Neformalna grupa studenata “Hoće l’ ta promjena ” organizirala je novu protestnu šetnju u Sarajevu, od Katedrale Srca Isusova do sjedišta Vlade FBiH, kako bi nadležne podsjetili na neispunjene zahtjeve, a to su hitno podizanje optužnica zbog poplava i klizišta koje su u oktobru prošle godine pogodile Donju Jablanicu, Konjic, Fojnicu i druga područja u FBiH. U svojoj namjeri, poručuju, neće stati.

Mirnom šetnjom od Katedrale Srca Isusova do sjedišta Vlade FBiH podsjetili su na neke od najvažnijih zahtjeva – hitno pokretanje istrage i podizanje optužnica zbog kamenoloma u Donjoj Jablanici, reviziju kamenoloma i drugih ekološki opasnih projekata, objavljivanje podataka o prikupljenoj pomoći i javno objavljivanje utroška svih sredstava, piše N1.

Okupljeni posebno zamjeraju na šturim, šablonskim izjavama Tužilaštva HNK, odakle su nedavno informisali javnost da je stigao i posljednji nalaz vještaka geološke struke, koji je ključan za dalji tok istrage u predmetu koji je formiran zbog stradanja 24 osobe u Donjoj Jablanci i Konjicu. Nalaz je, naveli su, predmet analize, a tužioci nastavljaju s preduzimanjem drugih istražnih radnji. Nešto ranije je saopšteno sljedeće:

“Nakon što je obavljen uviđaj na mjestu događaja, te nakon obavljenih obdukcija tijela smrtno stradalih osoba, utvrđeno je da je smrt kod većine smrtno stradalih nastupila uslijed gušenja zemljom i sličnim sadržajem. Po naredbi suda, a pod nadzorom Tužiteljstva HNK, istražitelji policije su izuzeli poslovnu dokumentaciju iz Ministarstva privrede HNK, a koja se odnosi na firmu ‘Sani’ d.o.o. Jablanica, u čijem sastavu je navodno bio i pomenuti kamenolom. Isto tako, izuzeta je i određena poslovna dokumentacija iz firme “Sani” d.o.o. Jablanica i u tijeku je njena analiza.”

Saslušan je i određen broj osoba u svojstvu svjedoka, no ne i oni ključni, tvrde aktivisti – vlasnici spornog kamenoloma. Stoga, pitaju, hoće li, konačno, nakon više od pola godine od tragedije, biti podignute prve optužnice? Ali, i kako je utrošen silni prikupljeni novac namijenjen sanaciji ugroženih područja?

Kao i obično, u teškim vremenima najviše su na raspolaganju humanitarci, volonteri. Udruženje Pomozi.ba, od oktobra je neumorno na terenu. Osim milionskog iznosa novčanih sredstava koji su preusmjeravali najugroženijima, kroz razne vidove podrške, od oktobra je za područje Jablanice i Konjica doniran i 81 automobil, ukupne vrijednosti 1.555.019,38 KM. Započeli su i s radovima na 20 stambenih objekata, od čega će 16 biti izgrađeno u Donjoj Jablanici, dok će preostala četiri biti izgrađena na drugim lokacijama.

“Ovaj projekat mi radimo od decembra. Malo nakon poplava smo kupili zemljište u Donjoj Jablanici od oko 8 i po duluma. Bili su stari objekti tu, i došli smo do odluke da se pravi jedno veće naselje gdje će svi dobiti identične kuće. Nakon što smo kupili zemljište, čekali smo da bude završena studija ugroženosti. To je važno da ljudi shvate”, rekao je Elvir Karalić iz Udruženja Pomozi.ba.

Na sanaciju se čeka i u Fojnici. Opštinsko vijeće nedavno je usvojilo Program raspodjele namjenskih sredstava koja su prikupljena u svrhu saniranja štete. Kroz donacije institucija svih nivoa vlasti, domaće i međunarodne organizacije, građane, region, zaključno sa 11. februarom ove godine prikupljeno je više od tri miliona KM.) 3.588.431,32 KM. I pored toga, na terenu se ne vidi, gotovo, ništa.

“Prvo je načelnik obećao da će toga biti kad krene građevinska sezona, čak je to rekao i na vašoj TV, međutim, građevinska sezona odavno je počela, a radova još nema. Osim što je par dana rađeno na sanaciji privremene deponije u Gojevićima, koja je zadavala velike probleme svim stanovnicima ovih mjesta. Međutim, moram reći da sam razočaran načinom na koji je rađena sanacija jer nije rađena po ekološkim standardima“, naveo je Robert Oroz, Fondacija Atelje za društvene promjene.

Putevi pogođeni poplavama i klizištima su i dalje devastirani, dok su u toku pripremni radovi na onima koji nemaju nikakve veze s nesrećom. Osim toga, sagovornik N1 ukazuje i na to da su kuće pored rijeke i dalje zatrpane otpadom, a izražava i sumnju da su procjene šteta u Fojnici nesrazmjerne stvarnom stanju.