od političke kontrole i uspostavljanja stvarne institucionalne saradnje između BiH i Srbije.
Vukanović je također ustvrdio: "Milorad Dodik nema o čemu razgovarati sa studentima. On i njegovi saradnici utrkivali su se ko će ih više uvrijediti, nazivajući ih blokaderima, teroristima i ustašama. Zabranjivali su skupove, a studenti su bili izloženi pritiscima. Oni će zajedno otići u historiju. Da li će to biti do kraja ove godine ili za šest mjeseci, vidjet ćemo, ali Milorad Dodik je prošlost".
Hajrić: autonomni studentski pokret i njegova regionalna projekcija
Mirza Hajrić, bivši diplomata, ocijenio je da se u Srbiji pojavio autentičan pokret odozdo koji ima potencijal da utiče i na političke prilike u regionu, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku. On je studentski pokret opisao kao "grassroots" inicijativu formiranu iz nezadovoljstva mladih.
Hajrić je podsjetio na istorijski utjecaj studentskih pokreta, spomenuvši studentske proteste iz 1968. godine kao primjer ranijih promjena iniciranih od mlade populacije, ali je istakao da se u Bosni i Hercegovini takav bunt u tom trenutku nije razvio, uprkos, kako je rekao, teškoj društvenoj situaciji. "Imamo primjere iz prošlosti, samo se, nažalost, to u Bosni i Hercegovini nije desilo, i pored teškog stanja u državi. Tu ne mislim na nacionalne teme, nego jednostavno na bunt mladosti, čiju budućnost trebamo osigurati na bolji način", kazao je.
Prema njegovim riječima, studentski pokret u Srbiji uspio je mobilizirati građane i stvoriti alternativu postojećem poretku uprkos tome što nije imao značajan pristup tradicionalnim medijima. "Studentski pokret u Srbiji izrastao je iz nezadovoljstva mladih koji nisu imali značajan pristup tradicionalnim medijima, ali su se uspjeli organizovati putem društvenih mreža i komunikacijskih platformi. Nisu imali mogućnost predstavljanja u medijima, ali su se putem društvenih mreža, WhatsAppa i Vibera počeli organizovati. Dvije godine izdržali su strašne represije i nasilje, ali su ipak uspjeli zainteresovati javnost u Srbiji", rekao je Hajrić.
Hajrić je napomenuo da su paralelni skupovi, organizovani kao odgovor na okupljanja vlasti, imali značaj jer su javnosti pokazivali razmjere podrške studentskom pokretu. Govoreći o narednim koracima studentske liste, on je istaknuo da će biti ključno kako će njeni predstavnici konkretizirati poruke koje su ih dovele do izborne pobjede i kako će se postaviti prema Bosni i Hercegovini.
O mogućoj posjeti predstavnika studentske liste Bosni i Hercegovini Hajrić je rekao: "Volio bih da dođu u Tuzlu i Sarajevo i da na taj način pokažu poštovanje prema Bosni i Hercegovini". Dodao je kako bi takva posjeta bila važan signal za unapređenje dobrosusjedskih odnosa.
Hajrić je također rekao da bi ta delegacija mogla, po njegovom mišljenju, sastati se s predstavnicima institucija Bosne i Hercegovine, s premijerom i drugima, ali bez susreta s Miloradom Dodikom: "Ta delegacija mogla bi se sastati s predstavnicima institucija Bosne i Hercegovine, s premijerom i drugima, ali bez Milorada Dodika. Mislim da bi to bila snažna poruka o odnosu Srbije prema Bosni i Hercegovini, ali i prema budućoj vlasti u Republici Srpskoj".
O potencijalnom preispitivanju odnosa unutar političkih struktura koje su djelovale blizu vlasti Aleksandra Vučića, Hajrić je rekao da očekuje kako bi pojedinci iz tih struktura mogli pokušati uspostaviti veze s novim političkim predstavnicima kako bi zaštitili vlastite interese: "Dobar broj ljudi u toj strukturi ima neke svoje nerazriješene račune i prljavštinu u džepovima. Očekujem da će pokušati novim liderima ponuditi što više informacija kako bi sebe zaštitili i uspostavili vezu s novom vlašću".
Ipak, Hajrić je naglasio da će stvarni pravac promjena zavisiti od odluka koje budu donosili predstavnici studentske liste kada dođu na ključne pozicije: "To će, po meni, biti njihov veliki test pred biračima i javnošću Srbije. To će pokazati i nama u susjedstvu, a posebno međunarodnoj zajednici, da li je riječ o novoj politici koja zaslužuje snažniju finansijsku, političku i svaku drugu podršku ili će se stvari početi odvijati u nekom drugom smjeru".
Zaključci i otvorena pitanja
U diskusiji su sagovornici povezali izborne promjene u Srbiji s mogućim refleksijama u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj, te sa značenjem angažmana studentskog pokreta. Stojković je naglasio potrebu otvaranja pitanja o finansijskim tokovima i poslovima povezanima s Dodikom, uključujući tvrdnju da Bezbjednosno-informativna agencija djelovala u Bosni i Hercegovini, dok su Vukanović i Hajrić insistirali na važnosti institucionalne obnove i na testu koji pred njima stoji ukoliko studenti preuzmu pozicije odlučivanja.
Svi su, svaki iz svoje perspektive, ukazali na to da je stečena politička energija i izborna pobjeda studentske liste početak procesa čije posljedice će zavisiti od daljih poteza predstavnika te liste, domaćih političkih aktera u Bosni i Hercegovini, kao i mogućih istraga i reformi u Srbiji. Ostaje nejasno kada bi tačno mogla početi eventualna istraga protiv Milorada Dodika u Srbiji i koliko će brzo pojedine reforme ili promjene u praksi biti sprovedene, što su učesnici također naveli kao otvorena pitanja.
