Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović smatra da će formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini trajati dugo, uz nastavak političkih blokada i uslovljavanja. Poseban problem vidi u zastoju evropskog puta Bosne i Hercegovine, gdje, prema njegovoj ocjeni, nije bilo dovoljno političke volje za provođenje ključnih reformi.

Dnevniku D Federalne televizije

Cvitanović je kazao da do sada nije dobio formalni poziv za razgovore o formiranju vlasti na državnom i federalnom nivou. U pojedinim kantonima pregovori su već počeli, a Hrvatska petorka ima kapacitet za učešće u formiranju vlasti, posebno u Kantonu 10 i Srednjobosanskom kantonu. Ipak, prema njegovim riječima, ta politička grupa neće pristajati na ucjene.

„Ja nisam imao nijedan formalan poziv za razgovor oko formiranja vlasti na ovim višim razinama, izuzev dijela kantona gdje su neki razgovori otvoreni i gdje kantonalni predstavnici pregovaraju s izbornim pobjednicima“, kazao je Cvitanović.

Govoreći o ulozi HDZ-a 1990 na višim nivoima vlasti, rekao je da ta stranka neće učestvovati u blokadama. „Nismo mi u poziciji da blokiramo procese. Blokade će definitivno doći od onih istih koji blokiraju proteklih godina. Ne očekujem nikakvu značajniju prohodnost od onoga što je bilo do sada“, ocijenio je.

Hrvatska petorka ostaje politički blok

Slabiji izborni rezultat, prema Cvitanovićevim riječima, neće dovesti do raspada Hrvatske petorke. Stranke će, kako je naglasio, i dalje nastupati zajednički i djelovati kao jedinstven politički blok.

„Ne vidim nijedan razlog da Hrvatska petorka ne nastavi u nekom obliku svoj put zajedno. Sigurno poručujem svima onima koji bi pokušali pojedinačno loviti u mutnom da nemaju potrebe. Mi ćemo prema ostalima nastupiti kompaktno, kao jedna politička opcija“, poručio je.

Osvrćući se na kandidaturu Zdenka Lučića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Cvitanović je rekao da se nije slagao sa svim dijelovima njegove kampanje. Ipak, rezultat od 58.000 glasova ocijenio je respektabilnim.

„Bilo je tu definitivno i stvari koje bih možda ja drugačije uradio ili ih ne bih rekao, ali to je bila Zdenkova procjena. Na kraju je 58.000 glasova respektabilan rezultat“, rekao je.

Dodao je da Lučić namjerava nastaviti političko djelovanje. Nije isključio ni mogućnost da bude kandidat Hrvatske petorke za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, o čemu će koalicija odlučivati nakon popunjavanja federalnog Doma naroda.

Balukčićev izbor i položaj Hrvata u Republici Srpskoj

Među važnim političkim pitanjima Cvitanović je izdvojio izbor Igora Balukčića za potpredsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda. Iako su ovlasti potpredsjednika Republike Srpske ograničene, očekuje da Balukčić svojim djelovanjem doprinese većoj političkoj zastupljenosti Hrvata.

„Mi nemamo pravo odreći se tog područja i borbe za interese hrvatskog naroda u entitetu Republika Srpska“, istakao je Cvitanović.

HDZ 1990, prema njegovim riječima, želi nastaviti političko djelovanje u tom entitetu. Kao cilj na narednim općim izborima naveo je izbor legitimnog zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji bi imenovao predstavnika i u Vijeće naroda.

„Naša ambicija na narednim općim izborima je po cijenu svega imati legitimnog zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji će imenovati nekoga i u Vijeće naroda. Mi ćemo biti značajno zastupljeni u Vijeću naroda, minimalno ćemo imati tri vijećnika“, naveo je.

Izborni zakon kao uslov za nastavak procesa

Cvitanović očekuje da izmjene Izbornog zakona budu razmatrane prije formiranja Vijeća ministara. Smatra da bi tada trebalo vidjeti jesu li politike iz druga dva konstitutivna naroda, Bošnjaka i Srba, spremne da se to pitanje završi.

„Očekujem da se Izborni zakon napokon nađe na stolu prije formiranja Vijeća ministara. Da vidimo koje su to politike iz druga dva konstitutivna naroda, i Bošnjaka i Srba, spremne da tu priču završimo, da ona bude iza nas“, kazao je.

Istovremeno, Cvitanović je izrazio pesimizam u vezi s brzinom formiranja vlasti. Prema njegovoj procjeni, pregovore će pratiti borba za pozicije i politička uslovljavanja, zbog čega bi formiranje Vijeća ministara moglo biti odgođeno duže vrijeme.

„Mislim da Vijeće ministara jako dugo neće biti formirano. Mislim da čak 2027. godina može biti zaboravljena u potpunosti“, upozorio je.

Ne očekuje ni brzo formiranje Vlade Federacije BiH. Kazao je da, prema onome što vidi, federalna vlada neće biti formirana prije nego što su ranije formirane vlade, nekad u aprilu ili maju, dok bi mart smatrao ozbiljnim uspjehom.

Širu koaliciju vidi kao mogući okvir za donošenje temeljnih i teških reformi, posebno ako u njoj budu politički akteri koji imaju kapacitet za blokiranje odluka. „Ako je cilj donijeti neke temeljne, teške, ključne reforme, onda je puno bolji širi blok. Tu bi bolje bilo da se napravi neki široki blok, ali pitanje je jesu li izborni pobjednici spremni dijeliti plijen“, istakao je.

Delegati i navodi o političkoj trgovini

Govoreći o izboru delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, Cvitanović je rekao da Hrvatska petorka, prema njegovim procjenama, ima kapacitet za najmanje jednog delegata. Naveo je da bi, s obzirom na rezultate kojima nisu zadovoljni, trebali imati pet izaslanika u Klubu Hrvata Federacije Bosne i Hercegovine, što bi bilo dovoljno da dobiju izaslanika.

„Prema rezultatima kojima nismo zadovoljni, trebali bismo imati pet izaslanika u Domu naroda, u Klubu Hrvata Federacije Bosne i Hercegovine. To je sasvim dovoljno i viška da imamo izaslanika“, kazao je.

Upozorio je da bi jedan politički blok s četiri delegatska mjesta mogao samostalno blokirati procese na državnom nivou. „Ono što bi dobro bilo za državu jeste da niko nema četiri izaslanika. Jer sa četiri ste potpuno komotni da sami možete sve procese blokirati“, rekao je.

Cvitanović tvrdi da već postoje pokušaji političke trgovine tokom izbora delegata. Zbog toga je najavio odlučniji odgovor HDZ-a 1990 na eventualne pritiske.

Kritike evropskog puta Bosne i Hercegovine

Govoreći o izvještaju Evropske komisije i napretku Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, Cvitanović je kritikovao rezultate dosadašnjih vlasti. Ocijenio je da je evropski put zemlje zaustavljen, uz donošenje nekoliko zakona koje smatra samo djelimičnim.

„Ne da je mrka kapa, nema kape nikako. Rekli su iz Evropske komisije da Bosna i Hercegovina uopće nije više na evropskom putu. To je apsolutni zastoj. Praktično se ništa nije radilo, nešto se hvalilo, nekoliko zakona koji su polovično doneseni. Nijedan taj zakon nije donesen u punom kapacitetu kako je Evropska komisija željela“, ocijenio je.