U Doboju se procjedne vode sa regionalne deponije, prema navodima ekoloških aktivista, bez tretmana slijevaju u rijeku Spreču. Za razliku od toga, na Regionalnoj deponiji Mošćanica kod Zenice te se vode prikupljaju, filtriraju i vraćaju na odlagalište.
Regionalne deponije u Doboju i Mošćanici udaljene su stotinjak kilometara, ali primjenjuju različite modele upravljanja otpadom i zaštite okoliša. Dok je Mošćanica uređena kao sanitarna deponija, u Doboju se, prema dostupnim podacima i tvrdnjama aktivista, ne primjenjuju visoki standardi zaštite životne sredine.
Procjedne vode nastaju kada padavine prolaze kroz slojeve deponiranog otpada. Tada se u vodi rastvaraju različite zagađujuće materije, zbog čega se mora prikupljati i tretirati prije nego što dospije u okoliš.
U Regionalnoj deponiji Doboj ne odgovaraju na upozorenja ekoloških aktivista, koji već duže vrijeme ukazuju na to da oborinske vode prolaze kroz tone smeća i ugrožavaju životnu sredinu.
Navodi o ispuštanju u Spreču
Predsjednik ekološkog udruženja Gostilj Ozren, Zoran Poljašević, tvrdi da otpadne vode sa odlagališta u Doboju u prirodu odlaze bez ikakve prerade. Prema njegovom opisu, one „najviše liče na sirovu, neobrađenu naftu.“
„Crne su otprilike kao koka-kola. Znači, bez ikakve prerade sve procjedne vode nesmetano se slivaju u rijeku Spreču“, navodi Poljašević.
Ekološki aktivisti navode da se procjedne vode skupljaju u kanalima pored makadamskog puta koji vodi prema deponiji. U blizini se nalaze naselja Potkamen i Lipac, a aktivisti smatraju da ti kanali ne predstavljaju dovoljnu prepreku njihovom prodiranju u okolinu.
Poljašević kaže da bi se takve vode morale prikupljati u odgovarajućem rezervoaru i odvoziti na tretman, bilo na samoj deponiji ili na drugoj lokaciji. „Ne smije ovako da izgleda. Znači, ove vode bi se na neki način morale prikupljati u odgovarajući rezervoar i odvoziti na tretman. Da li ih tretirati na licu mjesta ili ih nekud uklanjati, a ovdje je potpuno odsudstvo bilo kakve prerade procjednih voda“, kaže on.
Poljašević je magistar zaštite životne sredine i naglašava da je, prema njegovim riječima, jasno da je riječ o zagađenim deponijskim vodama. „Otpad se deponuje i kroz njega oborinske vode prolaze i ispiraju sve moguće vrste toksina. Takve vode odlaze direktno u rijeku Spreču, koja, nesrećno, od Lukavca, pa i ovdje na samom ušću, prihvata ovakve toksine“, dodaje on.
U protekla dva i po mjeseca Fokus nije mogao dobiti komentar od Regionalne deponije u Doboju o navodima aktivista. Direktor Regionalne deponije Doboj Damir Lukić početkom oktobra kazao je da „aktivisti učestvuju u izbornoj kampanji zbog čega ne želi da odgovora na njihove izjave.“
Lukić, kako je navedeno, nije želio komentarisati navode ni poslije nedavnih parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini. Zoran Poljašević na tim izborima nije bio stranački ili nezavisni kandidat.
Nije poznato da li Regionalna deponija Doboj ima plan za zbrinjavanje deponijskih procjednih voda. U javnom preduzeću do sada se nisu osvrtali ni na primjedbe ekoloških aktivista o mogućim posljedicama načina na koji se te vode zbrinjavaju.
Razlika između dvije deponije
Direktorica Regionalne deponije Mošćanica Mia Pojskić procjedne vode opisuje kao „visokotoksične tečnosti opterećene različitim zagađivačima“, među kojima su nitrati i teški metali. Navodi da njihovo nezbrinjavanje ima „višestruke posljedice, od zagađenja površinskih i podzemnih voda i njihovih ekosistema, uništavanja poljoprivrednog zemljišta do direktnog uticaja na zdravlje stanovnika.“
Na Mošćanici se procjedne vode iz vodonepropusnih laguna recirkuliraju na odlagalište, a prema riječima direktorice, primjenjuju se napredne metode njihovog dvostrukog filtriranja. Deponija planira i proširenje postrojenja za prečišćavanje procjednih voda.
Regionalna deponija Doboj nije sanitarno uređena. Na toj lokaciji, koja se nalazi na brdovitom terenu nedaleko od kamenoloma Karabegovac, na izlazu iz grada prema Doboj Istoku i Gračanici, otpad se odlaže već decenijama.
Smeće se deponuje iznad rijeke Spreče, koja se u blizini ulijeva u Bosnu. Poljašević upozorava na način na koji oborinske vode prolaze kroz otpad i tvrdi da deponija zbog toga predstavlja rizik za okolinu.
„U zadnje dvije godine, otprilike, mi ukazujemo na ovaj problem, jer ovo je stvarno nešto, u ovakvoj blizini grada imati ovakvu ekološku bombu, plus ova deponija je i neobezbjeđena odgovarajuće. Dolazi i do samozapaljenja gotovo svake godine. Posmatrajući stanje na regionalnoj deponiji u Doboju, mi možemo ustvari da vidimo kakvo je stanje iz oblasti zaštite životne sredine i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini“, kaže Zoran Poljašević.
Mošćanica je sanitarna deponija „na kojoj su prilikom izgradnje primjenjeni evropski standardi zaštite okoliša.“ Pojskić objašnjava da su u tlo ugrađene multibarijerne zaštite, dok su lagune vodonepropusne.
„Multibarijerne zaštite postavljene su po tlu, a i lagune su vodonepropusne, tako da ne postoji mogućnost da procjedne vode dođu u dodir sa tlom ili vanjskim recipijentom“, objašnjava ona.
Mošćanica je otvorena početkom juna 2008. godine. Pojskić navodi da na tom odlagalištu do danas nisu zabilježeni površinski ili dubinski požari, „što je dijelom rezultat recirkulacije procjednih voda.“
Prema zvaničnim podacima, na Mošćanici se odlaže otpad iz Zenice, Visokog, Travnika, Viteza, Busovače, Zavidovića, Žepča i Novog Travnika.
Regionalna deponija u Doboju nema službenu internetsku stranicu sa podacima o izgledu deponije, standardima koji se primjenjuju, javnim nabavkama, lokalnim zajednicama iz kojih se dovozi otpad ili godišnjim količinama deponiranog smeća.
Nasuprot tome, na internetskim stranicama Regionalne deponije Mošćanica dostupne su informacije o radu postrojenja i monitoringu procjednih voda. Prema navodima direktorice, vode se iz vodonepropusnih laguna vraćaju na odlagalište, gdje se otpad istovremeno lakše zbija.
Ulaganja i subvencije
Razlika između sanitarne deponije u Mošćanici i nesanitarne deponije u Doboju dodatno će se povećati nakon proširenja postrojenja za prečišćavanje procjednih voda na Mošćanici. Postrojenje je u krugu deponije instalirano tokom 2019. godine.
Regionalna deponija Mošćanica nedavno je raspisala tender za izvođenje radova na proširenju, a vrijednost posla s porezom iznosi oko milion i 600 000 maraka.
Istovremeno je Gradska uprava za subvencioniranje Regionalne deponije u Doboju tokom 2025. godine izdvojila milion i 400 000 maraka. Nema dostupnih informacija za što je konkretno poslužio taj novac.
Iznos subvencije početkom novembra objavila je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske, koja je analizirala komunalnu potrošnju u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini, Doboju i Tesliću.
Glavna služba za reviziju objavila je iznos subvencija za Regionalnu deponiju u Doboju, dok iz same deponije nisu ponuđeni podaci o planu za zbrinjavanje procjednih voda niti odgovor na navode aktivista.
Primjeri regionalnih deponija
Većina odlagališta otpada u Bosni i Hercegovini, prema iznesenim ocjenama, bliža je modelu deponije u Doboju nego savremeno uređenoj Mošćanici. Među rijetkim primjerima izdvaja se javno preduzeće „Eko-Sep“ regionalna sanitarna deponija, koju su osnovali Živinice, Banovići i Kladanj.
To odlagalište otvoreno je u aprilu 2025. godine, ali u zbrinjavanju procjednih voda još zaostaje za Mošćanicom. Rukovodilac za tehničke poslove Samir Salihović kaže da su za kontaminirane vode izgrađeni podzemni rezervoari.
„Za takve, kontaminirane, vode izgrađeni su podzemni rezervoari i one se pumpnim sistemom ponovo vraćaju i raspršavaju po otpadu radi lakšeg zbijanja otpada. U sljedećoj fazi izgradnje deponije predviđeno je postrojenje za tretman procjednih voda“, kaže Salihović.
Prema njegovim riječima, za izgradnju takvog postrojenja potrebno je približno milion i po maraka.
Primjeri ulaganja u regionalne sanitarne deponije u Zenici i Živinicama pokazuju da savremeni sistemi za upravljanje desetinama tona otpada godišnje zahtijevaju značajna sredstva. Regionalna deponija Doboj, prema navodima aktivista i dostupnim podacima, u tom segmentu i dalje zaostaje za takvim sistemima i infrastrukturom.