Generalni sekretar Demokratske fronte Dženan Đonlagić ocijenio je da koalicija sa SDP-om na nivou Kantona i Federacije BiH nije izgledna, dok SDA, SBiH i DF, prema njegovim riječima, imaju kapacitet za formiranje vlasti u predstavničkim domovima FBiH i BiH. Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH, komentirao je i rokove za konstituiranje novog saziva Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, stanje ekonomije te moguće blokade prilikom formiranja vlasti.

Đonlagić je podsjetio da je, u skladu sa Izbornim zakonom i pravilima, podnio ostavku u Domu naroda i prihvatio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Krajnji zakonski rok za konstituiranje novog saziva Predstavničkog doma je 3. decembar. Aktuelni Kolegij, kako je naveo, dužan je poziv uputiti krajem ovog ili početkom sljedećeg mjeseca.

Govoreći o izbornom procesu u BiH, Đonlagić je kazao: "Mnogo toga je on zakomplicirao i digao sidro i otišao. Ima nekih dijelova koji su ok. Ne može se više desiti tehnički mandat vlade FBIH. Ako se ne ispoštuju rokovi, mogu se dogoditi i vanredni izbori".

O formiranju vlasti govorio je u kontekstu saradnje sa Strankom demokratske akcije i tvrdnje lidera SDA Bakira Izetbegovića da je koalicija sa SDP-om na državnoj razini izgledna. Đonlagić, međutim, smatra da takva koalicija nije izgledna, dok prostor za saradnju vidi između SDA, Stranke za BiH i Demokratske fronte.

"Vrlo jasno da postoji koalicioni kapacitet SDA, SBiH i DF, na nivou predstavničkih domova FBiH i BiH. Ono što nama slijedi je priča oko indirektnih izbora, odnosno izbora kantonalnih zastupnika u federalni Dom naroda, onda izbor državnih iz federalnog. To je bio fokus posljednjih razgovora. Pripreme su okončane i u tom kontekstu postoji koalicioni kapacitet da će se moći formirati koalicija", kazao je.

Dodao je da SDA, DF i Stranka za BiH rade na usaglašavanju programa. Prema njegovim riječima, učešće u Vladi FBiH bit će moguće, ali još nije dogovoren raspored ministarstava između koalicionih partnera. Đonlagić je rekao da Demokratskoj fronti nije u fokusu broj ministarstava, nego usaglašavanje programa i predstavljanje konkretnih projekata.

"Mislim da će u mandatu pred nama biti veliki izazov ispraviti sve ono što će se zateći i na nivou kantona, FBiH i BiH u ekonomsko-finansijskom smislu, veliki minus i budžetski defiticit i trebat će konsolidacija", poručio je Đonlagić.

Podsjetio je da ekonomski pokazatelji u FBiH nisu dobri. Naveo je da zaposlenost pada, da su minusi duboki tamo gdje je Trojka obnašala vlast te da će biti potreban ozbiljan zaokret u ekonomskoj aktivnosti. Posebno je izdvojio energetski sektor, autoceste i rasterećenje privrede.

"Pada zaposlenost i bit će izazovno. Mislim da su duboki minusi gdje je Trojka obnašala vlast. Mislim da se mora napraviti ozbiljan zaokret u ekonomskoj aktivnosti u BiH, posebno u energetskom sektoru, autocestama i posebno u kontekstu rasterećenja privrede", istakao je. U tom kontekstu naveo je da su počela nova poskupljenja energenata, dok je Elektroprivreda BiH u teškom stanju.

Đonlagić se nada da rokovi povezani s formiranjem nove vlasti u FBiH neće dovesti do vanrednih izbora. Govoreći o mogućim blokadama prilikom imenovanja nove Vlade Kantona Sarajevo, ocijenio je da se u istupima pojedinih članova Trojke posebno izdvaja SDP.

"Slušao sam precizno istupe pojedinih članova Trojke. Mislim da se SDP tu nekako ističe. Zvuči nevjerovatno, evo ova kantonalna priča u Sarajevu. Kantonalna skupština nije Dom naroda. To je predstavničko tijelo, građani su direktno birali. Vidim da je njihov fokus na etničkoj strukrturi. To ne treba biti fokus. Kod formiranja kantonalne vlasti, fokus je ko ima skupštinsku većinu", kazao je Đonlagić.

Poručio je da obavezu formiranja kantonalne vlasti u Sarajevu ima onaj ko raspolaže skupštinskom većinom. Podsjetio je i da u FBiH potpredsjednici daju saglasnost na novo imenovanje mandatara vlade.

"Ukoliko krenu u blokade, preuzimaju ogromnu odgovornost. Kraj je godine, budžeti se moraju usvojiti. Preuzimaju odgovornost da finansijski blokiraju KS", istakao je.

Govoreći o državnoj vlasti i Vijeću ministara, Đonlagić je podsjetio da je 22. decembra 2022. godine Trojka sa Denisom Bećirovićem planirala Vijeće ministara u ovom sazivu do 2030. godine. Kazao je da je politička odluka iz Predsjedništva iz decembra 2022. i odluka Zastupničkog doma BiH iz 2023. godine usmjerila formiranje Vijeća ministara HDZ-a i SNSD-a do 2030. godine.

"Politička odluka iz Predsjedništva iz decembra 2022. i odluka Zastupničkog doma BiH iz 2023. godine vodi nas u Vijeće ministara HDZ-a i SNSD do 2030. godine. Sad sa dva glasa Cvijanović i Filipoivć. Oni su dirigenti i oni određuju dinamiku", kazao je državni zastupnik.

Đonlagić je naveo da u Predsjedništvu BiH trenutno imamo dvije članice Predsjedništva BiH, Željku Cvijanović i Filipović, u čijim je rukama ključ imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara. Ne vjeruje da će HDZ odustati od partnerstva sa SNSD-om, dok za Denisa Bećirovića tvrdi da se, pored Filipović i Cvijanović, neće pitati u novom sazivu te institucije.

Na pitanje o mogućnosti da SDA ipak formira vlast sa SDP-om, Đonlagić je odgovorio: "Mislim da se to neće desiti. Što se tiče Kantona i FBiH mislim da je to završena priča. Koalicioni kapacitet SDA, SBiH-a i DF će biti dovoljan. Naš je politički stav je da ne dolazi u obzir ni jedna od stranaka Trojke u novom sazivu. To bi značilo da sve političke promašaje, uvlačenjem takvog partnera sa takvom hipotekom, vučete sa sobom i sebi natovarite taj politički javašluk. Mi smo to vrlo jasno kazali i nećemo učestvovati, nas tu nema".

Na tvrdnje o promjeni stava SDA i mogućnosti da SDP ipak bude dio vlasti, kazao je: "Oni od početka su imali vrlo jasan stav da će se koalicioni kapacitet raditi sa strankama koje su bili opozicija".

Đonlagić je komentirao i navode da je SBiH neprihvatljiv za američku administraciju zbog Južne interkonekcije. Rekao je da partneri o tome nisu razgovarali, ni formalno ni neformalno, te da ta tema nije bila predmet razgovora.

"Nije bilo nikakvih, ni formalnih ni neformalnih, to nije bila tema. Mislim da neće postzati spor, to je važan strateški energetski projekat za BiH posebno imajući u vidu odluku EU da krajem 2027. godine prestaje dotok ruskog gasa. Jedini izvor plina u Bih trenutno je ruski plin. Mi nemamo alternativnog izvora", smatra Đonlagić.

Podsjetio je da aktuelna Vlada FBiH nije ponudila ugovor sa investitorom u kontekstu realizacije projekta Južne interkonekcije.

Govoreći o Dodiku i lobiranju RS-a u SAD-u, Đonlagić je rekao: "Ja ne pamtim da je neka tema u BiH isključujući Dejtonski sporazum, toliko zaokupila pažnju koliko je lobiranje RS-a u SAD-u. To je stvarno bila tema ovih izbora u Americi. Mislim da u tom kontekstu, posebno sad kada su Demokrate dobili većinu, to se može vratiti kao tema unutar zakonodavnih tijela, da se izvede na čistac".

Podsjetio je da je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nedavno rekla da se tokom 2027. godine može zaboraviti na formiranje novog saziva Vijeća ministara.