Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine postaju sve izraženije jer se ne slažu oko uvjeta za postizanje mira s Rusijom i priznanja teritorija koje je zauzeo agresor. Washington praktično kaže “da”, dok Kijev kaže “ne” jer bi to značilo priznanje poraza. Zbog toga su ove srijede propali planirani razgovori o Ukrajini u Londonu na nivou ministara vanjskih poslova, pa je sastanak održan na nižem nivou, prema saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva. Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy, nakon šefova diplomatija Francuske i Njemačke Jean-Noëla Barrota i Annalene Baerbock, odlučio je ne sudjelovati u pregovorima o Ukrajini nakon što su američki državni sekretar Marco Rubio i posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff otkazali posjetu Londonu, izvještava Jutarnji.hr. Rubio je odbio sudjelovati u pregovorima nedugo nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da “Ukrajina zakonski ne priznaje okupaciju Krima”. Ovom izjavom, Zelenski se suprotstavio jednom od ključnih američkih prijedloga za završetak rata, zbog čega su Amerikanci svojim nedolaskom dali do znanja “onda se snađite bez nas pa da vidimo šta možete postići”. Očekivalo se da će se pregovarači iz SAD-a, Evrope i Ukrajine sastati u Londonu kako bi nastavili rad na sporazumu o prekidu vatre. Glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u utorak je najprije izjavila da će Rubio prisustvovati sastanku jer “London ima potencijal”, ali je ubrzo potom izjavila da će državni sekretar preskočiti razgovore zbog “logističkih problema s rasporedom”. State Department je izvijestio da će posebni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu, general Keith Kellogg, biti prisutan u Londonu. Međutim, čim se saznalo za Rubijev nedolazak, i ministri vanjskih poslova Francuske i Njemačke također su otkazali dolazak u Britaniju, iako je objavljeno kako “postoji nada da će se sastanak na ministarskom nivou ipak održati u bliskoj budućnosti”. Ukrajinci su se ipak pojavili u velikom broju: došli su šef Ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak te ministri odbrane i vanjskih poslova Rustem Umerov i Andrij Sibiha. Jermak je na svom Telegram kanalu objavio: “Danas ćemo razgovarati o načinima za postizanje potpunog i bezuvjetnog prekida vatre kao prvog koraka prema punopravnom procesu rješavanja i postizanja pravednog i održivog mira”. Međutim, bilo je jasno da razgovori bez Amerikanaca imaju vrlo malo efekta. Ako ništa drugo, Ukrajinci i dalje imaju podršku EU. Evropa je protiv priznanja Krima kao ruskog i ukidanja sankcija u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o Ukrajini, izvještava Reuters pozivajući se na evropske diplomate. “Osim priznanja Krima, ostali su još neki kamen spoticanja, uključujući želju Rusije da ukine sankcije koje joj je nametnula Evropska unija prije zaključenja pregovora, čemu se Evropa oštro protivi”, citira Reuters diplomate. Prije nekoliko dana Donald Trump je najavio kako se nada da će Rusija i Ukrajina “postići dogovor ove sedmice”, odnosno između 21. i 27. aprila. Prema navodima portala Axios, Trump je upozorio da bi se SAD mogao povući iz pregovaračkog procesa ako se ne postigne napredak, a i Marco Rubio je nakon prošlosedmičnog posjeta Parizu izjavio da Sjedinjene Države ne namjeravaju pregovarati “sedmicama i mjesecima”. Problem je u tome što su Sjedinjene Države spremne razmotriti priznavanje Krima kao dijela Rusije u sklopu mirovnog sporazuma. Američka strana je o tome obavijestila ukrajinske predstavnike na pregovorima održanim u Parizu 17. aprila, a dodatno komplicira situaciju što američki prijedlog također predviđa da će Ukrajina odustati od svojih planova za ulazak u NATO i prenijeti kontrolu nad teritorijom u blizini nuklearne elektrane Zaporižja na Sjedinjene Države. Axios je na temelju dojave iz Bijele kuće 22. aprila objavio da je to “konačna ponuda” SAD-a. Na kraju, stranu koju danas zauzima Amerika pokazuje i izvještaj Washington Posta (WP) kako je Trumpova administracija otpustila koordinatora za prikupljanje obavještajnih podataka o zločinima Rusije u Ukrajini. Ovo radno mjesto unutar Ureda direktora Nacionalne obavještajne službe stvoreno je prema zakonu čiji su suautori kongresnik Jason Crow i Michael Waltz, sadašnji savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Sjedinjenih Država. “Položaj koordinatora zločina osmišljen je kako bi se Putin držao odgovornim za zločine koje je počinio protiv ukrajinskog naroda”, rekao je Crow za WP. Podsjećamo da je Trumpova administracija odlučila povući SAD iz međunarodne grupe predvođene Evropskom unijom, koja je stvorena kako bi kaznila Rusiju za kršenje međunarodnog prava tokom invazije na Ukrajinu. Bijela kuća također je smanjila rad Grupe za odgovornost za ratne zločine Ministarstva pravosuđa i ukinula program zapljene imovine sankcioniranih ruskih oligarha. Isto tako, nekoliko američkih agencija za nacionalnu sigurnost obustavilo je rad na koordiniranim naporima u borbi protiv ruske sabotaže, kibernetičkih napada i dezinformacija.